KROZ prethodne tri godine se dogodila serija malo vjerojatnih događaja koji su korjenito promijenili višedesetljetne globalne procese. Pretjerano je tvrditi da živimo u „novom normalnom“ jer su promjene dio stvarnosti, ali svjedočimo periodu ubrzane promjene nekih važnih procesa koji su oblikovali svijet od početka 90-ih godina prošlog stoljeća, pa i ranije.

Većina tih promjena nije nastupila sama od sebe, sasvim neočekivano, ali su događaji iz 2020., 2021. i 2022. djelovali kao akcelerator pomicanja paradigmi za koje je inače potrebno puno više vremena. Ne radi se o potpunoj zamjeni starih obrazaca, ali se definitivno radi o promjeni oblika tih obrazaca.

EU, SAD i Kina su, po svemu sudeći, glavni subjekti koji upravljaju novim procesima i određuju način na koji će svijet reagirati na njih, ali zbog inherentnih slabosti i nedostataka tih svjetskih sila konačni rezultat promjena je neizvjestan.

Ekonomsko stanje u SAD-u je iznenađujuće dobro

S obzirom na cijeli niz globalnih kriza zadnjih godina, stanje je začuđujuće dobro. Daleko je to od onoga što bi SAD, EU ili Kina željeli i što se u normalnim vremenima smatra zadovoljavajućim, ali događaji od početka 2020. se ne mogu okarakterizirati kao normalni.

SAD je u travnju, svibnju i lipnju ostvario rast BDP-a od 2.4 posto na godišnjoj razini, za 0.4 postotna boda više nego u prva tri mjeseca ove godine. Stvarni osobni raspoloživi dohodak, korigiran za poreze i inflaciju, u prva tri mjeseca ove godine rastao je čak 8.5 posto, a sljedeća tri mjeseca 2.5 posto.

Potrošnja građana raste iz mjeseca u mjesec. Ukupni broj zaposlenih je sve veći, a stopa nezaposlenosti iznosi 3.6 posto. Prosječna zarada radnika po satu raste, na trenutnih 33.58 dolara. Od kraja 2021. ulaganja u izgradnju proizvodnih pogona rastu nezapamćenom brzinom, čak i kad se korigiraju za rast cijena građevnog materijala.

Navedeni podaci nisu nikakva posebnost sami po sebi, ali kada se stave u kontekst vremena, postaju iznenađujući. Ne toliko davno, početkom ove godine, medijske ankete investitora i burzovnih mešetara s Wall Streeta su pokazivale jako pesimističan sentiment, a većina je očekivala recesiju.

Polovična pobjeda nad inflacijom

Uz sve navedeno, borba protiv inflacije je uspjela. Prema podacima za lipanj, spustila se na 3 posto. To je ipak primarno rezultat pada cijena energije, a temeljna inflacija (rast cijena bez hrane i energije) je još relativno visokih 4.8 posto.

Radi se o uspjehu, iako polovičnome. Iako je početak velikog rasta cijena jako drugo ignoriran, kroz 2022. su se ulagali veliki napori u borbu protiv njega. Primarno je to učinjeno rastom kamatnih stopa, zbog čega su kamate na kredite građanima i kompanijama oštro rasle. Trenutna prosječna kamata na 30-godišnje stambene kredite iznosi oko 7 posto.

Nakon povijesno nezabilježenog rasta novčane mase od početka pandemije, što je i uzrokovalo veliki rast cijena, od sredine 2022. se novčana masa smanjuje. Ovim tempom su potrebne godine da se vrati na razinu na kojoj je bila prije pandemije, ali je fascinantno da BDP raste uz istodobno smanjivanje novčane mase i rast kamatnih stopa.

Kina sve više usporava, iako je za sada stanje stabilno

Nekada fantastični gospodarski rast Kine je oslabio. Na razini 2022. je rast BDP-a iznosio 3 posto, što je porazno za zemlju koja je ne toliko davno rasla po dvogodišnjim stopama. Trenutno se do kraja ove godine predviđa da će BDP ipak rasti između 5 i 6 posto, ali takve su bile prognoze i za prošlu godinu.

