{"id":9811,"date":"2016-07-14T11:18:08","date_gmt":"2016-07-14T11:18:08","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=9811"},"modified":"2016-07-14T11:18:08","modified_gmt":"2016-07-14T11:18:08","slug":"godisnje-se-vrati-oko-15-000-nepozeljnih-roma-iz-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/godisnje-se-vrati-oko-15-000-nepozeljnih-roma-iz-eu\/","title":{"rendered":"Godi\u0161nje se vrati oko 15.000 \u201enepo\u017eeljnih\u201d Roma iz EU"},"content":{"rendered":"
\n

Godi\u0161nje se vrati oko 15.000 \u201enepo\u017eeljnih\u201d Roma iz EU<\/h1>\n
<\/div>\n
sreda, 13.07.2016. u 12:42<\/div>\n<\/header>\n
\n
\"\"<\/p>\n
(\u0424\u043e\u0442\u043e \u0422\u0430\u043d\u0458\u0443\u0433)<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n

U Srbiju se godi\u0161nje, voljno ili nevoljno, nakon odbijanja zahteva za azilom, vrati oko 10.000 Roma iz Nema\u010dke i oko 5.000 Roma iz ostalih zemalja EU, \u0161to predstavlja jako veliko optere\u0107enje za sistem, a najve\u0107i teret podnose op\u0161tine u koje se ti povratnici vra\u0107aju, izjavila je danas stalna koordinatorka UNDP u Srbiji Irena Voja\u010dkova Solorano.<\/p>\n

Ona je, na predstavljanju pilot projekta \u201eReintegracija Roma povratnika u Srbiji\u201d, rekla da tema readmisije i povratka Roma postaje bitnija, jer su brojke povratnika sve ve\u0107e.<\/p>\n

\u201eLjudi koji se vra\u0107aju posle odbijenih zahteva za azilom u nekoj od EU dr\u017eava, upu\u0107eni su da se vrate u zemlju iz koje su do\u0161li. To je veoma nesre\u0107na tendencija koja se godinama opa\u017ea, a brojke su sve ve\u0107e i ve\u0107e, rastu, a procene su da se oko 10.000 ljudi godi\u0161nje vra\u0107a iz Nema\u010dke i ne\u0161to vi\u0161e od 5.000 iz drugih zemalja EU\u201d, ka\u017ee Voja\u010dkova Solorano.<\/p>\n

Najvi\u0161e povratnika se vra\u0107a dobrovoljno, ka\u017ee Solorano i isti\u010de da je to jako veliko optere\u0107enje za sistem u Srbiji, a da najve\u0107i teret podnose op\u0161tine u koje se ti povratnici vra\u0107aju.<\/p>\n

\u201eTo je dodatna te\u0161ko\u0107a za op\u0161tine, pored nezaposlenosti, obrazovanja, te smo mislili da sa na\u0161im partnerima i vladom Srbije pomognemo ne samo te ljude koji se vra\u0107aju, ve\u0107 i op\u0161tine koje ih primaju, jer reintegracija je ponovno uklju\u010divanje u dru\u0161tvo i tra\u017ei organizovanu pomoh\u201d, rekla je Solorano.<\/p>\n

Predsednica Beogradskog fonda za politi\u010dku izuzetnost i partnerka projekta Sonja Liht smatra da je du\u017enost dru\u0161tva da prisko\u010di u pomo\u0107 najranjivijima, a kako je istakla, spremna je da u svakom trenutku, na svakom mestu, brani tezu, da su Romi povratnici definitivno najranjiviji od najranjivijih.<\/p>\n

\u201eLjudi koji su se iskorenili iz \u017eelje, namere, potrebe, nu\u017enosti, da na\u0111u dom negde drugde jer ga ovde naprosto nisu mogli imati u pravom smislu re\u010di, \u017eiveli u siroma\u0161tvu, \u010desto diskriminisani, odlaze trbuhom za kruhom i najranjiviji su\u201d, rekla je Liht.<\/p>\n

Kako je istakla, ogromna ve\u0107ina, 99 odsto njih, dobija odbijenicu u zemljama EU kada tra\u017ee azil i onda su prinu\u0111eni da se vrate.<\/p>\n

