OD STALNOG DOPISNIKA – MOSKVA

RAZMEŠTANjE tenkova i oklopnih vozila u Poljskoj i na Baltiku dobilo je mnogo veći publicitet u evropskim zemljama nego u Rusiji, gde to ne doživljavaju kao realnu opasnost. Minule nedelje, u toku akcije jačanja istočnog krila NATO prema granicama Rusije, u Estoniju je stigla tehnika oklopnog puka američke vojske, uz stotine nemačkih vojnika. Ne treba biti veliki vojni ekspert da bi se zaključilo da bataljoni koji su stigli u Poljsku, Letoniju i Estoniju i stotinak tenkova i oklopnih vozila objektivno ne mogu da poremete ravnotežu snaga u tom delu sveta.

Dolazak NATO „gvožđurije“ nadomak ruskih severozapadnih granica ne izaziva zabrinutost među ruskim generalima. Neki s podsmehom kažu da bi u slučaju rata sva ta pojačanja zbrisali za tren. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, u intervjuu listu „Izvestija“, dolazak NATO trupa u blizini ruskih granica nazvao je „provokacijom koja ima destabilizacioni karakter“, u šta ubraja i povećan broj NATO vežbi u blizini ruskih granica. Lavrov je, međutim, istakao da posebnu zabrinutost izaziva nastavak gradnje američke baze protivraketne odbrane u Evropi.

ZATO ruski vojni analitičari mnogo veću pažnju posvećuju novoj raketi presretaču, koju su 4. februara isprobali SAD i Japan. Ta raketa „SM-3 blok IIA“ gađala je s broda balističku raketu lansiranu sa Havajskih ostrva i pogodila „protivničku raketu“. Takve rakete presretači bi trebalo da uništavaju bojevi blok pre nego što doleti do cilja.

Po planovima Vašingtona, takva raketa SM-3 trebalo bi da bude stacionirana u ruskom komšiluku već 2018. Napravljena je u SAD u kooperaciji sa Japancima, a eksperti objašnjavaju da ona „hvata“ cilj zahvaljujući novim radarskim uređajima.

MOĆNE RAKETE S-500RUSIJA uveliko radi na novom PVO sistemu S-500, koji će ne samo imati veći domet od S-400 već i daleko bolji radar koji već pravi Objedinjena korporacija za sisteme veze, upravljanja i radioelektronsku borbu. Ti novi uređaji će zaštiti S-500 od prisluškivanja i ometanja. Proizvođači tvrde da takav sistem veze neće imati niko na svetu. Prvi primerci S-500 bi trebalo da budu gotovi ove godine. Njihov domet će biti 600 kilometara.

Moskovski vojni analitičar Konstantin Makijenko smatra da će dovođenje novih raketa presretača u Poljsku doneti nove rizike za stratešku stabilnost u Evropi.

– To što rade Amerikanci i njihovi saveznici u sferi PRO direktno je kršenje dogovora o likvidacija raketa srednjeg i malog dometa. Ali teško da će američki presretači moći da zaustave i pogode ruske balističke rakete koje su sposobne da menjaju putanju – kaže Makijenko.

Iako Amerikanci tvrde da pravljenje baze na severu Poljske, u selu Redzikovu, ne podriva dogovore o razoružanju, u Moskvi im ne veruju. Pogotovo što su od maja prošle godine u bazi u rumunskom Deveselu, napravljenoj u sovjetsko vreme i u funkciji od 1952. do 2002. Tu su stacionirali „idžise“ sa rampama vertikalnog lansiranja MK-41, za koje Rusi tvrde da mogu da lansiraju ne samo rakete presretače nego i krilate rakete „tomahavke“, sa dometom od 500 do 5.500 kilometara.

– Prisiljeni smo da, u interesu naše bezbednosti, stavimo pod nišan te delove Rumunije. Takva sudbina će biti i sa Poljskom kad tamo stignu američke rakete. Do tada nećemo da žurimo – prokomentarisao je Vladimir Putin.

Ruski predsednik smatra da PRO nije odbrambeni sistem SAD već deo atomskog arsenala prebačen na periferiju.

– Kada smo pre koju godinu razgovarali sa Amerikancima, oni su govorili kako je PRO potrebna Evropi da se zaštiti od raketa iz Irana. Ali tih opasnosti nije bilo i nema ih – naglasio je Putin, koji je letos kazao da Rusija mora da odgovori na razmeštanje PRO u Evropi, ne samo da bi sebe obezbedila već i da održi balans strateških snaga u svetu.

KAD se sve to zna, jasno je da u Kremlju ne mogu da sede skrštenih ruku. Spremaju odgovor na razvijanje američkog PRO u Evropi. Svesni su da njihove rakete u slučaju eventualnog atomskog rata ne mogu da zadrže baze u Poljskoj i Rumuniji, koje su već, kako je rekao Putin, „na nišanu“. Mnogo opasnije će biti rakete presretači na američkim brodovima i podmornicama koje mogu da menjaju mesto lokacije. I za njih Rusi već prave strategiju. (Novosti)