IZRAELSKI mediji su 17. kolovoza objavili da je Washington dozvolio prodaju proturaketnog sustava Arrow 3 Njemačkoj. S obzirom na to da je ukupna vrijednost prodaje oko 3.5 milijardi eura, izraelska uzbuđenost je posve razumljiva. Tim prije jer je do sada u znatno većoj mjeri Njemačka prodavala oružje Izraelu nego obratno (između ostalog četiri korvete Sa’ar 6 i šest podmornica klase Dolphin).

Njemačka kupuje proturaketni sustav Arrow 3 unutar projekta European Sky Shield Initiative (ESSI) koji bi Europu trebao zaštititi od mogućih napada balističkim i krstarećim projektilima te borbenih bespilotnim letjelicama. Iako se to ne kaže otvoreno, misli se na prijetnje koje dolaze iz Moskve.

Mnoge posljedice rata u Ukrajini

Događanja u i oko Ukrajine imala su mnoge posljedice. Jedna od posljedica je potreba ponovnog jačanja europskih obrambenih mogućnosti. Projekt European Sky Shield Initiative ili ESSI jedan je od njih. Njemački kancelar Olaf Scholz prvi je put javno spomenuo inicijativu u govoru održanom 29. kolovoza 2022. u Pragu. Pritom je pozvao sve europske članice NATO saveza i Europske unije da se pridruže inicijativi. Šest tjedana poslije (14. rujna) tijekom sastanka ministara obrane NATO saveza u Bruxellesu, ESSI inicijativi pridružilo se, uz Njemačku, još 13 država.

Švicarska i austrijska vlada su se 7. srpnja ove godine službeno pridružile programu European Sky Shield Initiative i tako postale 18. i 19. članica. Prije toga to su učinile Belgija, Bugarska, Danska, Češka, Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Slovačka, Slovenija, Švedska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Time je postao jedan od najbrojnijih europskih vojnih programa. No i takav nije bez problema.

ESSI-ju se za sada nisu pridružile neke velike države, prije svega Francuska, Italija i Španjolska. Ni Poljska još ne razmatra ulazak. Dapače, ESSI je bio povod za mnoge nesuglasice pa i otvorene optužbe i svađe. Tako ESSI, kao mnogo puta prije, dokazuje da se u europsko jedinstvo svi vole zaklinjati, ali kad ga treba provesti, važniji su nacionalni interesi od općih.

Problem s ESSI-jem je tim veći jer se čini da su sve strane donekle u pravu. ESSI je osmišljen kao unificirani sustav koji će Europu braniti od balističkih projektila malog i srednjeg dometa, krstarećih projektila i bespilotnih letjelica. Da bi se to ostvarilo, planira se uporaba tri protuzračna raketna sustava.

Njemačka je odabrala proturaketni sustav Arrow 3 jer je trenutno najbolji na svijetu. Prve isporuke dijelova sustava Njemačkoj planirane su za 2025. godinu te će sustav postati operativan najkasnije 2030. godine.

Kako bi se osigurala potpuna zaštita Europe od svih prijetnji, sastavni dio ESSI-ja još su američki PZO raketni sustav Patriot i njemački PZO raketni sustav IRIS-T. Sinergija ova tri sustava morala bi ostvariti neprobojan kišobran za obranu od svih vrsta prijetnji, uključujući interkontinentalne balističke projektile.

Hrvatska još nije pristupila, među članicama postoje brojni sukobi

Na prvu čini se jako dobra inicijativa, što dokazuje i 19 država koje su joj pristupile (Hrvatska za sada nije među njima). Međutim, ne slažu se svi s time. Već smo spomenuli da Francuska i Italija nisu pristupile.

Dapače, Pariz optužuje Berlin da s ESSI programom potkopava i europsko jedinstvo i razvoj europskih obrambenih mogućnosti. Iako se to na prvu čini čudnim jer ESSI je osmišljen da ojača europsku obranu, Pariz je itekako u pravu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron veliki je pobornik jačanja autonomnosti europske obrane te smanjenje ovisnosti od Sjedinjenih Američkih Država. Stoga protiv programa ESSI kao takvog ne samo da nema ništa, već podržava sve slične programe, projekte i planove. Ono što je Parizu problematično je odabir raketnih sustava.

