NI nama nije cilj da poljoprivredno zemljište, koje je izuzetno važan prirodni resurs naše zemlje, damo budzašto – istakla je u četvrtak, u Novom Sadu, na javnoj raspravi o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Snežana Bogosavljević Bošković, ministar poljoprivrede.

Ona je na ovaj način odgovorila na „prozivku“ poljoprivrednika, predstavnika udruženja zemljoradnika, koji su na početku rasprave, osme po redu koja se bavi ovim zakonom, podigli papire sa porukom „Ne damo zemlju“, koja se odnosi na izmenu koja bi velikim investitorima omogućila da državno zemljište zakupe na 30 godina.

– Verujem da poljoprivrednici nisu dobro razumeli naše planove i želje – objasnila je Snežana Bogosavljević Bošković. – Mi, naime, privlačenjem velikih investitora, koji će biti u obavezi da ulože ne samo u poljoprivredu, već i u preradu, pakovanje, marketing i plasman poljoprivrednih proizvoda, pomažemo i malim poljoprivrednicima, da kroz kooperaciju dođu do novca za zasnivanje proizvodnje, a takođe i do garantovanog plasmana proizvoda. Tim pre što će svaki od zahteva za zakup zemljišta morati da sadrži plan ulaganja, koji će kontrolisati stručna komisija ministarstva, a odobravaće ga lokalna samouprava.

Bogosavljević Bošković je, takođe, navela, kako je najvažniji razlog za izmene i ovog zakona uzurpacija zemljišta, ali i visok stepen neobrađenog državnog zemljišta.

– Ukupno neizdatog zemljišta je 49 odsto ili oko 240.000 hektara, dakle polovina obradivog zemljišta kojim raspolaže Srbija ostaje ili neobrađeno ili biva nezakonito uzurpirano – precizirala je Boškovićeva. – Na taj način gubimo više miliona evra godišnje, a trenutno se samo u sudskim sporovima po tom osnovu potražuje oko 22 miliona evra.

Nove odredbe zakona, dodala je Bogosavljević Bošković, uvode značajno veće novčane kazne za uzurpatore, ali i pravo lokalnih samouprava da skine rod u slučaju uzurpacije.

– Dopune predviđaju i sankcije za lokalne samouprave koje ne poštuju rokove i procedure u donošenju i sprovođenju godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta – ističe Bogosavljević Bošković. – Praksa dosadašnjeg korišćenja i upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem je takva da zahteva promene u pravcu njegovog efikasnijeg, racionalnijeg i ekonomičnijeg korišćenja. (Novosti)