U 2023. GODINI širom svijeta srušeni su brojni vremenski i klimatski rekordi, a dogodilo se i mnoštvo nezapamćenih vremenskih nepogoda i ekstrema koji su nerijetko punili naslovnice medija.

Klimatolozi već godinama upozoravaju da će se takve stvari zbivati u svijetu koji se zagrijava pa bi bilo za očekivati da su i najveći poricatelji klimatskih promjena već počeli shvaćati da su one ozbiljna prijetnja te da će uzrokovati teške i skupe probleme širom svijeta, a posebno u našim krajevima.

Europa i Mediteran zagrijavaju se brže od ostatka svijeta

Naime, izvješće o stanju klime u Europi 2022. pokazalo je da se taj kontinent od 1980-ih zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka te da je Europa u toj godini bila za oko 2,3°C toplija od predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.).

Usto su istraživanja pokazala da je šire područje Mediterana vruća točka klimatskih promjena te da se njegove vode zagrijavaju 20% brže od prosjeka svjetskih oceana.

Ako osobna svjedočanstva i vijesti u medijima nisu dovoljni da se i najveći skeptici uvjere u postojanje i ozbiljnost klimatskih promjena, možda bi tome mogli pomoći popisi rekorda i grafikoni koje je Indexu ustupila Copernicus služba za klimatske promjene EU.

Temperaturni rekordi

Kako smo već naveli, u 2023. godini zabilježeno je više klimatskih i vremenskih rekorda. Ovdje ćemo navesti samo neke izraženije.

Ovaj lipanj bio je najtopliji lipanj u povijesti mjerenja.

Srpanj je bio najtopliji mjesec uopće.

U američkoj Dolini smrti u Kaliforniji nedavno je izmjerena temperatura od nevjerojatnih 54.4℃.

Prema podacima Sveučilišta u Maineu, globalna prosječna temperatura u srpnju tri je dana zaredom obarala neslužbeni rekord za najtopliji dan u posljednjih 120.000 godina.

Na temelju podataka Copernicusa, klimatolog Zeke Hausfather procijenio je da je trenutno vjerojatnost da će 2023. godina biti najtoplija otkad postoje mjerenja oko 85%.

Dosegli smo gornju granicu od 1.5°C

Prosječna globalna temperatura u srpnju bila je privremeno za 1.5°C viša nego u predindustrijskom razdoblju, što je inače gornja granica za dugoročnu promjenu predviđena Pariškim klimatskim sporazumom.

Temperaturni rekordi obarani su u Sibiru, SAD-u, Portoriku te u dijelovima jugoistočne Azije koje je pogodio „najgori toplinski val ikada zabilježen“.

Rekordne temperature u Kini ubile su mnoštvo životinja i usjeva te izazvale zabrinutost oko sigurnosti hrane. Primjerice, Peking je 22. lipnja dosegao 41.1°C, što je najviša ikad zabilježena temperatura u lipnju u glavnom gradu, oborivši lipanjski rekord od 40.6 °C postavljen 1961. Istog dana, Tianjin je dostigao 41.4°C, što ne samo da je bila najviša ikada zabilježena temperatura u lipnju već i najviša ikada zabilježena temperatura u tom gradu.

31. srpnja 2023. prosječna temperatura površine globalnog oceana bila je 20.96°C, čime je oboren raniji rekord iz 2016.

Rekordni požari u Kanadi

Kanadu su u 2023. poharali rekordni požari. Bila je to najgora sezona požara u zabilježenoj kanadskoj i sjevernoameričkoj povijesti, a nadmašila je rekord koji su držali kalifornijski požari iz 2020.

Do 10. kolovoza izbilo je 5625 požara koji su spalili 13.392.707 hektara, što je oko četiri posto cijelog šumskog područja Kanade. Dim je sezao stotinama kilometara daleko sve do New Yorka u kojem je ozbiljno onečistio zrak.

Copernicus, služba za nadzor atmosfere (CAMS), procijenila je da su emisije ugljika od požara na otvorenom u ovoj godini do danas već udvostručile prethodne kanadske ukupne godišnje procijenjene emisije požara iz 2014. godine. U kanadi trenutno gori oko 1000 požara.

Rekordni požari u Grčkoj

Grčka je također imala rekordne požare. U srpnju je zabilježeno ukupno 1470 požara koji su spalili oko 470.000 hektara zemljišta, a najstrašnije je bilo na Rodosu, Krfu i Eviji s kojih su evakuirani brojni turisti.

