Zašto je izraelski tehnološki ekosistem postao svetski lider

Centar Tel Aviva u petak uveče. Restorani i barovi su krcati, a ulice prepune ljudi. Automobili kruže gradom da se negde, bilo gde, parkiraju. Za one koji su navikli na uredno parkiranje u američkim gradovima ili zapadnoj Evropi, izraelski parkinzi otvaraju oči; studija kreativnog nereda. Trotoari su zakrčeni vozilima. Po dva automobila se nalaze na pojedinačnim prostorima. Točkovi na ivičnjaku, gde god da pogledate.

Prema Giladu Japhetu, osnivaču i generalnom direktoru MyHeritage-a- sa 75 miliona registrovanih korisnika najpopularnijoj porodičnoj mreži na Internetu- oni takođe služe kao najbolji način da se objasni raskošna gustina novoosnovanih preduzeća u zemlji. „Postoji nešto u izraelskom karakteru što se najbolje definiše pojmom „chutzpah“,“ kaže on, govoreći u svojoj kancelariji u Or Yehuda, u blizini Tel Aviva.

“Chutzpah na hebrejskom i jidišu predstavlja osećaj da mogu nešto da uradim, čak i ako mi ti kažeš da ne mogu. Izraelci su veoma kreativni u rešavanju problema, a najbolji način da to vidimo jeste ako pogledamo prosečno parkiralište. Otiđite na parkiralište u SAD-u i pogledajte kako su automobili parkirani. Svi su na istoj udaljenosti od linije razdvajanja i gume im obično stoje ravno. A onda posetite izraelsko parkiralište. U velikom je neredu. Svi improvizuju, ljudi se parkiraju dijagonalno, preko trotoara i na blatnjavim delovima.”

„Izraelci isto tako improvizuju i krše pravila, a kršenje pravila znači da ne prate protokol. Ako standardi i normativi blokiraju vaš razvoj, onda izmislite nove. Chutzpah, mislim, stvarno karakteriše izraelske privrednike. Oni ne prihvataju „ne“ kao odgovor. Ako se nešto čini nemogućim, oni nađu neki izlaz i reše to na taj način.“

Najveća gustina

Kakva god da teorija (a ima ih gomila) stoji iza neverovatnog uspeha tehnoloških novoosnovanih preduzeća i visoke tehnologije uopšte, 2013. godina je bila izvanredna, sa vrhuncima koji obuhvataju Google-ove kupovine servisa za mape Waze vrednog 1 milijardu dolara, izgradnju sajta Wix’s IPO i Moovit od 28 miliona dolara, u krugu koji je prevodio Sequoia, kako bi došlo do revolucije u načinu na koji koristimo javni prevoz.

Mala zemlja sa populacijom od samo 7,9 miliona, Izrael – koji ima više firmi na berzi NASDAQ od Evrope, Japana, Koreje, Indije i Kine zajedno – nalazi se na 14. mestu (od 142 zemlje) po Globalnom indeksu inovacija 2013. sa Cornell univerziteta, a na drugom mestu, iza Silikonske doline, kao ekosistem sa novoosnovanim preduzećima. U međuvremenu, Tel Aviv je rangiran kao drugi na svetu za novoosnovana preduzeća po Startup Genomeu, kao grad za koji se misli da ima najveću gustinu takvih firmi bilo gde na svetu.

U svojoj priznatoj knjizi iz 2009, Start-up Nation, Saul Singer ( i koautor Dan Senor), otkrili su niz ključnih faktora iz izraelskog fenomena novoosnovanih preduzeća, uključujući nedostatak hijerarhije i sa naglaskom na rešavanje problema u izraelskoj vojsci (služenje vojnog roka) i imigranata sa mentalnim sklopom „nemamo šta da izgubimo“ kod mnogih stanovnika Izraela.

Sedevši za svojim trpezarijskim stolom u stanu u Jerusalimu, Singer govori o pet godina nakon objavljivanja njegove knjige i kaže da temeljni uzroci za izraelskim nedostižnim uspehom u inovacijama, jednako važe i danas. Nema dokaza da je Izrael išta bolji u stvaranju velikih ideja nego bilo gde drugo, tvrdi on, ali ono što se ovde čini „malo više“ su neki dodaci koji pretvaraju ideje u inovacije i naposletku, u biznise.

Ponavljajući Japhetovu analizu, Singer kaže da se prvo ističu ogromne količine težnje i odlučnosti. „Govorimo o chutzpahu, smelosti i čitavom nizu stvari koje vode Izraelce da ne odustaju čak i kad naiđu i na velike probleme,“ kaže on. „Druga stvar je spremnost za preuzimanje rizika.“

„Ako nemate ta dva dodatna sastojka da ih dodate svojim idejama, one se onda neće pretvoriti u novoosnovana preduzeća i inovacije. Dakle, ono čime knjiga zaista završava jeste pitanje „Odakle Izrael dobija malo više od te dve stvari?“ Odatle, govorimo o tome kako je cela zemlja novoosnovano preduzeće i kako je trebalo dosta težnji i odlučnosti, te spremnosti da se preduzmu rizici, kako bi ono zaživelo.“ (isra-news)