NAJBRŽE rastuća društvena mreža na svijetu jest kineski TikTok, platforma na kojoj se dijele videozapisi. Trenutno broji 1.4 milijarde aktivnih korisnika. Stručnjaci diljem svijeta pitaju se koliko je siguran, od kibernetičke sigurnosti do psihološke ovisnosti.

>> Pao broj ljudi koji se informiraju na portalima, mladi vijesti prate na TikToku

Reutersov institut za proučavanje novinarstva u svom godišnjem Digital News Reportu objavio je da je TikTok najbrže rastuća društvena mreža i za vijesti te ju koristi 20 posto mladih od 18 do 24 godine, što je pet postotnih bodova više nego prošle godine.

Skok od nevjerojatnih 215 posto

Značilo bi to da TikTok, osim što ima velik broj korisnika, sve više utječe i na njihovu percepciju stvari. Način na koji raste je impozantan. Brand Finance Global 500 je u 2022. objavio da je utrostručio vrijednost svog brenda u godini prije toga te je proglašen najbrže rastućim brendom na svijetu.

Uz nevjerojatnih 215 posto rasta, vrijednost robne marke aplikacije za zabavu porasla je sa 18.7 milijardi dolara u 2021. na 59.0 milijardi dolara u 2022. godini. U 2023. godini vrijednost TikToka procjenjuje se na 65.7 milijardi dolara.

Tako je pretekao Facebook kao najvrjedniji svjetski brend društvenih medija, skočivši osam mjesta na globalnoj ljestvici, dok je platforma u vlasništvu Mete pala. Vrijednost Facebook procjenjuje se na 58.8 milijardi dolara.

Još 2021. godine Cloudflare je rangirao TikTok kao najpopularniju web stranicu 2021., koja je nadmašila i Google.

Tajna je algoritmu

Inače, kažimo da je TikTokov kineski pandan Douyin te da je u vlasništvu tvrtke ByteDance. Douyin je razvijen u 200 dana i u roku od godinu dana imao je 100 milijuna korisnika, s više od milijardu videa pogledanih svaki dan.

TikTok je internacionalizirana verzija Douyina, koja je postala dostupna u cijelom svijetu nakon spajanja s drugim kineskim servisom društvenih medija Musical.ly. Ipak, TikTok i Douyin nisu identični.

Koja je tajna ovog uspjeha? Stručnjaci govore da je to čudesni algoritam, nedokučivi kod koji odlučuje što ćete sljedeće vidjeti, a što nećete. U teoriji, pomažete u pisanju tog koda svaki put kad pogledate video, a ne pogledate onaj idući kada on započne. Neki video ćete lajkati, drugi podijeliti… Sve te radnje pomažu oblikovati algoritam u odraz vaših interesa, potreba i želja

SAD je jako zabrinut zbog TikToka

No zbog čega se TikTok u nekim zapadnim državama smatra opasnom mrežom? Kako smo već pisali u ožujku, zapadne zemlje su sve više zabrinute da ova društvena mreža ugrožava sigurnost i privatnost svojih korisnika sa Zapada i šalje podatke komunističkim vlastima Kine.

Tako je krajem veljače Bijela kuća naredila svim federalnim agencijama i drugim državnim tijelima da u roku od 30 dana obrišu TikTok sa svih službenih uređaja. Neke institucije, poput Ministarstva obrane i same Bijele kuće, to su učinile još 2020. godine.

Europski parlament je 28.veljače zabranio TikTok na svim službenim uređajima, uz snažnu preporuku da ga članovi i osoblje izbrišu s osobnih uređaja. Istu zabranu je najavila vlada Kanade, navodeći kao razlog informatičku sigurnost.

„TikTok vas prati, ne samo u svojoj aplikaciji“

Velikom valu zabrane se priključilo i Ministarstvo obrane Danske, navodeći kao opravdanje procjenu Centra za kibernetičku sigurnost da postoji rizik od špijuniranja. Još 2019. je Indija zabranila kinesku društvenu mrežu zbog pornografije i drugog „neželjenog“ sadržaja.

 

 

Recimo, Tom Gaffney, sigurnosni savjetnik u F-Secureu za Trusted Reviews, objasnio je koje sve podatke TikTok prikuplja.

„Puno toga. Predstoji još dug put što se tiče privatnosti. Opći korisnički uvjeti prilično su nejasni i postoji niz dobrih studija koje pokazuju da prikupljanje podataka nadmašuje prikupljanje čak i drugih društvenih medija. TikTok vas prati, ne samo u svojoj aplikaciji nego će, ako ste prijavljeni, profilirati vaš telefon i druge račune kojima pristupate“, tvrdi Gaffney.

