Pregled događaja u Ukrajini
Zelenski oštro zaprijetio Rusima. Žestok ruski napad, dosta mrtvih
DONOSIMO najnovije informacije o ratu u Ukrajini.
Ključni događaji:
- Zelenski: Ako Rusija nastavi napaditi u Crnom moru, uzvratit ćemo
- Putin suspendira sporazume o dvostrukom oporezivanju s neprijateljskim zemljama
- Rusija o napadu na Pokrovsk: Pogodili smo ukrajinski zapovjednički centar
- Poljska šalje dodatnu vojsku na granicu s Bjelorusijom
- Ukrajina: Zaporižja je jučer granatirana preko 100 puta
- U raketnom napadu na Pokrovsk poginulo najmanje sedmero ljudi, više desetaka ranjenih
- Rusija: Napredovali smo tri kilometra u dubinu kod Kupjanska
- Zaharova optužila Ukrajince da prodaju ljudske organe
Poljska će održati izbore u listopadu ove godine, u jeku rastućih napetosti s Bjelorusijom.
Predsjednik Andrzej Duda potvrdio je na društvenoj mreži X (dojučerašnjem Twitteru) da će se izbori za donji dom parlamenta od 460 mjesta, Sejm, i za senat od 100 mjesta održati 15. listopada.
Sigurnost zemlje, koja je prošle godine bila treći najveći doprinos vojnoj pomoći Ukrajini, vjerojatno će dominirati diskursom kampanje.
Rusija namjerno puca na spasioce i ubila ih je 78 od početka rata, rekao je glasnogovornik Državne hitne službe Ukrajine.
Govoreći na brifingu za medije ranije danas, pukovnik Oleksandr Horunzhi rekao je da Rusija namjerno ignorira međunarodno pravo gađajući spasioce granatiranjem, ubivši gotovo 80 i ranivši 280 od invazije u veljači prošle godine.
Sinoć je u Pokrovsku ubijen djelatnik hitne službe, a deset ih je ozlijeđeno nakon što je nakon jednog raketnog napada uslijedio još jedan nekoliko minuta kasnije, uz neke sugestije da su zaustavljene eksplozije bile namjerne iz Rusije – s ciljem da pogode ljude koji su se okupili kako bi pomogli u početno mjesto eksplozije.
Ukrajinske nuklearne elektrane koje se nalaze na teritoriju koji drži Kijev bit će potpuno operativne do zime kako bi opskrbljivale zemlju električnom energijom, rekao je ukrajinski operater za atomsku energiju.
Govoreći u tvornici Pivdennoukrainsk u južnoj Ukrajini povodom ponovnog puštanja u rad jednog od tri reaktora, čelnik Energoatoma, Petro Kotin, rekao je: „Svu snagu kojom raspolažemo dat ćemo u elektroenergetsku mrežu. U zimu ćemo ući s devet reaktora u punom kapacitetu.“
Dodao je da će četiri reaktora koji su trenutno u remontu biti u funkciji prije studenog, s ukupnim kapacitetom od gotovo 7600 megavata.
Ukrajina trenutno na teritoriju pod svojom kontrolom ima tri elektrane s ukupno devet reaktora. Četvrta nuklearna elektrana, koja je ujedno i najveća u Europi, je elektrana Zaporižja u kojoj se nalazi šest reaktora i koji je pod okupacijom ruskih snaga od ožujka 2022.
Rusija se u utorak ponovno pridružila svom savezniku Iranu u odbijanju zapadnih pokušaja da zadrži ograničenja prema Iranu unatoč propasti sporazuma iz 2015. namijenjenog obuzdavanju nuklearnog programa Teherana u zamjenu za oslobađanje od sankcija, izvještava Reuters.
Nakon sastanka između zamjenika ministara vanjskih poslova u Teheranu, rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su Moskva i Teheran jednoglasni u uvjerenju da je neuspjeh u provedbi sporazuma proizašao iz „pogrešne politike ‘maksimalnog pritiska’ koju provode SAD i oni koji misle slično“.
Bivši američki predsjednik Donald Trump napustio je sporazum poznat kao JCPOA 2018., ostavljajući ekonomske sankcije na snazi, a odnosi Irana sa Zapadom od tada se pogoršavaju, jer je ubrzao svoj nuklearni program. No Rusija, koja je potpisala sporazum zajedno s SAD-om, Kinom, Britanijom, Francuskom, Njemačkom i EU, produbljuje veze s Iranom od svoje invazije na Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je telefonski razgovor sa svojim južnoafričkim kolegom Cyrilom Ramaphosom, priopćio je Kremlj.
