OVAJ tjedan je, čini se, donio početak dugo očekivane ukrajinske protuofenzive protiv Rusije. Prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina, „možemo definitivno reći da je ova ukrajinska ofenziva počela.“

No u nekim je aspektima već tjednima bila u tijeku, pri čemu je Ukrajina provodila ono što se u vojnom žargonu naziva „operacija oblikovanja bojišnice“: dugometne artiljerijske i raketne napade na ključne ruske logističke ciljeve daleko iza prvih linija, navodi BBC u prvoj analizi ukrajinske protuofenzive.

„U tijeku su borbena izviđanja“

Početkom tjedna činilo se da dolazi promjena s malim odredima lakše oklopljenih ukrajinskih jedinica koje su se kretale preko otvorenih polja prema ruskim utvrdama u južnoj Ukrajini, jugoistočno od Zaporižja.

„Sada se duž cijele linije fronta odvija takozvana ‘faza borbenog izviđanja'“, rekao je u razgovoru za BBC Serhij Kuzan, suosnivač i predsjednik Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju, pa dodao: „To znači da se provjeravaju ruske obrane.“

Neke snimke i nepotvrđeni izvještaji sugeriraju da su ukrajinske snage naišle na snažan otpor Rusa. „Ponegdje se provjera obrane događa uspješnije, s manjim gubicima. Ponegdje manje uspješno, ondje gdje Rusi pružaju otpor“, rekao je Kuzan.

Uništenje brane promijenilo je uvjete

Svjetska pozornost je, pak, u utorak bila usmjerena na uništenje brane kod Nove Kahovke i naknadne poplave, koje su oko 596 kvadratnih kilometara s obje strane rijeke Dnjepar prekrile vodom.

Unatoč svim negiranjima Kremlja, uništenje brane ne izgleda kao slučajnost. Brana i cesta preko nje pružale su moguću liniju napada ukrajinskim snagama, koje su tražile načine da uhvate ruske snage nespremne.

Vrlo je vjerojatno da su Rusi uništili branu

Čini se vjerojatnim da su branu raznijele ruske snage, koje su je i kontrolirale, uklanjajući tako jednu od vojnih operacija Kijeva s popisa. Dok su vlasti u Kijevu iznenada bile suočene s poplavom, borbe su se nastavile i, po svemu sudeći, eskalirale dalje na istoku.

Rano u četvrtak ujutro britansko ministarstvo obrane na Twitteru je objavilo da se „teške borbe nastavljaju duž više sektora fronta“, dodavši da u većini područja „Ukrajina ima inicijativu“.

Ukrajinski dužnosnici ostali su vrlo suzdržani u vezi s trenutnim operacijama. Hana Maljar, zamjenica ministra obrane, suzdržano je rekla da su ruske trupe „aktivne u obrani“ u području oko grada Orihiva, oko 65 km jugoistočno od Zaporižje. Potvrdila je i da se borbe nastavljaju oko Velike Novosilke, dalje na istoku.

Ukrajinci šute

No to nisu jedina područja na kojima borbe bjesne. Snimke sa sjevera i juga grada Bahmuta, mjesta jedne od najduljih i najkrvavijih bitaka, po svemu sudeći, pokazuju kako ukrajinske snage napreduju.

Maljar je rekla da su napredovali „od 200 do 1100 metara u različitim dijelovima“, u onome što bi na kraju mogao biti pokušaj opkoljavanja grada i zarobljavanja ruskih okupatora. Kako je britansko ministarstvo obrane napomenulo, riječ je o „izuzetno složenoj operativnoj slici“.

Nešto se definitivno promijenilo

No znači li to da ukrajinska protuofenziva već ulazi u dramatičnu novu fazu? U srijedu je Oleksij Danilov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, ismijao tu ideju. „Sve to nije istina“, rekao je Reutersu.

„Kada započnemo protuofenzivu, svi će o tome znati. Vidjet će to“, dodao je.

Ali nešto se definitivno promijenilo. „Stvar je u tome da se front napokon pomaknuo“, rekao je Kuzan dodavši da su ukrajinskim zapovjednicima još uvijek otvorene razne opcije.

No Ukrajina također djeluje pod nekoliko značajnih ograničenja. Glavno je nedostatak borbenih zrakoplova koji mogu pružiti podršku iz zraka. „Zato se polako krećemo“, rekao je Kuzan, „a zatim približavamo sustave protuzračne obrane“.

Još jedan faktor je vrijeme. Ova ofenziva vjerojatno neće trajati više od pet mjeseci, nakon čega će jesenske kiše ponovno otvoreno tlo učiniti neprohodnim za teška oklopna vozila.

Kako bi izgledao uspjeh?

Ako ukrajinske snage budu probile ruske linije sve do Azovskog mora, tada će bilo koje ruske trupe zapadno od tog prodora odjednom postati mnogo ranjivije, potpuno ovisne o linijama opskrbe preko Krima.

Sve što bi onda preostalo, kako kaže Kuzan, bilo bi uništiti Krimski most koji povezuje Rusiju s Krimom (koji je nakratko bio onemogućen ogromnom kamionskom bombom prošlog listopada) i napasti brodove i zrakoplove koji se koriste za prijevoz opskrbe do poluotoka.

„To bi bio kraj“, kaže on. „Ali nemojte očekivati da će se to dogoditi brzo. Za to će trebati mjeseci“, zaključuje.