Je li TikTok opasniji od drugih društvenih mreža? Prof. dr. sc. Domagoj Bebić: Možete to reći tako reći

Je li sva ta fama oko opasnosti TikToka prenapuhana? Je li on opasniji od drugih društvenih mreža? Na ovo pitanje nam je odgovorio prof. dr. sc. Domagoj Bebić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je objavio više znanstvenih radova o društvenim mrežama.

„Možete to reći tako, no možete reći da je i najbolja društvena mreža do sada: potpuno prilagođena korisniku i njegovom području interesa. Barem tako misli brzorastuća publika koja koristi mrežu.

No kada je riječ o opasnosti u sigurnosnom i drugom smislu, važno je shvatiti da svaka društvena mreža nosi određene rizike. Važno je da svatko od nas definira vlastite parametre sigurnog korištenja.

Svaka popularna platforma iznova će postavljati ista pitanja sigurnosti i lažnih vijesti i to je dobro da se raščisti, no tu će biti puno i politiziranja koje uvijek ide zajedno s društvenim mrežama, od Twittera do TikToka“, objasnio je on.

„Tajna je u savršenom AI algoritmu“

Pitali smo ga više o Reutersovom istraživanju, odnosno kako interpretira da TikTok sve više mladih koristi za informiranje. „Savršen AI algoritam koji ‘uči korisnika’ te ‘u hodu’ prilagođava sadržaje je ključ. Mislim da do sada nešto takvo nismo vidjeli. Savršeno je prilagođen korisnicima u dobi od 18 do 24 godine.

Ono što karakterizira ovu dobnu skupinu je vrlo kratka pažnja pa možemo zaključiti da uspjeh ove platforme među ovom skupinom leži u brzom i kratkom formatu sadržaja koji je karakterističan za tu platformu.

Osim toga, sadržaji se prilagođavaju nama kao pojedincu i našoj medijskoj prehrani tako da, ako volimo gledati kućne ljubimce, algoritam će napraviti sve da nam omogući iskustvo gledanja takvih sadržaja satima. Ne zaboravite da marketinški potencijal platforme još brže raste od same publike“, napomenuo je Bebić.

„Taj koncept je nemoguće objasniti starijoj generaciji“

Odgovorio je na pitanje koliko su informacije koje se objavljuju na TikToku vjerodostojne, odnosno postoji li neki filter koji ne dopušta objavljivanje lažnih, štetnih vijesti.

 

 

„Vijesti su koncept koji je obično vezan za društveno informiranje, dakle, informiranje zajednice, te u eri individualnog informiranja jako malo vrijede. Još od pojave blogova i društvenih mreža ljudi više cijene autentičnost i emocije, a manje činjenice.

Tako da će sami birati informacije koje ih drže u njihovom medijskom mjehuriću, dok ih druge informacije malo interesiraju. Ustvari se može reći da ih izbjegavaju – aktivno ili pasivno. Nešto što su vijesti za nas, za druge je korisnike dosada koja je u eri potpune dominacije mobilnih uređaja ‘najveći neprijatelj’.

Ipak, ne zaboravimo da je Tik Tok potpuno drukčija platforma u smislu privlačenja pažnje. Primjerice, tamo ne možete ‘objašnjavati svijet’ ljudima, nego morate biti konkretni, kratki i zabavni, imati popularnu glazbenu podlogu… A da ste točni i informativni, nije više najvažnija stvar. Taj koncept je nemoguće objasniti starijoj generaciji. Nešto kao Snapchat – starija generacija uopće ne može razumjeti poantu platforme, a kamoli njenu popularnost.

Drugim riječima, vi i ja sigurno nećemo vidjeti iste sadržaje na TikToku. Vidjet ćemo svatko svoje i možda se koji preklopi, a sve prema našim preferencijama. Lažne vijesti prikazivat će se korisnicima koji takav sadržaj traže, žele i koji takav sadržaj smatraju točnim (i/ili zabavnim) i ne žele ga analizirati i provjeravati njegovu točnost“, riječi su Bebića.

O promjeni EU zakona: Nagledat ćemo se tu svega

Europska unija se sprema implementirati zakonodavstvo koje će prisiliti TikTok na kontrolu štetnog sadržaja. Kako je Deutsche Welle pisao, novi zakoni bi trebali stupiti na snagu ove jeseni i početkom iduće godine te bi trebali prisiliti posebno velike društvene platforme da, između ostalog, istraživačima koje je odobrila EU pruže informacije o svom unutarnjem funkcioniranju.

EU još nije precizirala hoće li TikTok ubrojiti među te velike platforme, ali se očekuje da će to učiniti.