Arrow 3 je izraelsko-američki projekt te su nositelji proizvodnje izraelski Israel Aerospace Industries i američki Boeing. Proizvođač Patriota je američka tvrtka Raytheon Missiles & Defense. Raketni sustav IRIS-T SLM proizvodi njemački Diehl Defence.

Činjenica da je Berlin odlučio da će se ESSI sastojati od izraelsko-američkog, američkog i (kao sasvim slučajno) njemačkog sustava smeta Pariz.

Većina članica kupila najjeftiniji sustav

Pritom treba uzeti u obzir to da je početna ideja bila da će sve članice ESSI-ja kupiti sva tri sustava kako bi ojačale obranu. Međutim, vrlo brzo je postalo jasno da male i ne baš bogate države teško da će moći odvojiti milijarde dolara za Arrow i Patriot. Pa je odlučeno da svaka država može odabrati jedan od sustava. Naravno, velika većina odabrala je najjeftiniji.

A taj je (sasvim slučajno) njemački IRIS-T SLM. Tako je slovensko ministarstvo obrane objavilo da će kupiti IRIS-T SLM što je, između ostalog, izazvalo svađu unutar koalicijske vlade. U svakom slučaju, tvrtka Diehl Defence uskoro će biti zatrpana narudžbama, a to znači i ogromnu zaradu.

Pariz zbog toga optužuje Berlin da je ESSI programom pogodovao isključivo njemačkoj tvrtki tako da je u startu izbacio druge europske tvrtke. Pariz pritom ponajprije misli na francusko-talijansku tvrtku Eurosam koja proizvodi protuzračni raketni sustav Mamba (poznatiji kao SAMP-T).

Mamba je PZO raketni sustav napredniji i bolji od američkog Patriota. Naročito otkad su razvijeni novi motrilački radari povećanog dometa. Talijanska tvrtka Leonardo za Mambu nudi radar Ground Mobile High Power dometa motrenja 300 kilometara. Francuska tvrtka Thales potencijalnim kupcima nudi radar Ground Fire 300 dometa motrenja 400 km.

Sukob Pariza i Berlina

Kako njemačka vojska već posjeduje Patriote, tamošnjem ministarstvu obrane nije bilo ni na kraj pameti da u ESSI projekt uključi francusko-talijanski sustav Mamba, niti kao opciju za druge članice.

Međutim, tu sukob između Berlina s jedne te Pariza i Rima s druge strane tek počinje. Jer Eurosam za sustav Mamba razvija protubalistički projektil označen kao Aster 30 Block 2. On će imati mogućnost djelovanja protiv balističkih projektila dometa do 3000 kilometara. Stoga u Parizu i Rimu smatraju da nije bilo nikakve potrebe za kupnjom sustava Arrow 3 s obzirom na to da je razvoj Aster 30 Block 2 u završnoj fazi.

Pariz povrh toga tvrdi da je ESSI prijetnja europskom programu TWISTER. Punog naziva Timely Warning and Interception with Space-based Theatre surveillance, ovaj malo poznati program pokrenut je u studenome 2019. na inicijativu Francuske. Članice programa su, uz Francusku, Finska, Njemačka, Italija, Nizozemska i Španjolska.

Novac za razvoj osiguran je preko europskog Permanent Structured Cooperation (PESCO) programa. Zadaća TWISTER-a je da se stvori europski višenamjenski obrambeni sustav koji bi imao i dijelove smještene u svemiru, a koji bi mogao obraniti Europu od svih sadašnjih i budućih prijetnji, uključujući i hipersonične projektile. Nositelj razvoja je MBDA France. Sustav bi trebao postati operativan 2030. godine.

Zanimljivo je da je u lipnju 2022. Europska komisija odobrila početak razvoja vrlo sličnog projekta European Hypersonic Defence Interceptor (HYDEF), koji će se financirati kroz European Defence Fund (EDF). Za ovaj projekt nositelj je španjolska tvrtka Sener, no glavni partneri su njemačka tvrtka Diehl Defence (između ostalog proizvodi i sustav Irist-T SLM) i norveški Nammo (najpoznatiji po proizvodnji raketnih motora).

