ODNOSI na relaciji Vašington-Peking-Moskva „zatalasali“ su se oko spornih ostrva u Južnom kineskom moru. Peking je najpre oštro reagovao na komentare Trampovog kandidata za državnog sekretara, i pre nego što mu je Sanat potvrdio nominaciju. A onda je brže-bolje s Moskvom pao dogovor o dodatnim merama zaštite.

– Moraćemo da pošaljemo jasan znak Kini da njen pristup ostrvima neće biti dozvoljen – glasila je Tilersonova izjava, tokom pretresa povodom njegove nominacije u Senatu.

Brzinom svetlosti izjava je na drugom kraju sveta, u kineskim medijima, ocenjena kao nerazumna. Drugi su išli čak i korak dalje, navodeći da bi to moglo da dovede do vojnog sukoba.

– Tilersonove pretnje su ratnohuškačka retorika. Bolje bi mu bilo da pazi na svoj jezik – grmeli su kineski mediji.

– Ukoliko bi Reks Tilerson delovao u skladu sa svojim pretnjima, to bi postavilo kurs za razoran sukob između Kine i SAD – navodi list „Čajna dejli“, dok kineski „Global tajms“ piše: „Osim ukoliko Vašington ne planira da vodi rat velikih razmera u Južnom kineskom moru, bilo kakvi drugi pristupi da se Kini uskrati pristup ostrvima bili bi ludački“.

Zvanično reagovanje Pekinga bilo je, međutim, umerenije:

– Situacija u Južnom kineskom moru se stišala. Nadamo se da će zemlje izvan regiona poštovati konsenzus da je to stišavanje situacije u interesu celog sveta – rekao je portparol ministarstva spoljnih poslova Lu Kang.

KERI U VIJETNAMUODLAZEĆI američki državni sekretar Džon Keri sastao se u sredu s liderima Vijetnama, tokom svog poslednjeg putovanja u inostranstvo kao šef diplomatije SAD. Keri je, osim zvaničnih razgovora, obišao i grad Ho Ši Min, gde se sastao s grupom mladih Vijetnamaca, a danas bi trebalo da obiđe deltu reke Mekong u provinciji Ka Mau, gde se borio tokom Vijetnamskog rata pre skoro 50 godina.

Paralelno s tim, međutim, Peking i Moskva složili su se da preduzmu dodatne protivmere kako bi zaštitili svoje interese i očuvali stratešku ravnotežu u regionu. A portparol Ministarstva inostranih poslova u Pekingu je rekao da Kina ima legitimno pravo da brani svoje bezbednosne interese.

Peking, da podsetimo, smatra da je celokupno Južno kinesko more deo kineske teritorije. Problem je što delove tog mora svojim smatraju i američki saveznici Vijetnam, Filipini, Tajvan, Malezija, Brunej.

SAD ne priznaju kineski suverenitet nad tim ostrvima i protive se gradnji veštačkih ostrva u tim strateškim vodama. Uprkos tome, Kina je od 2013. ubrzala stvaranje veštačkih ostrva na kojima gradi zgrade, luke i piste dovoljno velike za bombardere i borbene avione.(Novosti)