LETNjE žege podstakle su agilnu lokalnu samoupravu u Zrenjaninu da, inače u svojoj svestranoj i ove godine finansijski veoma značajnoj brizi za ovdašnje poljoprivrednike, načini još jedan vredan korak – podići će im besplatno bunare za zalivanje useva.

– Cilj je da bušenjem bunara na teret grada povećamo obradive površine pod sistemima za navodnjavanje u plastenicima, staklenicima, voćnjacima, vinogradima, na polju i pašnjacima. Javni poziv zaintersovanim nosiocima registrovanih poljoprivrednih gazdinstava traje do 14. avgusta, a juče je stigla prva prijava – naglašava inženjer Stojan Kralj, rukovodilac Odseka za poljoprivredu i ruralni razvoj u GU Zrenjanin.

Bunari se buše besplatno i bespovratno, a poljoprivrednici čiji zahtevi prođu na javnom pozivu u obavezi su da u roku od jedne godine obezbede i postave pumpu i funkcionalni zalivni sistem. Ovaj projekat gradske uprave vredan je 34,5 miliona dinara. Bunare će bušiti grupa ponuđača koju predvode beogradski „Geoinženjering“ i „Hidrogeo centar“ Leštane – izabrani u postupku javne nabavke.

U ZZ „Veljko Lukić Kurjak“ u Lukićevu veštačkom kišom „pokrivaju“ 400, od ukupno 550 hektara. Ovog leta njihovi zalivni sistemi rade neprekidno. Pošto je sa njiva skinut grašak, obavljena je druga setva brokolija i boranije, a soja i semenski kukuruz najavljuju rekordan prinos. Agronom Jugoslav Lazić ističe da se investicija u zalivni sistem ovoj zadruzi davno isplatila. Mada nije bila jeftina – 400.000 evra koštalo je pokrivanje 100 hektara oranica.

LOŠE ODRŽAVANjE KANALANISU samo bunari brana podizanju novih zalivnih sistema, to je često i nedostatak sekundarnih kanala. U ataru Botoša uopšte ih nema, iako u neposrednoj blizini sela prolazi Kanal DTD i reka Tamiš. Zbog manjka kanala ili njihovog lošeg održavanja, poljoprivrednici u Zrenjaninu i okolini imaju velikih problema i u jesenjem i zimskom periodu. Zbog izbijanja podzemnih i površinskih voda, redovno stradaju usevi na nekoliko desetina hiljada hektara…

Na području Zrenjanina i ovom delu srednjeg Banata bunari za zalivne sisteme buše se do dubine od 40-50 metara. Zavisno od toga i prečnika cevi, očekuje se da prosečna cena iznosi 50.000 dinara, pa priličan broj poljoprivrednika može da računa na besplatno dobijanje bunara. Akcija gradske vlasti višestruko je značajna, jer zalivni sistemi ovde skoro da su retkost, a julske tropske vrućine zapretile su da desetkuju rod.

Predrag Marjanski, iz Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin, iznosi da na približno 240.000 hektara obradivog zemljišta u ovom delu Banata, zalivni sistemi postoje na tek 13.000. To znači da usevi mogu da dobiju veštačku kišu na svakom 19 hektaru ili na približno 5,5 odsto oranica. Otuda ne čudi što je, recimo, vrlo profitabilna povrtarska proizvodnja organizovana na jedva 3.500 hektara. A, da postoje zalivni sistemi, ne bi bilo kraja ovoj unosnoj delatnosti, sa neograničenim izvoznim mogućnostima…

Povrtari iz Mužlje, Lukinog Sela, Belog Blata, Mihajlova i drugih sela zrenjaninske opštine, udružni u zadrugu „Carska bašta“, zahvaljujući bunarima i navodnjavanju, mesečno ostvaruju produkciju veću od 400 tona povrća u plastenicima i na otvorenim njivama. Obradovao ih je javni poziv grada za dodelu banara, mnogi sakupljaju dokumentaciju i nameravaju da konkurišu. Kažu, novih bunara nikad dosta! (NOVOSTI)