Vrijednost projekta je 110 milijuna eura, a Sener se obvezao da će ga dovršiti za 36 mjeseci. Pariz i MBDA France tvrde da uz njihov TWISTER program HYDEF nije potreba te da se samo dupliciraju troškovi. A sada se pojavio i novi konkurent u obliku Arrow 3 sustava.

Sukobi i oko novog europskog tenka

ESSI je samo jedan od problematičnih europskih projekata koji izazivaju žučne rasprave u medijima i diplomatske svađe. Najnoviji slučaj je i donedavno relativno uspješan program razvoja novog europskog tenka Main Ground Combat System (MGCS). Nositelji projekta su Njemačka i Francuska. Međutim, odnedavno iz Pariza dolaze optužbe da su njemačke tvrtke Krauss-Maffei Wegmann (KMW) i Rheinmetall odustale od MGCS-a, uz prešutnu potporu Berlina.

Trenutno najveća preokupacija KMW-a je promocija i prodaja tenka Leopard 2A8. Rheinmetall se okrenuo promociji njihovog najnovijeg tenka KF-51 Panther za kojeg su razvili najveći tenkovski top na svijetu od 130 mm.

Istovremeno francuski Nexter, čiji tenk Leclerc nikad nije postigao izvozni uspjeh, nema što ponuditi kupcima. Sad već davne 2015. godine Nexter i Krauss-Maffei Wegmann formirali su zajednički konzorcij KNDS s jedinim ciljem – ostvarenje projekta MGCS. U međuvremenu je KMW nastavio razvijati Leopard 2 (najnovija izvedenica je A8), dok je Nexter odustao od daljnjeg razvoja Leclerca.

Doduše, na Eurosatory 2022 International Defense Exhibition prikazan je tenk Enhanced Main Battle Tank ili skraćeno E-MBT. On je kombinacija tijela Leoparda 2 i modificirane kupole Leclerca. Problem Nextera je što se u ovakvim okolnostima bliske opasnosti od rata kupci okreću provjerenim rješenjima (Leopard 2), a ne novotarijama (E-MBT).

Ako Njemačka potpuno odustane od projekta MGCS, postoji realna opasnost da se tvrtka Nexter ugasi s obzirom na to da nema vlastiti projekt novog tenka, niti ga Francuska može sama financirati. Istovremeno su KMW i Rheinmetall toliko uspješne i bogate tvrtke da mogu samostalno razviti novi tenk. Uostalom Rheinmetall je to već učinio s KF-51 Pantherom.

Problemi i oko razvoja zajedničkog aviona

Slična je situacija i s francusko-njemačko-španjolskim projektom razvoja borbenog aviona šeste generacije Future Combat Air System (FCAS). Razvoj ide jako sporo pa ne čudi da njemački mediji s vremena na vrijeme traže da se njemački novac usmjeri u puno napredniji britansko-talijansko-japanski projekt Tempest. Što pak izaziva burne reakcije iz Pariza.

Problem je što bi gašenjem FCAS projekta došlo do neminovnog gašenja tvrtke Dassault Aviation (između ostalog proizvodi i Rafale). S njemačke strane u projektu sudjeluje Airbus kojem je i ovako primarna proizvodnja putničkih aviona.

Zbog toga bi se Nijemci vrlo brzo dogovorili s Britancima, Talijanima i Japancima o raspodjeli troškova i poslova. Francuzi to ne mogu jer bi u takvoj raspodjeli Dassault dobio samo mrvice, nedovoljno za njegov opstanak.

Stoga ne čudi da je Pariz sve otvorenije nezadovoljan suradnjom s Berlinom, naročito na području vojnih projekata. Pariz optužuje Berlin da se vrlo rado poziva na jedinstvo i suradnju dok je to u skladu s nacionalnim interesima. Onog trenutka kad se nacionalni interesi raziđu s međunarodnim, Berlin prednost da nacionalnim. U pravilu uvijek na štetu francuskih.