„Što se tiče laži i lažnih vijesti, i dalje mislim, kao i do sada, da se same platforme (YouTube, Facebook) najbolje bore protiv toga u smislu omogućavanja alata za prijavu spornih sadržaja. Pokušaji regulacije Facebooka su toliko sterilizirali platformu da joj brojevi jako padaju. To opet ne znači da će nestati, dapače. Uspjeh takve zakonske implementacije ovisi o raznim čimbenicima.

Uvođenje takvih zakona može potaknuti TikTok da poboljša svoje sustave moderacije i filtriranja sadržaja kako bi smanjio štetne ili neprikladne materijale. Međutim, provedba takvog zakonodavstva može biti izazovna zbog različitih pravnih, tehničkih i regulatornih pitanja. Tako da ćemo se u tom procesu nagledati svega“, njegovo je mišljenje.

„Uvijek treba biti oprezan oko dijeljenja podataka“

Napomenuo je kako je uvijek, ne samo u slučaju TikToka, važno biti oprezan prilikom dijeljenja osobnih podataka.

„Na bilo kojoj društvenoj mreži trebali bismo provjeriti politike privatnosti i sigurnosti svake platforme. Ali pitanje je koliko vi ili ja to doista činimo. Ovakva pitanja postaju aktualna samo kada dođu na agendu, ali činjenica je da iznimno mali broj ljudi čita uvjete na društvenim mrežama, bankama, online dućanima i slično.

Opasnost je jednaka kao i u drugim primjerima koje sam naveo. Korisnici obično stisnu tipku ‘slažem se’ bez ikakvih problema“, dodaje.

Je li doista moguće da Peking koristi aplikaciju za pristup osjetljivim korisničkim podacima i širenjem pogrešnih informacija?

„Ta sumnja raste s geopolitičkim napetostima, ali mislim da, isto kao u slučaju da američka vlada prisluškuje ljude preko Facebooka, to baš nema smisla, no nisam stručnjak za sigurnost podataka.

 

Definitivno je osjetljivo područje, pogotovo pitanje gdje se nalaze geografski serveri na kojima se podaci nalaze. Ponavljam, ljudi obično sami daju takve podatke te mogu biti puno oprezniji u odavanju osjetljivih podataka o sebi“, kazao je.

Što je to TikTok mozak?

Neki zdravstveni stručnjaci upozorili su da dizajn TikToka potiče ovisnost, nazivaju to TikTok mozgom. Jesu li takve tvrdnje prenaglašene?

„Ovo je ipak pitanje na koje bi najbolji odgovor možda dali psiholozi, ali postoji mogućnost da beskonačni tijek videa može djelovati, recimo to tako – hipnotički. Pojedinci različito reagiraju na podražaje, stimulanse“, pojasnio je Bebić.

Inače, što se tiče ovog termina, Kina je donijela pravila koja ograničavaju korištenje TikTok ekvivalenta Douyina za djecu mlađu od 14 godina na 40 minuta dnevno. Kako je objasnio Science Times, gledanje videoisječaka od 90 sekundi iz mobilne aplikacije uzrokuje probleme u kolektivnom rasponu pažnje osobe

Science Times je citirao studiju pod nazivom Ubrzavanje dinamike kolektivne pozornosti, objavljenu u Nature Communicationsu, koja pokazuje da se raspon pažnje ljudi dramatično smanjuje tijekom vremena korištenjem TikToka. Zanimljivo, isti se obrazac ne vidi na drugim platformama društvenih medija, poput Facebooka i Instagrama.

Jessica Griffin, profesorica psihijatrije i pedijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Massachusetts, rekla je za Verywell da, iako još nemamo longitudinalna istraživanja, nema sumnje da TikTok utječe na mozak.

„Kratke snimke izazivaju navalu dopamina“

„Kratki videozapisi, poput slatkiša, izazivaju navalu dopamina, koji se oslobađa u centru za zadovoljstvo u našem mozgu“, rekla je Griffin, dodavši kako zbog toga djeca stalno žele još, baš kao da su u trgovini slatkišima. Pozvala se na kinesku studiju iz 2021. o specifičnim neurološkim učincima TikToka, odnosno Douyina.

„Utvrđeno je da gledanje personaliziranih videa odabranih algoritmom aktivira centre za nagrađivanje u mozgu mnogo više nego gledanje nasumičnih videa koji nisu odabrani posebno za gledatelja.

Skeniranje mozga učenika koji su redovito koristili aplikaciju otkrilo je reakcije nalik ovisnosti, a nekim subjektima istraživanja nedostajalo je samokontrole da prestanu gledati. Ako gledate TikTok dulje vrijeme, to može dovesti do problema s pažnjom, koncentracijom i kratkoročnim pamćenjem“, rekla je Griffin.