Talas izbeglica udario je juče u bedem od žice, vojnika u „hamerima“ i oklopnim vozilima pretnje trogodišnjim zatvorom, zatvaranjem u sabirne centre i kontejnera obmotanim bodljikavom žicom, kojim je Mađarska praktično zatvorila granicu prema Srbiji.

Istovremeno, naša zemlja je rešila je da ove mere, koje su stupile na snagu noćas, tačno u ponoć, dočeka spremna, tako što će otvoriti nove prihvatne centare za izbeglice.

Tokom jučerašnjeg popodneva, mađarska policija je zatvorila pružni prolaz na relaciji Horgoš – Segedin, koji su izbeglice masovno koristile za ilegalan prelazak srpsko-mađarske granice.

Duž pruge je nagomilana policija na konjima, a prostor su celog dana nadletali helikopteri. Ali, uprkos bodljikavoj žici i zidu dugom više od 170 kilometara duž granice, migranti su ilegalno ulazili u Mađarsku, u blizini sela Reske. Priliv se čak povećao iz straha da ne ostanu blokirani na ničijoj zemlji.

6.000 LjUDI PRED SRBIJOMDok Nemačka i Mađarska pojačavaju kontrolu granice, vlasti u Skoplju saopštile su da je Makedoniju, od nedelje ujutro, prešlo oko 6.000 izbeglica. Najveći broj prevežen je u sedam voznih kompozicija od Đevđelije do Tabanovaca, dok je UNHCR ocenio da je još hiljadu prešlo Makedoniju autobusima, automobilima i drugim prevoznim sredstvima. Železnički prevoz izbeglica preko Makedonije ponovo je poskupeo, sa 10 na 25 evra od Đevđelije do Tabanovaca. Ovo je izazvalo burne negativne reakcije nevladinih organizacija, budući da je drugo poskupljenje od juna, kada je karta za ovu relaciju bila samo pet evra. Prema procenama, „Makedonske železnice“ mesečno na prevozu migranata zarađuju više od milion evra. (M. S.)

Za sve one koji se ipak „zaglave“ u Srbiji, tražeći rešenje kako da najbrže stignu do Berlina ili Stokholma, ali i za one koje Mađari deportuju, biće otvoreni novi privremeni prihvatni centri na severnoj granici naše zemlje: u Somboru, Kikindi, Kanjiži, Subotici i Šidu.

– Izabrani su ovi gradovi zato što su blizu mađarske granice, a većina izbeglica fokusirana je na to da što pre stigne do ovog dela Srbije – objašnjavaju u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. – Zatvaranje granice će svakako usporiti njihovu prohodnost, pa da nam se ne desi prevelik pritisak na Kanjižu, otvaramo nove centre. Tačnije, to su već postojeći objekti, u kojima neće biti klasičnih kreveta, već će migrantima na raspolaganju biti samo krov nad glavom, da im bude toplo i suvo. Ovi objekti se trenutno ne koriste, a njihovi kapaciteti zavisiće od potreba. Koliko bude izbeglica, toliko ćemo obezbediti mesta.

U adaptaciju objekata kreće se ovih dana, a prva na redu je Subotica. Ako bude potrebe otvaraće se i drugi centri, ali ako ne bude pojačanog priliva, plan će čekati u pripravnosti.

– Reagovaćemo kako situacija nalaže, ne očekujemo nikakav haos na granici, ni „čepove“ – kažu u Ministarstvu rada. – Kako će se izbeglice dalje snaći, to zavisi od njih.

Novac za ove centre neće se obezbeđivati iz budžeta Srbije, već od donatora, a naša zemlja će nastaviti da se ponaša u skladu sa međunarodnim obavezama, i neće zatvarati granice, istakao je Aleksandar Vulin, ministar za rad:

– Srbija na migrante ne troši novac iz budžeta. Početkom godine, kada je donošen budžet, nismo mogli da predvidimo migrantsku krizu, kao ni mnogo snažnije zemlje, pa ne bi trebalo ni prevaljivati troškove na teret građana. Nadamo se da će pomoć moći da odgovori na sve potrebe.

On naglašava da naša zemlja finansira zbrinjavanje izbeglica i prenamenom sredstava, kroz pomoć Komesarijata za izbeglice. Ipak, najveći deo novca dolazi od Evropske komisije, UNHCR, „Katolik rilifa“…

– Očekujemo povećanje broja migranata i veći pritisak na severne granice – kaže Vulin. – Srbija mora da dobije pristup evropskom budžetu za izbeglice, jer ne može sama da reši ovaj problem.(Novosti)