NEŠTO nevjerojatno dogodilo se u Moskvi 30. svibnja. Usred bijela dana, grad je napao roj bespilotnih letjelica – od pet do 25 ili više, ovisno o različitim ruskim izvorima. Nije to bila simbolična gesta, poput jedne male bespilotne letjelice koja je udarila u stup zastave na vrhu palače Kremlj u kojoj se nalazi ured ruskog predsjednika Vladimira Putina, nego nekoliko udara u različitim dijelovima glavnog grada.

Nijedan od dronova nije eksplodirao – kako je izvijestio Kommersant, bili su namijenjeni neodređenim ciljevima, ali su pali na stambene zgrade nakon što su bili oboreni ili elektronički ometani. Bio je to prvi put da je Moskva bila izložena zračnom napadu otkako ju je njemački Luftwaffe bombardirao 1941. godine, piše Foreign Policy.

Nažalost za Ruse, bio je to samo prvi ponižavajući incident u tom tjednu. Sljedećeg dana napad je skoro nestao iz ruskih državnih medija, a Moskva je nastavila kao da se ništa nije dogodilo. Stanovnici su negodovali zbog neispravnih aplikacija za taksi jer su GPS usluge bile isključene u pokušaju da se dezorijentiraju novi rojevi dronova. Lokalne novinske kuće brzo su prešle na recenzije novih restorana na terasama, a nekoliko se komentatora pitalo ne čini li ih okupljanje na najvišem katu lakom metom za dronove.

Upadi u Belgorod

Tada je stanje iz ruske perspektive postalo još više uznemirujuće i krajnje bizarno. Dvije skupine koje sebe nazivaju Legija slobodne Rusije i Ruski dobrovoljački korpus – i tvrde da ih čine Rusi koji se bore za oslobađanje Rusije od Putinovog režima – prešle su granicu iz sjeverne Ukrajine u rusku regiju Belgorod. Na nekoliko točaka duž granice borci su naišli na slab otpor i zauzeli sela, budući da je većina postrojbi ruske vojske davno napustila sjeverna granična područja prema istočnoj i južnoj Ukrajini. Ondje glavnina ruske vojske – ili ono što je od nje ostalo – sada čeka glavni udar očekivane ukrajinske protuofenzive.

Jedna od navodnih ruskih milicija nakratko je zauzela pogranično selo, zarobila neke ruske vojnike i pozvala guvernera Belgoroda Vjačeslava Gladkova na razmjenu zarobljenika. Iznenađujuće, guverner je pristao, ali je potom ipak odustao. Šebekino, ruski grad udaljen oko osam kilometara od granice i s predratnim populacijom od gotovo 40.000 stanovnika, zatvoren je i žurno je evakuiran, a mještani su se žalili na ravnodušnost Moskve prema njihovoj situaciji.

Kijev tvrdi da nema kontrolu nad ruskim gerilcima, ponavljajući tvrdnje koje je Rusija iznijela o skupinama naoružanih ljudi koji su zauzeli ukrajinsku regiju Donbas u proljeće 2014. Da uvreda bude još veća, ukrajinski korisnici Twittera odmah su proglasili „Narodnu Republiku Bilgorod“, što je ukrajinski naziv za ruski grad Belgorod. Neki od njih šalili su se da je više od 100 posto ruskih stanovnika regije već glasalo na referendumu za stvaranje republike, parodirajući rusko uspostavljanje dviju ilegalnih marionetskih država u Donbasu.

Ruski rat se vratio kući

Ukrajinski hakeri provalili su u nekoliko lokalnih mreža i emitirali lažnu objavu slabo oponašanog Putina, kojom se najavljuju evakuacija, vojna mobilizacija i uvođenje izvanrednog stanja u Belgorodu i drugim ruskim pograničnim regijama. U međuvremenu, dvije skupine boraca objavile su niz videozapisa koji ih prikazuju unutar Rusije i u kojima obećavaju Rusima da će biti oslobođeni od putinista.

U kombinaciji s napadom bespilotnim letjelicama na Moskvu, sada je jasno da se ruski rat vratio kući jer se čini da ruske snage nisu u stanju okupirati Ukrajinu i braniti Rusiju u isto vrijeme. Incidenti se događaju u vrijeme pojačane tjeskobe za Rusiju, budući da je njena ofenziva u Donbasu zastala, a Ukrajina je započela niz probnih napada na istoku i jugu dok granatira ruske ciljeve iza borbenih linija koristeći nove zapadnjačke projektile većeg dometa. Ukrajinci su također pojačali svoje napade dronovima na rafinerije nafte, aerodrome i druga kritična mjesta duboko u Rusiji.