Dvojica čelnika razgovarala su o pripremama za predstojeći summit BRICS-a, kao i o bilateralnoj suradnji, prenosi Reuters.
POJAVILA su se i nagađanja po kojima su vođe puča zatražili pomoć od vagnerovaca. Zna se da su članovi plaćeničke grupe prisutni u susjednom Maliju.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u videu da će Ukrajina uzvratiti Rusiji u Crnom moru kako bi osigurala da njezine vode nisu blokirane i da može uvoziti i izvoziti žito i drugu robu.
Ova poruka dolazi nekoliko dana nakon što su ukrajinski pomorski dronovi puni eksploziva oštetili ruski ratni brod u blizini velike ruske luke i udarili u ruski tanker.
Zelenski je rekao: „Ako Rusija nastavi dominirati Crnim morem, izvan svog teritorija, i ponovno nas blokirati ili pucati, lansirati projektile na naše luke, Ukrajina će učiniti isto“, poručio je dodavši kako se radi o obrani.
„Nemamo toliko brodova. Ali trebaju jasno shvatiti da će do kraja rata imati nula brodova, nula“, dodao je.
Pozvao je Rusiju da prestane ispaljivati projektile i bespilotne letjelice na ukrajinske luke i da dopusti trgovinu, u komentarima datim na brifingu s novinarima iz zemalja Latinske Amerike, prenosi Reuters.
Roman Starovojt, guverner Kurska u Rusiji, ustvrdio je da je ukrajinski dron kamikaza pao na samostan u regiji, ozlijedivši dijete.
Starovojt je na Telegramu objavio: “Dijete je zadobilo manje rane od gelera podlaktice i ruke. Pomoć mu je pružena na licu mjesta. Sada je dijete odvedeno u centralnu okružnu bolnicu na pregled.“
Starovojt je također upozorio na dezinformacije koje se šire o incidentu na drugim Telegram kanalima.
Deseci brodova nalaze se u blizini ukrajinskih riječnih vrata nekoliko dana nakon napada ruskih bespilotnih letjelica na luke u zemlji.
Podaci o plovidbi pokazuju da se najmanje 30 brodova usidrilo oko zaljeva Musura u Crnom moru, koji vodi u kanal koji se povezuje s Izmailom dalje duž plovnog puta.
Bilo je najmanje 20 usidrenih brodova koji su vodili do Izmaila. Rijeka i njezino ušće posljednja su preostala ukrajinska vodena ruta za izvoz žitarica.
Zračna uzbuna oglašena je u cijeloj Ukrajini.
Suspilne izvještava da je uzrok polijetanje MiG-31K sa aerodroma Savasleika u ruskoj oblasti Nižnji Novgorod.
Pokušaj ruskog kibernetičkog napada spriječile su ukrajinske specijalne službe, prema kijevskoj službi nacionalne sigurnosti.
Ruski hakeri pokušali su prodrijeti do borbenih informacija ukrajinskih oružanih snaga kako bi pristupili „osjetljivim informacijama“ o lokacijama trupa i njihovoj tehničkoj podršci, priopćio je SBU. Napad je pokrenuo sofisticirani ruski tim, poznat kao Sandworm, navodi se.
„Kao rezultat složenih mjera, SBU je razotkrio i blokirao nezakonite radnje ruskih hakera koji su pokušali prodrijeti u ukrajinske vojne mreže i organizirati prikupljanje obavještajnih podataka“, stoji u Telegramu.
Kibernetički stručnjaci otkrili su da su hakeri planirali koristiti ukrajinske vojne tablete za širenje virusa u borbenom sustavu, dodaje se.
Ukrajina je izvijestila o porastu ruskih pokušaja hakiranja računalnih sustava koji pripadaju vladi, oružanim snagama i energetskom sektoru. Rusija je više puta odbacila optužbe.
Čini se da bi vagnerovci u Bjelorusiji mogli ostati neko vrijeme. Naime, Wagner navodno gradi grad šatora za smještaj oko 1000 plaćenika, na aerodromu Zjabrovka, manje od 25 kilometara od ukrajinske granice.