\u201eBez obzira \u0161to je to prepoznato u dokumentima kao problem, jo\u0161 uvek se u realnom \u017eivotu ne \u010dini dovoljno da im se na\u0111e mogu\u0107nost da se ponovo integri\u0161u u pravi \u017eivot, odnosno usudila bih se re\u0107i, da se po prvi put integri\u0161u u Srbiju\u201d, rekla je Liht.<\/p>\n

Smatra da je pristup problemu izuzetno bitan i da se upravo zato pre svega ide na podr\u0161ku lokalnim samoupravama i na zapo\u0161ljavanju.<\/p>\n

\u201eTokom dekade romske inkluzije, postalo je jasno da je zapo\u0161ljavanje osnovni problem. Sve ostalo nije dovoljno zna\u010dajno da bi mogli da opstanu, ako nemaju posao. Naravno, tu je i obrazovanje dece, cele porodice, to je neophodno, da bi uspeli da u\u010dine nu\u017ean korak na dru\u0161tvenoj lestvici koje im omogu\u0107uje da \u017eive pristojnim \u017eivotom\u201d, ka\u017ee Liht.<\/p>\n

Dr\u017eavni sekretar Ministarstva rada Nenad Ivani\u0161evi\u0107 istakao je da su na Balkanu iskustva razli\u010dita, kada se govori o povratnicima, kao i da je ja\u010danje socijalne infrastrukture potrebno u mestima gde se tradicionalno vra\u0107a najve\u0107i broj ljudi u readmisiji.<\/p>\n

\u201eCilj je obnoviti vrti\u0107e i \u0161kole, domove zdravlja. To su bazi\u010dne stvari, o\u010dekujemo veoma brzo formiranje vlade, akcioni plan koji \u0107e da defini\u0161e sve va\u017eno za realizaciju strategije za inkluziju Roma i Romkinja\u201d, rekao je Ivani\u0161evi\u0107.<\/p>\n

Smatra da je va\u017eno pomenuti da je strategija za inkluziju Roma i Romkinja pisana u vreme najve\u0107e migrantske krize, ali i da se \u201enije zbog jednog va\u017enog pitanja zapostavilo drugo va\u017eno pitanje\u201d.<\/p>\n

Prema njegovim re\u010dima, vra\u0107aju se ljudi koji ne pamte kada su oti\u0161li, nisu \u017eeleli da se vrate, vra\u0107aju se protiv svoje volje, te da sve to predstavlja veliki izazov za sve u socijalnoj za\u0161titi.<\/p>\n

\u201eOsnova integracija je da neko \u017eeli da se integri\u0161e, ne mo\u017ee integrisati nikoga nigde, ukoliko on to ne \u017eeli. Na nama \u0107e biti taj prvobitni zadatak, da defini\u0161emo polaznu osnovu, da se ljudima objasni da je integracija dobrovoljna i da uradimo sve da ona uspe. Ne\u0107e biti lako, mora\u0107emo da radimo zajedno\u201d, rekao je Ivani\u0161evi\u0107.<\/p>\n

Predsednik JUROM centra Osman Bali\u0107 istakao je da tema readmisije i povratka postoji poslednjih desetak godina, te da se zna\u010dajan broj ljudi vratio.<\/p>\n

\u201eImamo povratak ne malog broja ljudi, sprema se povratak ve\u0107eg broja ljudi iz Nema\u010dke, moramo se suo\u010diti sa tim, moramo promovisati modele uspe\u0161nosti, potrebna je politi\u010dka spremnost i \u010deka nas rudarski posao oko ovog projekta\u201d, rekao je Bali\u0107.<\/p>\n

Projekat \u201eReintegracija Roma povratnika u Srbiji\u201d doprine\u0107e obezbe\u0111ivanju boljeg pristupa zapo\u0161ljavanju, obrazovanju i stanovanju Roma povratnika, a bi\u0107e realizovan kroz sprovo\u0111enje aktivnosti u tri op\u0161tine- Ni\u0161u, Subotici i Od\u017eacima, prenosi Tanjug.(Politika)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Godi\u0161nje se vrati oko 15.000 \u201enepo\u017eeljnih\u201d Roma iz EU sreda, 13.07.2016. u 12:42 (\u0424\u043e\u0442\u043e \u0422\u0430\u043d\u0458\u0443\u0433) U Srbiju se godi\u0161nje, voljno<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9811"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9811"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9811\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9812,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9811\/revisions\/9812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}