A Rusi kao da počinju shvaćati u kakvoj su situaciji. Prvi dokaz je zapanjujuća eskalacija gorljivog sukoba između šefa Wagnera Jevgenija Prigožina i ruskog ministarstva obrane. U nedjelju je Prigožin objavio video na kojem se vidi potpukovnik ruske vojske – zapovjednik 72. mehanizirane brigade u istočnoj Ukrajini – kojeg su zarobili i ispitivali Wagnerovi plaćenici. Pred kamerom, zapovjednik priznaje da je naredio svojim trupama da pucaju na Wagnerovu jedinicu. Rusi pucaju jedni na druge, privatni plaćenici zarobljavaju visokog časnika vojske vlastite zemlje – sve to počinje pomalo sličiti državi koja se raspada.

Čak i ako napadi bespilotnim letjelicama i prekogranični upadi nemaju previše utjecaja na opći tijek rata, njihov psihološki učinak na Rusiju bio je razoran. Raspoloženje u propagandnim talk-show emisijama na državnoj televiziji, koje obično varira između veselo domoljubnog i potpuno genocidnog, u posljednje vrijeme naginje prema defetizmu. U Vlastitoj istini, dnevnoj emisiji na NTV-u, koji je pod kontrolom Kremlja, glavna urednica RT-a Margarita Simonjan prizvala je duh 1917. godine, kada su Nijemci i Austrijanci porazili rusku carsku vojsku u Prvom svjetskom ratu, vojnici se pobunili, a režim se urušio. Na javnoj tribini 1. lipnja parlamentarni zastupnik Putinove stranke Jedinstvena Rusija Konstantin Zatulin bacio je sumnju na napredovanje u ratu s neobičnom iskrenošću, nazivajući ratne ciljeve „nerealnima“. Njegova je stranka odmah objavila da istražuje njegove izjave radi moguće osude.

Ruske vlasti su u škripcu

Usred panike, neki pripadnici ruske ekstremne nacionalističke desnice više nisu zadovoljni žestokim vrijeđanjem ministra obrane Sergeja Šojgua, načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova i drugih najviših čelnika. Sada su počeli izravno napadati Putina zbog njegove navodne neodlučnosti. Igor Strelkov Girkin, bivši plaćenik povezan s ruskim sigurnosnim službama kojeg je nizozemski sud u odsutnosti osudio za ratne zločine, svakodnevno se ruga Putinu zbog slabog vodstva pred svojom publikom od preko 800.000 pretplatnika na Telegram kanalu. Klub ljutitih patriota, militantna ultranacionalistička skupina čiji je suosnivač Girkin, navodno je pod istragom zbog „diskreditiranja vojske“ prema zakonu koji je uveden u ožujku 2022. godine, kako bi se ušutkali i zabranili svi preostali neovisni glasovi.

Ruske vlasti su u škripcu: ako ne procesuiraju najglasnije kritičare ruskog vodstva, to će se smatrati slabošću i moglo bi utrti put većem nefiltriranom nezadovoljstvu. Ali ako to učine, riskiraju da izazovu još veći bijes desničarskih nacionalista, koji su još više zagriženi za rat nego sam Kremlj. Ovo se događa u trenutku kada su paravojne formacije poput Wagnera već u dugotrajnom sukobu s drugim vojnim frakcijama i otvoreno prkose ruskom najvišem zapovjedništvu.

Gdje je Putin

Gdje je Putin dok Rusi otkrivaju realnost? Na dan napada dronovima u Moskvi prvo je zašutio. Nije se hitno obratio naciji, a napad je spomenuo tek kasnije tijekom dana u na brzinu organiziranom intervjuu na marginama konvencije kreativnih industrija kojoj je prisustvovao. Istini za volju, proveo je gotovo sedam minuta rastreseno brbljajući o civilizacijskim sukobima, NATO-ovom napadu i svojim uobičajenim temama, samo kratko spomenuvši stvarni napad bespilotnim letjelicama i hvaleći napore moskovske protuzračne obrane da ga odbije.

Sljedećeg dana, dok su stanovnici okruga Belgorod uzalud čekali da državni vođa smiri paniku, Putin je nesuvislo brbljao odgovarajući na pitanja o svojim obrascima spavanja i ruskom Djedu Mrazu na virtualnom sastanku s obiteljima. Ni on ni glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov – kojeg proratni fanatici mrze zbog izbjegavanja odgovora – nisu sadržajno komentirali niti jedan od najistaknutijih tjednih događaja na prvim linijama bojišnice.

U Putinovom narativu o ratu koji Rusi ne smiju nazivati ratom nema mjesta za nazadovanje. Taj narativ nikada nije uključivao mogućnosti da rat tako dugo traje, da se Ukrajina vraća u ofenzivu, da bespilotne letjelice napadaju Moskvu i da ruski borci tvrde da oslobađaju ruski teritorij. U neviđenoj krizi koju je stvorio sam Putin, čini se da njegov stisak popušta.