JOŠ se nismo oporavili od katastrofalne suše 2012. godine, kad nas je stigla gotovo ista takva pošast ove godine – ovako nedelje bez kiše komentariše Dragiša Borić, ratar iz Lukićeva, u Banatu, kod Zrenjanina. Borić još uvek i ne pokušava da računa koliko štete ima na oko 500 hektara proletos zasejanog kukuruza. Siguran je, međutim, da ona neće biti mala…

Stručnjaci, naime, procenjuju da će suša smanjiti ovogodišnji rod jesenjih kultura i do 40 odsto, a da će najznačajnije štete pretrpeti upravo kukuruz, kao naša najzastupljenija žitarica.

– Teško je procenjivati štetu. Sve će reći vaga, kada završimo kombajniranje, ali, siguran sam da rod sa 500 hektara neće biti ni blizu onog koji smo očekivali – kaže Borić, uz opasku da ovih dana raste cena kukuruza, ali, i da je siguran kako ni porast cene neće „ispeglati“ gubitke. – Primenili smo maksimalne agrotehničke mere, odabrali smo devet različitih hibrida otpornih na sušu, ali kako stvari stoje, ni to neće biti dovoljno.

Štete od suše, upozorava prof. dr Miladin Ševarlić, sa Katedre za ekonomiku poljoprivrede Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, već su dosegle takve razmere da bi u nekim opštinama, posebno na jugu Srbije, trebalo razmišljati o proglašenju elementarne nepogode.

– Optimistična procena je da smo do sada izgubili petinu roda, a pesimistična ide i do više od 40 odsto gubitaka – kaže Ševarlić. – Samim tim, treba poljoprivrednicima pomoći da sačuvaju novac za zasnivanje nove proizvodnje, a to se može uraditi samo ako se proceni da je suša poprimila razmere elementarne nepogode. Tada se poljoprivrednici mogu osloboditi poreza, pa se, čak, može uvesti i moratorijum na plaćanje kredita…

METEOROLOZI KAO AGITPROPPROGNOZE naših meteorologa me podsećaju na izveštaje nekadašnjeg „Agitpropa“ – kaže Ševarlić. – Oni, naime, već nekoliko nedelja najavljuju osveženje iduće nedelje, a ono nikako da stigne…

Ševarlić, takođe, napominje, kako su obećanja o povećanju navodnjavanih površina u Srbiji obavezna u svakoj predizbornoj kampanji, ali, kako se, kao i većina takvih obećanja, ne ostvaruju.

Mi i dalje imamo između 50.000 i 100.000 hektara koji se navodnjavaju, a imamo mogućnosti da navodnjavamo i više od milion hektara – ističe Ševarlić. – Kada se izračuna da je šteta od suše 2012. godine bila procenjena na više od milijarde dolara, a da postavljanje sistema za navodnjavanje za jedan hektar košta najviše 10.000 dolara, situacija je jasna. Srećom pa su mnogi poljoprivrednici, posebno oni koji podižu višegodišnje zasade, to uvideli, pa su počeli i sami da postavljaju ove sisteme. Sušne godine, i godine sa nedostatkom vode, kojih je u poslednjih 10 godina, bilo najmanje pet, međutim, opravdavaju i ulaganje u sisteme za navodnjavanje i kod ratarskih kultura. (Novosti)