Alarm u Americi
Alarm u Americi: Otkrili smo što rade ti tzv. kineski turisti; Stručnjakinja: Vrlo lukava taktika
Snimanje oko američke vojne baze u Cape Canaveralu/ilustracija
Julian Leek/Alamy/Alamy/Profimedia
Američke vlasti u posljednjih nekoliko godina otkrile su 100 kineskih državljana koji su, predstavljajući se kao turisti, prilazili vojnim bazama i drugim osjetljivim lokacijama, poput poligona za lansiranje raketa na Floridi. Najvjerojatnije je riječ o testiranju sigurnosnih pravila u SAD-u, prenosi Wall Street Journal. Riječ je o zabrinjavajućem i rastućem trendu, kažu vojni i sigurnosni dužnosnici.
Mnogi su uhvaćeni kako pokušavaju ući u vojne baze, jedni su pokušali ući u raketnu bazu u Novom Meksiku, a drugi su se roneći i snimajući približili raketnom postrojenju u Key Westu na Floridi. Sue Gough, glasnogovornica Pentagona, kaže da neki uspiju ući u baze jednostavnom brzom vožnjom, zaobilazeći kontrolne točke. FBI je ispitao dosadašnje slučajeve nakon što su SAD oborile kineski špijunski balon nad svojim teritorijem.
Neki incidenti su benigni, poput onih s kineskim turistima koji bi rekli da su koristili Google Maps do najbližeg McDonaldsa ili Burger Kinga, koji se slučajno nalazi pored vojne baze. Drugi su ozbiljniji: naprimjer, u jednom je slučaju skupina kineskih državljana, predstavljajući se kao turisti, pokušala proći pored stražara u Fort Wainwrightu na Aljasci, tumačeći da su rezervirali noćenje u hotelu u sastavu vojne baze. U toj bazi smještena je 11. zračno-desantna divizija američke vojske.
Neki u SAD-u su zabrinuti što Peking koristi netradicionalna sredstva za prikupljanje obavještajnih podataka, bilo u blizini baza ili putem komercijalne opreme kineske proizvodnje koja bi se mogla koristiti za špijuniranje. Demokratski zastupnik Jason Crow, član odbora za obavještajne poslove američkog kongresa, rekao je za WSJ da Kongres razmatra donošenje novog zakona koji bi se bavio sličnim upadima na područje vojnih baza i sličnih osjetljivih objekata.
Ovaj način kineskog prikupljanja obavještajnih podataka dobro je poznat u obavještajnim krugovima, kaže Emily Harding iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. Riječ je o igri velikih brojeva: Kinezi su u prednosti time što su spremni poslati puno ljudi. „Ako nekolicina njih bude uhvaćena, američkim će vlastima biti vrlo teško dokazati bilo što osim neovlaštenog ulaska, a oni koji ne budu uhvaćeni vjerojatno će prikupiti nešto korisno“, tumači Harding.
Pentagon je objavio da su od 2018. proveli nekoliko sigurnosnih provjera vojnih baza. Svakog dana u više od 10.000 slučajeva pojedinci se zaokrenu pred vratima vojnih baza. Uglavnom su to vozači koji su u nedoumici kamo trebaju ići, pa bivaju vraćeni bez incidenta, navodi WSJ. Međutim, ima i ozbiljnijih incidenata.
Ponavljaju se slučajevi s kineskim državljanima koji se fotografiraju na poligonu američke vojske. Recimo, posjećuju Nacionalni park White Sands, gdje se spuštaju niz pješčane dine, pa onda pređu u susjedstvo gdje se ispaljuju rakete. U nekim su slučajevima kineski državljani uhvaćeni kako koriste dronove za snimanje.
Trojica kineskih državljana su 2020. osuđena su na oko godinu dana zatvora nakon što su priznali krivnju za ilegalni ulazak u mornaričku bazu u Key Westu i fotografiranje preko ograde. U bazu su ušli s plaže, ignorirajući naloge da se okrenu i odu. U drugom su slučaju kineski državljani pronađeni kako rone u blizini Cape Canaverala, gdje se nalazi Svemirski centar Kennedy. WSJ piše da su kineski državljani kao turisti ulazili u Bijelu kuću da bi onda napuštali rutu obilaska i slikavali sve oko sebe, uključujući komunikacijsku opremu i položaje zaštitara.