Takve tvrdnje dolaze iz Ukrajinskog centra nacionalnog otpora, koji tvrdi da će se kamp koristiti za „subverzivne aktivnosti“ u regiji Černihiv – području koje je i dalje pod kontrolom Ukrajine.
Institut za proučavanje rata kaže da je Wagner izveo vojnu obuku u blizini Bresta, jednog od najvećih bjeloruskih gradova, unutar jednog kilometra od poljske granice.
Nekoliko tjedana nakon početka dugoočekivane ukrajinske protuofenzive, zapadni dužnosnici dobivaju sve trezvenije procjene o sposobnosti ukrajinskih snaga da zauzmu značajan teritorij.
>> Opširnije
Ujedinjeno Kraljevstvo je najavilo novu rundu sankcija pojedincima i stranim tvrtkama koje opskrbljuju ruske snage oružjem i ostalom robom potrebnom Rusiji u ratu u Ukrajini.
>> Opširnije
Ukrajinska sigurnosna služba SBU uhitila je „hersonskog kolaboracionista“ koji je, kako navode, pomagao ruskim snagama u mučenju mještana.
SBU je 8. kolovoza izvijestio da je u Hersonu uhitio kolaboracionista koji je navodno sudjelovao u ruskim represijama protiv lokalnog stanovništva tijekom okupacije grada.
Osumnjičenik je, prema tvrdnjama SBU-a, dobrovoljno surađivao s ruskim snagama kada su napale Herson prošle godine i dobio je posao u lokalnom pritvorskom objektu.
Otete Ukrajince je sprovodio u zatvorske ćelije, gdje su potom mučeni.
Broj mrtvih u ruskom napadu na selo u oblasti Harkiv porastao je na tri, a devetero ljudi je ranjeno, objavio je ured tužitelja Harkivske oblasti.
Vlasti u Ukrajini podijelile su video koji prikazuje ogromnu štetu na stambenoj zgradi u Pokrovsku, nakon sinoćnjih dvaju ruskih raketnih napada.
U tvitu objavljenom na ukrajinskom, služba kaže: „Od 12 sati 8. kolovoza jedinice Državne službe za hitne slučajeve provode hitne operacije spašavanja u peterokatnici. S terena su uklonili 63 tone građevinskog otpada. Državna služba za hitne slučajeve uključuje 46 ljudi i 12 vozila, uključujući kombinirani tim za spašavanje.“
Stiglo je još informacija o novom dekretu koji je Putin potpisao protiv „neprijateljskih zemalja“. Dekretom se, kako smo javili, suspendiraju sporazumi vezani uz dvostruko oporezivanje sa zemljama koje su Rusiji nametnule sankcije.
U dekretu se navodi kako je „odluka donesena na temelju potrebe za poduzimanjem hitnih mjera u vezi s neprijateljskim djelovanjem“ nekih zemalja.
Valjanost dokumenata navedenih u dekretu obustavlja se „sve dok strane države ne uklone povrede koje su počinile u odnosu na legitimne gospodarske i druge interese Ruske Federacije, prava njezinih građana i pravnih osoba“ ili dok relevantni dokumenti ne prestanu važiti.
Istodobno, rusku vladu se upućuje da poduzme mjere za smanjenje utjecaja na gospodarstvo Ruske Federacije od posljedica suspenzije gore navedenih poreznih ugovora. Također, Kabinet ministara trebao bi podnijeti Državnoj dumi prijedlog zakona o suspenziji takvih dokumenata. Ruskom ministarstvu vanjskih poslova nalaže se da o odluci obavijesti strane države.
Konkretno, dekret suspendira određene članke Ugovora između Ruske Federacije i Sjedinjenih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju utaje poreza na dohodak i imovinu iz 1992., Konvenciju između vlada Ruske Federacije i Sjedinjenih Država Kraljevine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja iz 1994., Sporazum između vlada Ruske Federacije i Kanade o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja iz 1995., Sporazum Ruske Federacije sa Švicarskom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja iz 1995., kao i porezne dokumente s Češkom, Danskom, Norveškom, Italijom, Finskom, Francuskom, Njemačkom, Španjolskom i „drugim neprijateljskim zemljama“, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS.
Rusija je navodno na putu da otvori deset puta više kaznenih postupaka za izdaju ove godine nego 2022. Nezavisna ruska novinska stranica Kholod analizirala je javno dostupne podatke i otkrila da su 82 slučaja otvorena između siječnja i srpnja.
