SUBVENCIJE za poljoprivredu u narednoj godini biće prepolovljene i iznosiće manje od 3.000 dinara po hektaru. Poljoprivrednici 2016. od države mogu da očekuju bar osam milijardi dinara manje, u odnosu na iznos koji je potrošen ove godine. Tako je više nego jasno da se planira smanjenje državnih podsticaja po hektaru.

Ovo je izjavio član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković, povodom predloga Zakona o budžetu za 2016. godinu. Manji podsticaji agraru naredne godine predviđeni su Predlogom o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je već pred poslanicima Skupštine Srbije.

Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković, za “Novosti”, objašnjava da zahtev MMF i dogovor koji je postignut između vlade i ove institucije, kada se govori o agrarnom budžetu za 2016. je da sredstva koja su opredeljena, a koja su čak i neznatno veća nego za 2015, budu striktno poštovana.

– Time bismo imali predvidivo trošenje para iz budžeta – ističe Bogosavljević Bošković. – Konkretni iznosi nisu regulisani ovim izmenama zakona i u ovom trenutku je rano govoriti o tome. Ove mere odnose se samo na subvencije za hektare, a sve drugo ostaje isto. Za kvalitetno mleko premije će ostati sedam dinara, a kontrola će moći da se radi u nacionalnoj laboratoriji, kada bude bila otvorena. Kada je reč o ovogodišnjem agrarnom budžetu, ukupan iznos sredstava na osnovu podnetih zahteva premašio je pare koje su bile obezbeđene budžetom. Ne želeći da ostavimo poljoprivrednike bez subvencija za ovu godinu, Vlada je uspela da u dogovoru sa MMF, obezbedi i dodatnih 9,7 milijardi dinara, kojima će biti realizovani zahtevi svih poljoprivrednika.

ZAVISNI OD UVOZANE iznenađuje me takva odluka, tim pre što se uklapa sa težnjom da postanemo zavisni od uvoza i da, praktično, postanemo robovi na svojoj zemlji, objašnjava Radomir Bagić, vlasnik farme muznih krava iz Mošorina, koji dnevno proizvede oko 600 litara mleka. – Prvo su nam smanjili cenu mleka, sa 39 na 27 dinara, čime smo, mi stočari, pogođeni isto kao što su ostali građani pogođeni smanjenjem plata i penzija – kaže Bagić. – Smanjenje premija za mleko, samim tim, bilo je logičan korak, koji će otvoriti vrata uvozu nekvalitetnog mleka iz inostranstva.

Profesor Miladin Ševarlić, savetnik Ekonomskog instituta, kaže da je neprimereno da se ovakve dopune zakona donose bez javne rasprave, jer zadiru u ekonomski položaj korisnika podsticaja.

– Ove subvencije pre svega koriste najugroženije i najbrojnije kategorije malih, porodičnih, gazdinstava – kaže profesor Ševarlić. – To će samo pokrenuti lavinu uništavanja još većeg broja porodičnih gazdinstava. Predviđeno je i da se uzima stanje na dan 31. oktobar prethodne godine, a zakon će stupiti na snagu tek u januaru 2016. godine. Poznato je u pravu da nijedan zakon ne može da sadrži odredbe koje će da važe retroaktivno. Prepuštanje vladi da iz godine u godinu posebnim aktom utvrđuje iznos finansijskih sredstava za podsticaje je u suprotnosti sa agrarnom politikom EU. Redefinisanje subvencija onemogućava poljoprivrednicima da planiraju za sledeću godinu, a kamoli za budućnost. Očigledno da je ceo zakon koncipiran u funkciji daljeg uništavanja poljoprivrednih porodičnih gazdinstava, u korist krupnih agrobiznis kompanija i domaćih investitora.
SVE PREKO LEĐA SELjAKA

I DOK državne uštede idu preko leđa seljaka, poljoprivrednici u Srbiji su očajni.

– Smanjenje i inače malih subvencija posmatram kao novi korak ka uništavanju konkurencije onima koji treba, u nekim planovima političara, da rade našu zemlju – rekao je Miroslav Ivković, ratar iz Malog Iđoša, kod Subotice. – Umesto da dobijemo veće subvencija i da postajemo konkurentniji proizvođačima iz EU, nas ove mere prisiljavaju da smanjujemo količine mineralnog đubriva i sredstava za zaštitu. (Novosti)