Prema CAMS-u, emisije iz ovih požara na otvorenom bile su najveće za bilo koji srpanj u Grčkoj u posljednja dva desetljeća.

Rekordni požari na Havajima

U kolovozu 2023., stravičnim rekordnim požarima pogođeni su Havaji, osobito otok Maui.

Najmanje 106 ljudi je poginulo, a više stotina još se vodi nestalima. Očekuje se da bi broj mrtvih mogao nastaviti rasti.

Ostali rekordni požari

Požari su obarali rekorde i u drugim dijelovima svijeta.

U Europi su teško pogodili Iberski poluotok, gdje je izgorjelo 7000 hektara šume, a evakuirano je 1400 ljudi. Španjolska je zbog tih požara zabilježila najviše razine emisija ugljika od požara u ožujku, na razini onih iz 2012. godine.

>Širi se požar na Tenerifeu, buktinja je izvan kontrole. Evakuirane tisuće ljudi

U Južnoj Americi rekordni su požari zabilježeni u Čileu, a u Aziji u Kazahstanu.

U 2023. zabilježeni su rekordni požari u nekoliko saveznih država SAD-a. Do sada je u 2023. u toj zemlji izbilo 33.700 šumskih požara koji su spalili oko 625.448 hektara raslinja. To još nije rekord na razini cijelog SAD-a, no prema Nacionalnom međuagencijskom centru za požare (NIFC), 11. kolovoza 2023. prijavljeno je 10 novih velikih požara, šest u Aljasci, dva u Teksasu te po jedan u Idahu i Oregonu.

>Mislilo se da samo vulkani i nuklearne eksplozije mogu zadimiti stratosferu. Više ne

Rekordne poplave

Ova godina bila je rekordna i za poplave na više kontinenata.

U SAD-u je srpanj donio rekordno razorne poplave diljem zemlje.

Rekordne poplave u siječnju su pogodile Novi Zeland, a najviše je stradao Auckland. Najmanje 4 osobe su poginule, a materijalna šteta procijenjena je na najmanje 1.6 milijardi novozelandskih dolara.

Poplave u Italiji u svibnju su odnijele 13 života i uzrokovale evakuacije 13000 ljudi.

Najveća katastrofa u povijesti Slovenije

U Europi, Slovenija je bila pogođena rekordnim poplavama, koje su također zadesile sjevernu i središnju Europu. U njima je poginulo šest ljudi, a šteta je procijenjena na nekoliko milijardi eura. Slovenski premijer Robert Golob ovu je poplavu nazvao „najvećom prirodnom katastrofom“ u povijesti zemlje.

U Hrvatskoj su u 2023. zabilježeni rekordni vodostaji na više rijeka, prvo u svibnju, a potom i u kolovozu. U Gračacu u Zadarskoj županiji je u 24 sata 15. svibnja palo 256.4 mm kiše, što je najviše zabilježeno od početka mjerenja 1960. godine.

Rijeka Drava je u Hrvatskoj kod Botova u kolovozu premašila 6 metara, što je 30 centimetara više od prethodnog rekorda iz 2014.

Rekordno otapanje leda na Antarktici

Na Antarktici su se razine morskog leda smanjile na rekordno niske razine za ovaj dio godine, što su znanstvenici povezali s toplim vodama Indijskog, Tihog i Atlantskog oceana.

Rekordne razine oceana

Razine mora postojano rastu i u posljednja su tri desetljeća narasle za 12 cm (graf dolje).

Dva su razloga za to – jedan je taj što se zapremina vode zagrijavanjem povećava, a drugi taj što se otapaju ledenjaci na kopnu.

Očekivano, u 2023. zabilježene su rekordne razine mora.

Prema istraživanju objavljenom u JGR Oceans, razine mora u Jadranu, Egejskom i Levantskom moru porasle su za 8 centimetara u posljednjih 20 godina.

Rekordne razine CO₂

U 2023. godini rekord su oborile i razine CO₂ u atmosferi. Prema podacima iz opservatorija Mauna Loa na Havajima, predviđa se da će količina CO₂ u atmosferi ove godine biti 419.2 dijelova na milijun (ppm). Globalni prosjek prošle godine je bio 417.2 ppm. U posljednjih 50 godina ljudi su u atmosferu dodali 100 ppm CO2.