Izvoz je pao za čak 12.3 posto u lipnju u odnosu na isti mjesec 2022., a uvoz 6.8 posto. Snažan je to signal slabljenja inozemne i unutrašnje potražnje. Nezaposlenost mladih iznosi 21.3 posto, a prije pandemije se kretala oko 10 posto.

Jedan od problema koji su to uzrokovali je neusklađenost između vrste poslova koji se nude na tržištu i formalnog obrazovanja. Mladi Kinezi su sve obrazovaniji i traže bolje plaćene poslove s određenim prestižem, kojih u Kini nema dovoljno. Rast broja visokokvalificiranih radnih mjesta ne prati rast visokoškolskog obrazovanja.

Nekretninska kriza, koja je punila naslovnice svjetskih medija prošle godine, još nije gotova. Unatoč velikim državnim stimulansima, nekretninske kompanije su još prezadužene, prodaja novih nekretnina je usporila. Evergrande, najpoznatiji posrnuli kineski nekretninski gigant, tek je nedavno objavio financijske izvještaje za 2021. i 2022., koji su pokazali gubitak od 81 milijarde dolara u te dvije godine.

EU se snalazi u novim uvjetima

EU je u najnepovoljnijoj situaciji. Negativne posljedice rata u Ukrajini se jače osjete, kroz prošle dvije godine se provodilo odvajanje ovisnosti o ruskim energentima, a već godinama gospodarski zaostaje za SAD-om.

Eurozona je već u tehničkoj recesiji, s dva uzastopna kvartala pada BDP-a. Inflacija pada sporije nego u SAD-u i iznosi 6.4 posto. Taj pad je dominantno rezultat pada cijene energenata, a rizici za nastavak rasta cijena hrane su još uvijek povišeni i cijena hrane je u odnosu na lipanj 2022. veća za 13.8 posto na razini cijele EU.

Slabljenje gospodarstva EU se vidi i na podacima o prometu industrije u Hrvatskoj. U svibnju je porastao za 3.7 posto na domaćem tržištu, ali pad na nedomaćem tržištu iznosi 6.9 posto. Kako je primarno izvozno tržište za kompanije iz Hrvatske EU, pad inozemne potražnje se uglavnom odnosi na EU.

Najveći dugoročni problem je demografija. Osim nedostatka radne snage, demografski problemi za sobom vuku i druge probleme s ekonomskom održivosti. Jedan od njih je stupanj inovacija, s kojim će nastati problem zbog manjeg broja mladih visokoobrazovanih stručnjaka.

Najveći je ipak problem (ne)održivost mirovinskog sustava utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Brojne zemlje su zadnjih godina podigle dob za odlazak u mirovinu, a neke planiraju dob umirovljenja podignuti do 70 godina. Početkom godine su Francusku potresli nasilni prosvjedi zbog mirovinske reforme koja je dob za odlazak u mirovinu podigla sa 62 na 64 godine.

Ukidanje ovisnosti o Rusiji za uvoz energenata je provedeno relativno dobro. Tome je pomogla blaga zima, ali i koordinacija među članicama EU te velika diversifikacija nabavnih pravaca. Zapravo, zadnjih mjeseci u Europi problem je višak plina, pa se cijena smanjila na razine iz sredine 2021.

Mijenja se pojavni oblik globalizacije

Nakon desetljeća razvoja opće svjetske globalizacije izgleda da se u svijetu stvaraju različiti blokovi. To ne označava kraj procesa globalizacije, nego promjenu njenog pojavnog oblika. Multilateralna globalizacija slabi, a razvija se bilateralna globalizacija.

To znači da svjetska trgovinska, politička i diplomatska pravila sve manje određuju međunarodne nadnacionalne institucije, a sve više same države ili skupine država. U trgovinskom ratu između Kine i SAD-a oko proizvodnje i trgovine mikročipovima se malo ili nimalo pita mišljenje Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Kina je čak u prosincu 2022. predala pritužbu WTO-u zbog američkog kršenja pravila slobodne trgovine, ali je malo vjerojatno da bi SAD povukao mjere ograničenja izvoza mikročipova i tehnologije za njihovu izradu čak i ako WTO to zatraži.