Jedna Kineskinja je 2019. osuđena na osam mjeseci zatvora nakon što je osuđena za ilegalan ulazak na imanje Mar-a-Lago bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi. Upala je tamo noseći dvije putovnice, četiri mobitela i drugu elektroniku. Nitko od njih nije bio optužen za špijunažu. Ozbiljniji je slučaj iz 2019. kad su dvojica kineskih diplomata protjerana iz zemlje pod sumnjom za špijunažu nakon što su automobilom sa svojim suprugama ušli u vojnu bazu Little Creek, gdje se obučavaju marinci.
Kineski špijuni hakirali mail američkog ambasadora kojeg se dobro sjećaju i Hrvati zbog događaja nakon Oluje
Nicholas Burns
Mandel Ngan/Afp
Hakeri sa sjedištem u Kini, oprezno piše CNN, provalili su u elektroničku poštu američkog ambasadora u toj zemlji Nicholasa Burnsa u sklopu nedavne ciljane kampanje prikupljanja obavještajnih podataka, rekla su tri američka dužnosnika upoznata sa slučajem američkoj televizijskoj mreži.
Iako dijele prezime, Nicholas i Willliam, bivši diplomat, a sada direktor CIA, nisu u rodu. Hrvatska je sadašnjeg američkog ambasadora u Beijingu/Pekingu upoznala dok je bio glasnogovornikom State Departmenta (1995. – 1997.) u doba kad su, zbog sramotnih događaja nakon Oluje te pogrešne politike prema BiH, odnosi Zagreba i Washingtona bili na niskoj razini. Bio je argumentirano oštar, ali to nije smetalo tadašnjoj političkoj liniji koja je vodila politiku prema BiH.
Vijest o hakiranju prvi je objavio The Wall Street Journal koji navodi da se na udaru hakera našao i račun Daniela Kritenbrinka, pomoćnika državnog tajnika za Istočnu Aziju. Dobra je vijest da je prodor ograničen samo na neklasificirane poruke elektroničke pošte pa su upadači mogli dobiti precizan uvid u američke planove niza posjeta američkih dužnosnika Beijingu/Pekingu te interne razgovore o američkoj politici prema rivalu usred razdoblja delikatne diplomacije, tumači WSJ.
U tim se diplomatskim kontaktima spominjala i američka ministrica trgovine Gina Raimondo u čije su poruke prije nekoliko dana (WSJ je o tome pisao 12. srpnja) također prodrli hakeri, a i tada, tvrde u Washingtonu, nisu došli do klasificiranih poruka.
Iz navedenog se može zaključiti da kineske obavještajce, jer u toj zemlji ne postoje samostalni hakeri koji bi se usudili napasti američku administraciju – ako i postoje sve što bi doznali milom ili silom bi predali vladi – a da ih ne kontrolira špijunska zajednica, poglavito interesira američka politika prema trgovinskim ograničenjima s NR Kinom.
Rob Joyce, direktor kibernetičke sigurnosti u Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji (NSA), tijekom Sigurnosnog foruma u Aspenu rekao je kako hakiranje predstavlja „relativno tradicionalnu prijetnju“ s kojom se američka vlada stalno suočava. „Kina špijunira, nacionalne države to čine, moramo se obraniti, odbiti, ali to se događa“, rekao je.
Nicholas Burns je tu bio logična meta jer se njemu slijeva većina poruka. Ministrica Raimondo je razgovarala s kineskim kolegom Wangom Wentaom, a konačno je, prije nekoliko dana (17. srpnja), najmoćnija žena američke administracije, ministrica financija Janet Yellen, definirala trgovinska ograničenja:
„Bit će „usko ciljana“ i usredotočena na „nekoliko sektora, posebno na poluvodiče, kvantno računalstvo i umjetnu inteligenciju. Neće biti široke kontrole koja bi opsežno utjecala na američka ulaganja u Kini, ili, po mom mišljenju, fundamentalno utjecala na investicijsku klimu u Kini“, prenio je Bloomberg.