уторак, 30 априла, 2024
EU-INTEGRACIJEIstaknutoNewsTehnologijaVestivesti online

Izborna taktika ili strah od poraza

Izborna taktika ili strah od poraza: Zašto neće biti izbora u beogradskim opštinama?

VESTI 06. okt 202306:42 0 komentara
Nova.rs/Vesna Lalić

Beograđani će u decembru glasati za novi saziv gradskog parlamenta nakon što je gradonačelnik Aleksandar Šapić podneo ostavku, očekuje se i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, ali je izvesno da na biračkim mestima ovog puta neće biti glasačkih listića sa imenima kandidata za odbornike u beogradskim opštinama.

Vanredni lokalni izbori biće održani u četrdesetak gradova i opština čiji su čelnici podneli ostavke do 2. oktobra, a to nije učinio niti jedan predsednik neke od 17 gradskih opština u Beogradu. Po svemu sudeći, izbori za odbornike beogradskih opština sačekaće redovan termin, a to je period između početka juna i kraja avgusta sledeće godine.

POVEZANE VESTI:

Treba istaći da vanredne lokalne izbore, izuzev beogradskih, nije tražila ni opozicija, iako se čini da je „jednim udarcem mogla da ubije dve muve“ – da osvoji vlast i u prestonici i u desetak gradskih opština. Osnov za takvu tvrdnju predstavlja broj glasova koji su opozicione partije dobile u beogradskim opštinama na prošlogodišnjim gradskim izborima.

Zahtevom za razdvajanje izbora opozicija lako može da postigne i autogol, jer je izlasnost na odvojenim lokalnim izborima po pravilu niža nego kad se održavaju istovremeno sa parlamentarnim i/ili predsedničkim. A manji broj birača uglavnom više pogoduje vlasti, koja na sve dozvoljene i nedozvoljene načine svoje glasače mnogo lakše izvodi na birališta nego opozicija.

Nema sumnje da je svega toga svestan i Aleksandar Vučić, koji o svemu odlučuje iako to ne spada u njegove formalne nadležnosti, pa je „poslušao“ opoziciju i razdvojio lokalne od parlamentarnih izbora. Ne računajući već pomenutih četrdesetak gradova i opština, za koje je, osim u slučaju Beograda, procenio da nose (naj)manji rizik po vlast.

Kada bi rezultati prošlogodišnjih beogradskih izbora pojedinačno u svakoj od 17 opština bili pretvoreni u odborničke mandate, Srpska napredna stranka imala bi apsolutnu većinu u skupštinama sedam prigradskih opština – Barajevo, Mladenovac, Obrenovac, Sopot, Surčin, Grocka i Lazarevac, dok bi joj za formiranje vlasti u Zemunu i na Čukarici bila neophodna podrška Socijalističke partije Srbije.

Od tih devet opština opozicija bi mogla da se nada pozitivnom izbornom ishodu samo na Čukarici, ali bi zato u preostalih osam imala velike šanse da preuzme vlast. Prema rezultatima gradskih izbora 2022. godine, opozicione koalicije Ujedinjeni za pobedu Beograda, Moramo i Ajmo ljudi dobile bi dovoljno odborničkih mandata da formiraju vlast u centralnim gradskim opštinama Vračar, Stari grad i Savski venac.

Formiranje vlasti u opštinama Palilula, Novi Beograd, Voždovac i Zvezdara ne bi bilo moguće bez predstavnika stranaka desne orijentacije – koalicije NADA, Zavetnika i Dveri. Najneizvesnije bi bilo u opštini Rakovica, gde bi naprednjaci i socijalisti imali ukupno 25 mandata, baš koliko i kompletna opozicija s druge strane.

Posebna kalkulacija za opštinu Novi Beograd

Aktuelni saziv Skupštine GO Novi Beograd konstituisan je 8. septembra 2020. godine, nekoliko nedelja nakon što su to učinile ostale gradske opštine, pa računica kaže da redovni izbori u najmnogoljudnijoj beogradskoj opštini mogu biti održani najranije 30. juna sledeće godine.

Da bi izbori bili održani u nekom ranijem terminu potrebno je da prvi čovek te opštine Bojan Bovan podnese ostavku na svoju funkciju i da to najkasnije dva i po meseca pre projektovanog datuma održavanja izbora.

Opozicione partije koje tehnički organizuju ili podržavaju proteste protiv nasilja nastupile su na beogradskim izborima 2022. godine u tri kolone – Ujedinjeni za pobedu Beograda, Moramo i Ajmo ljudi, dok je sada sasvim izvesno da će na predstojeće izbore izaći na jednoj listi i vrlo verovatno popraviti prošlogodišnji izborni rezultat.

Vrlo moguć je i jedinstveni nastup stranaka desne orijentacije, ili barem izlazak u dve kolone, čime bi bila izbegnuta mogućnost da neka od njih ostane ispod cenzusa. Ukrupnjavanje na opozicionom delu političkog spektra moglo bi da pošalje pozitivan signal ne samo pristalicama tih stranaka, već i jednom broju apstinenata, koji bi tako imali razlog više da se pojave na biralištima.

BONUS VIDEO:

Gradonačelnik Aleksandar Šapić o krematorijumu za kućne ljubimce
00:00
/
01:03
Izvor: N1 Beograd