Saveznici SAD-a, kao što su države EU, Japan, Južna Koreja, Tajvan i drugi, ujedinili su se u namjeri da ograniče uvoz mikročipova u Kinu i otežaju joj razvijanje te industrije. S druge strane, Kina otvoreno povećava trgovinu s Rusijom, izvozeći proizvode koje ta država više ne može kupovati iz EU, a uvozeći naftu i plin, koje Rusija ne može prodavati u EU.

Napetosti između SAD-a, EU i Kine

Napetosti postoje između SAD-a i EU, posebice oko pitanja subvencija. Optužuje se SAD da pod izgovorom „zelenih tehnologija“ ustvari subvencionira svoju industriju, stavljajući tako kompanije koje proizvode i izvoze iz EU u nepovoljan položaj.

Povezanost gospodarstava dvije sile je velika. EU je 2022. u SAD izvezla 500 milijardi eura vrijednosti proizvoda, a uvezla 359 milijardi. Većinom i ulažu jedni u druge, pa su investicije SAD-a u EU četiri puta veće nego u Istočnu Aziju, Južnu Aziju i Australiju skupa. Investicije iz EU u SAD su čak deset puta veće nego investicije u Kinu i Indiju.

Unatoč svim nabrojanim problemima, svjetska trgovina raste u vrijednosti. ali i u tonaži. To je glavno obilježje globalizacije i nije vjerojatno da će se trend promijeniti. Ali ta trgovina će biti sve više regulirana, sve više će se dogovarati bilateralno između država umjesto multilateralno na globalnoj razini i sve će se češće koristiti kao pregovaračko oruđe/oružje u diplomatskim pitanjima.

S obzirom na to da imaju velike zalihe sirovina, SAD i Kina su po tom pitanju u daleko boljoj situaciji. SAD čak nije ni iskorištavao domaće sirovine jer je bilo jeftinije kupovati iz Kine i Južne Amerike. Ali u svrhu ispunjavanja cilja samodostatnosti u proizvodnji mikročipova i ostalih ključnih proizvoda, sve više razvija rudarsku i druge industrije vezane za sirovine.

EU je u nezavidnoj situaciji iako ima široku mrežu ugovora o slobodnoj trgovini, ili su u procesu pregovaranja. Ali u prošlosti su interesne skupine često blokirale takve sporazume, kao što je slučaj s Kanadom, ali i sa samim SAD-om (TTIP). Takvi sporazumi su EU potrebniji jer je puno ovisnija o uvozu sirovina od SAD-a i Kine.

Hoće li promjene donijeti poboljšanje?

Neizvjesnosti oko budućnosti protekom vremena rastu, a međunarodna suradnja se povlači pred nastankom novih blokovskih podjela. Neki pozdravljaju nastanak multipolarnog i blokovskog svijeta. Države poput Indije i Brazila pokušavaju ostati neutralne, ali se ne mogu izolirati od blokovskih sukoba.

Hoće li takav svijet biti stabilniji i bogatiji od dosadašnjeg, ostaje vidjeti. Trend nastanka novih sukoba diljem svijeta (broj oružanih sukoba u Africi je najveći u nekoliko desetljeća), napetosti oko Tajvana i ostale geopolitičke tenzije ne ulijevaju nadu u mirnije sutra.

Ipak, ništa novo jer se cijelu povijest izmjenjuju periodi veće globalne povezanosti, liberalizacije trgovine i suradnje s razdobljima zatvaranja država, protekcionizma i sukoba. U nesigurnim vremenima, kao što su bile prethodne tri godine, države i ljudi imaju tendenciju da se izoliraju. Svaka promjena nekome ide na korist, a nekome na štetu, stvara pobjednike i gubitnike. Tako će biti i sada.