No stopa raste, i to brzo. To znači da će sadašnjim tempom do kraja godine biti otvoreno 250 predmeta.
Analiza internetske stranice pokazala je da je 59 optuženika u 82 poznata slučaja optuženo za djelovanje u korist Ukrajine. Trojica su optužena za rad za Kinu, dvojica za SAD, a po jedan za Veliku Britaniju i Njemačku. Ruski projekt za ljudska prava Pervij Otdel upozorava da je stvarni broj zapravo puno veći jer se neke istrage nikada ne objavljuju.
Novi zakoni koje je predsjednik Putin uveo u travnju znače da se osuđeni za „veleizdaju“ suočavaju s kaznom do 20 godina zatvora. No Pervij Otdel kaže da su optuženici sve češće podvrgnuti mučenju. “Mučili su mlade, stare i bolesne. Imamo čak i informacije o mučenju svjedoka“, rekao je Jevgenij Smirnov, odvjetnik organizacije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se suspendiraju ruski sporazumi o dvostrukom oporezivanju s, kako ih naziva, „neprijateljskim zemljama“, odnosno s onima koje su uvele sankcije Moksvi, javila je državna novinska agencija RIA.
To bi trebalo uključivati i Hrvatsku.
Kira Rudik, zastupnica u ukrajinskom parlamentu, navodi da je odobrena isporuka serije američkih tenkova Abrams i da bi trebali stići u Ukrajinu do rane jeseni.
Rusko ministarstvo obrane je danas priopćilo da su ruske snage pogodile ukrajinski zapovjednički centar u regiji Pokrovsk, koja je u Rusiji poznata kao Krasnoarmejsk. Podsjetimo, ukrajinski dužnosnici su objavili da su ruski projektili sinoć dva puta pogodili grad Pokrovsk, uništivši pritom popularan hotel i stambene blokove. Dodali su da je u napadu poginulo najmanje sedam ljudi, uključujući spasioce, a da ih je ozlijeđeno više od 80.
Europski trgovci plinom počeli su skladištiti plin u Ukrajini kako bi iskoristili niže cijene i tamošnje raspoložive kapacitete, bez obzira na ratne opasnosti, rekli su tri trgovca i dužnosnici kompanija.
>> Opširnije
Britanska vlada dodala je 25 pojedinaca i tvrtki na popis sankcija nametnutih Rusiji i Bjelorusiji.
Gruzijski premijer Irakli Garibašvili je tijekom obilježavanja 15. godišnjice otkako se vodio rat oko odcijepljene regije kazao da je Rusija agresor. Rusija je 8. kolovoza 2008. poslala tisuće vojnika u Gruziju nakon što je Tbilisi pokrenuo vojnu operaciju protiv separatista koji su granatirali gruzijska sela u regiji. „Mi odavno znamo da je Rusija bila agresor i to zna cijeli svijet“, kazao je Garibašvili novinarima.
Sirene za zračnu uzbunu postale su svakodnevica za mnoge diljem Ukrajine, a u posljednja 24 sata ponovo su se oglasile u regiji Zaporižja. Lokalni vojni dužnosnik Jurij Malaško je na Telegramu naveo da je jučer regiju pogodilo 105 ruskih granata. Dodao je kako su Rusi proveli i tri raketna napada, četiri napada dronovima i osam napada zrakoplovima.
Sud u Ukrajini je poslao u zatvor ukrajinskog crkvenog poglavara zbog javne podrške ruskoj invaziji. Anatolij Jeleckih, također poznat kao mitropolit Ionafan, vodio je ogranak Ukrajinske pravoslavne crkve (koji je ostao u sklopu ruske crkve) u regiji Vinicja u središnjoj Ukrajini.
Optužen je za distribuciju propagandnih letaka koji pozivaju na državni udar u Kijevu i promjenu rusko-ukrajinske granice. Također je na internetskoj stranici Ruske pravoslavne crkve objavljivao članke koji podržavaju ratne zločine u Ukrajini. Osuđen je na temelju nekoliko točaka optužnice, što uključuje i aktivnosti svrgavanja vlade, opravdavanje invazije i diskriminaciju na temelju rase i nacionalnosti.