Istraživanja pokazuju da su razine CO₂ zadnji put premašile 400 ppm prije oko četiri milijuna godina, tijekom pliocenske ere, kada su globalne temperature bile 2-4°C više, a razine mora 10-25 m više nego danas.

Veza između vremenskih ekstrema i klimatskih promjena

Rekordne prosječne globalne temperature u 2023. dijelom su posljedica klimatskih promjena, a dijelom fenomena El Niño. U svakom slučaju one nedvojbeno pokazuju da živimo u sve toplijem svijetu.

S druge strane, pojedinačne vremenske ekstreme teško je izravno povezati s klimatskim promjenama.

Međutim, posljednjih desetak godina sve se više razvija tzv. znanost atribucije, odnosno pripisivanja određenih vremenskih događaja klimatskim promjenama. Brojne studije pokazuju da zagrijavanje svijeta ima utjecaj na ekstremne vremenske uvjete. To može uključivati povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih događaja poput toplinskih valova, suša, obilnih oborina i poplava kao i njihovo intenziviranje.

Neki su ekstremi jasnije povezani s klimatskim promjenama, a drugi slabije

Klimatolog Ivan Güttler iz DHMZ-a kaže da je atribucija pojedinog vremenskog ekstrema i njegovog intenziteta, trajanja i prostornog obuhvata u ovisnosti o klimatskim promjenama vrlo jasna u slučaju toplih valova.

„U slučaju suša i poplava signal klimatskih promjena je na sadašenjem nivou globalnog zagrijavanja ograničen. Ipak, u takvim situacijama studije atribucije su vrlo korisna metoda jer iako nalaze ograničen ili umjeren utjecaj globalnih klimatskih promjena na sušu ili poplavu na nekom području, otkrivaju da su ljudska i materijalna stradanja na tom istom području posljedica visoke izloženosti i ranjivosti.

Nažalost i dalje imamo višemilijunske gradove i zajednice koje imaju vrlo sužene mogućnosti za prilagodbu i na „normalnu klimu” i uobičajne vremenske situacije, a pogotovo na promjene u klimi i porastu broja i žestine vremenskih ekstrema. Uvjeren sam da pitanje jačanja otpornosti ljudskih zajednica i ekosustava na vremenske ekstreme, neovisno o tome koliku težinu stavljamo na utjecaj klimatskih promjena, može biti jedna točka oko koje imamo zajedničko razumijevanje neovisno o političkoj ili kulturološkoj pozadini ili našoj spremenosti prihvaćanja rezultata klimatskih istraživanja“, tumači Güttlerr.

Poplave kad su predviđene suše

Ponekad ti ekstremi mogu izgledati kao da su suprotni trendovima. Primjerice, iako modeli pokazuju da će ljeta u Hrvatskoj s klimatskim promjenama u prosjeku postajati sve sušnija, uvijek je moguće da se tijekom sezone dogode i ekstremne oluje s obiljem kiše kakve su se dogodile ove godine. To nije u suprotnosti s predviđanjima klimatologa. Primjerice, u Šestom izvještaju o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iz 2021. znanstvenici su predvidjeli da će poplave diljem svijeta i dalje postajati sve učestalije.

Dokument je također predvidio da će u sve toplijem svijetu jake grmljavinske oluje nositi sve više kiše.

IPCC upozorava da jedan stupanj zagrijavanja zraka u prosjeku rezultira s oko 7% više vodene pare, što podrazumijeva da kiše mogu sadržavati 10 do 20% više oborine.

To također podrazumijeva da s porastom temperature raste i količina energije koja se pohranjuje u atmosferi, a ona može hraniti vremenske ekstreme poput olujnih vjetrova.

Znanstveni konsenzus: Klimatske promjene uzrokuju ljudi

U 2023. bilo je još mnogo različitih rekorda, međutim njih je teško sve popisati u jednom tekstu.

Oni nedvojbeno ukazuju na činjenicu da se svijet u kojem živimo zagrijava, a postoji veliki znanstveni konsenzus da su uzrok tome emisije stakleničkih plinova koje nastaju ljudskim djelatnostima.

Više od 99.9% znanstvenih studija slaže se da su ljudske aktivnosti odgovorne za globalne klimatske promjene. Njihov glavni uzrok je sagorijevanje fosilnih goriva kao što su nafta, ugljen i prirodni plin, uslijed čega se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi. No njima pridonose i druge ljudske aktivnosti kao što su poljoprivreda i krčenje šuma.