Rusko ministarstvo obrazovanja predstavlja nove udžbenike iz povijesti za učenike srednjih škola, rekao je jučer ministar obrazovanja Sergej Kravcov.
>> Opširnije
Poljsko ministarstvo obrane pristalo je poslati dodatne snage na granicu s Bjelorusijom nakon zahtjeva granične policije, objavila je danas poljska novinska agencija PAP.
>> Opširnije
Pavlo Kirilenko, ukrajinski guverner Donjecka, objavio je ažurirane podatke o napadu na Pokrovsk.
„Ažurirani podaci od 11 sati o žrtvama granatiranja u Pokrovsku. Poginulo je sedam osoba (pet civila, spasilac i vojnik). 81 osoba je oslijeđena (39 civila, među kojima dvoje djece, 31 policajac, sedam djelatnika Državne hitne službe i četiri vojnika). Oštećeno je 12 stambenih zgrada, hotelski objekti, tužiteljstvo, mirovinski fond, apoteka, dvije trgovine, dva kafića i dva civilna automobila“, priopćio je.
Reuters javlja da su među poginulima u Pokrovsku i dva spasioca. Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da je ozlijeđeno 29 policajaca i sedam spasilaca. Među ranjenima je i dvoje djece te 29 civila. Ozlijeđena je najmanje 81 osoba.
Ukrajinska vojska je objavila nove procjene dosadašnjih ruskih gubitaka tijekom invazije na Ukrajinu.
Prije nego što je Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine, 32-godišnji Oleksandr je bio informatičar u logističkoj tvrtki.
>> Opširnije
Nakon što je čula prvu eksploziju, Katerina je mislila da je sada sigurna jer projektil nije pogodio njen stan, no onda je krenuo drugi napad.
>> Opširnije
Ukrajinska državna televizija Suspilne je detaljnije izvijestila o dvostrukom raketnom napadu na Pokrovsk. Navodi da se jedna od pogođenih zgrada mora srušiti i da je u peterokatnici, na koju je pao prvi projektil, živjelo nekih 200 ljudi. Navodno je u stambenoj zgradi tijekom napada oštećeno svih 60 stanova. Serhij Dobriak, čelnik Pokrovska, kazao je da su drugi projektili pogodili hotel koji nije bio u upotrebi. Prethodno su tamo boravili novinari, kao i humanitarni radnici.
Britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom izvješću o situaciji u Ukrajini navodi kako je Vladimir Putin 4. kolovoza potpisao zakon kojim se ruskoj Nacionalnoj gardi (Rosgvardia) omogućuje nabava teškog naoružanja. Rosgvardia je stvorena u svom modernom obliku 2016., a vodi je Putinov bivši tjelohranitelj Viktor Zolotov. Odluka o jačanju snaga uslijedila je nakon neuspjele Wagnerove pobune u lipnju, piše ministarstvo.
Unatoč Zolotovljevoj tvrdnji da su se njegove snage izvrsno ponašale tijekom pobune, nema dokaza da je Rosgvardia provela bilo kakvu učinkovitu akciju protiv Wagnera; mada je dizajnirana za suzbijanje upravo takve prijetnje. Budući da je Zolotov prethodno sugerirao da bi teška oprema trebala uključivati topništvo i jurišne helikoptere, ovaj potez sugerira da Kremlj udvostručuje resurse Rosgvardije kao jedne od ključnih organizacija za sigurnost režima.
Razgovori o Ukrajini održani su tijekom vikenda u Saudijskoj Arabiji, a okupili su više od 40 država, uključujući Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države, europske države i skupinu zemalja BRICS.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je Rusiju da bi mogla ostati bez brodova ako nastavi s napadima na ukrajinske luke.
>> Opširnije
Ruske su rakete jučer navečer dva puta pogodile središte ukrajinskog Pokrovska, usmrtivši osam ljudi, uključujući pet civila, izvijestio je regionalni guverner Pavlo Kirilenko, dok je u regiji Harkiv od ruskih napada smrtno stradalo dvoje ljudi.
>> Opširnije
Ukrajinska obavještajna agencija objavila je sinoć da je uhitila ženu koju je optužila za prikupljanje informacija o planu putovanja predsjednika Volodimira Zelenskog, kao i za pokušaj prosljeđivanja informacija Rusiji o vojnim objektima.
>> Opširnije
Ovdje možete pročitati jučerašnji pregled događaja u Ukrajini.
