{"id":8928,"date":"2016-04-19T06:35:19","date_gmt":"2016-04-19T06:35:19","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=8928"},"modified":"2016-04-19T06:35:19","modified_gmt":"2016-04-19T06:35:19","slug":"strategija-kojom-ce-kina-osvojiti-svet-nije-vazno-cija-je-teritorija-vec-ko-je-eksploatise","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/strategija-kojom-ce-kina-osvojiti-svet-nije-vazno-cija-je-teritorija-vec-ko-je-eksploatise\/","title":{"rendered":"STRATEGIJA KOJOM \u0106E KINA OSVOJITI SVET: Nije va\u017eno \u010dija je teritorija, ve\u0107 ko je eksploati\u0161e!"},"content":{"rendered":"
\n

Za razliku od legalisti\u010dkog i nacionalno zasnovanog pristupa koji dominira zapadnim razmi\u0161ljanjem, Kina vidi svet skoro u potpunosti kroz prizmu lanca snabdevanja. Kada su kineski rast i potro\u0161nja porasli u 1990-tim, ona je postala veliki uvoznik sirovina iz zemalja koje je Zapad po\u010deo da ignori\u0161e kada je hladni rat zavr\u0161en.<\/p>\n<\/div>\n

\n
\n
\"\"<\/a><\/div>\n

Kina (Foto: Pixabay)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

Kanada je 2010. godine bila doma\u0107in skupa ministara finansija grupe G7, koji se odr\u017eao u Nunavutu, kanadskoj pokrajini na ledenom Arktiku, u kojoj na skoro 2 miliona kvadratnih kilometara \u017eivi samo oko 30.000 ljudi (Inuita ili Eskima). „Severna strategija“ za Arktik je bila jedna od najva\u017enijih stavki u mandatu biv\u0161eg premijera Stivena Harpera, i ona je imala za cilj da se pove\u0107a broj pripadnika obalske stra\u017ee, dopremanje novih ledolomaca, pravljenje novih vojnih logisti\u010dkih centara \u0161irom severozapadnih teritorija, redovno nadziranje dronovima i motornim sankama. Na pitanje za\u0161to je Kanada stavila takav strate\u0161ki akcenat na Arktik, Harper je odgovorio jednostavnom frazom: „Koristi ili izgubi“.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Ne postoji bolji izraz za opisivanje strategije u 21. veku, posebno kada je re\u010d o Kini. Za razliku od legalisti\u010dkog i nacionalno zasnovanog pristupa koji dominira zapadnim razmi\u0161ljanjem, Kina vidi svet skoro u potpunosti kroz prizmu lanca snabdevanja.<\/p>\n

Kada su kineski rast i potro\u0161nja porasli u 1990-tim, ona je postala veliki uvoznik sirovina iz zemalja koje je Zapad po\u010deo da ignori\u0161e kada je hladni rat zavr\u0161en. Izreka „Snaga mrzi vakuum,“ je sinonim za „Koristi ili izgubi“.<\/p>\n

Kina je sada glavni trgovinski partner za 124 zemlje, dva puta vi\u0161e nego Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (52 zemlje). Kina gleda Novi Zeland kao na dobavlja\u010da hrane, Australiju kao dobavlja\u010da kao rude gvo\u017e\u0111a i prirodnog gasa, Zambiju kao centar za gvo\u017e\u0111e a Tanzaniju kao saobra\u0107ajni \u010dvor. Argentinski nau\u010dnik Marijano Turzi je svoju zemlju nazvao „soja republika“ u svetlu promena u poljoprivredi usmerenih da slu\u017ee kineskoj potra\u017enji.<\/p>\n

Ponuda i potra\u017enja su vladaju\u0107i zakon 21. veka, a ne suverenitet. Dugogodi\u0161nja parola starog sveta je bila „ova zemlja je moja zemlja“. Novi moto, u svetu povezanom kroz lanac snabdevanja je „koristi ili izgubi“. Tu je manje bitno ko je vlasnik (ili ko pola\u017ee pravo) na teritoriju, ve\u0107 je va\u017enije ko je koristi (ili ko njome upravlja).<\/p>\n

Ju\u017eno kinesko more je mesto gde je strategija „koristi ili izgubi“ u punom zamahu. U svom nastojanju da dobija ve\u0107i deo sirovina isto\u010dno od strate\u0161kih ta\u010daka kao \u0161to su Malajski prolaz, \u00a0Kina realizuje nove pristupe za uspostavljanje „\u010dinjeni\u010dnog stanja na moru“ dok priobalnih susedi, kao \u0161to su Filipini tra\u017ee arbitra\u017eu na me\u0111unarodnim sudovima.<\/p>\n

Ispod Ju\u017enog kineskog mora le\u017ei oko 30 triliona kubnih metara prirodnog gasa i oko 10 milijardi barela nafte. Kina je tamo, na granici vijetnamskih voda, poslala mobilne platforme za izvla\u010denje nafte i prirodnog gasa, \u00a0vi\u0161e puta tokom 2014. i 2015.<\/p>\n

Vang Jilin, predsedavaju\u0107i dr\u017eavne naftne kompanije China National Offshore Oil Corp, je ovu pokretnu opremu za duboke vode opisao kao „strate\u0161ko oru\u017eje“ koje je deo „mobilnog nacionalnog suvereniteta“ Kine.<\/p>\n

Kineski „koristi ili izgubi“ pristup podrazumeva jo\u0161 jedno strate\u0161ko oru\u017eje, koje je mnogo jeftinije nego naftne platforme ili nosa\u010di aviona. To je pesak. Narodna oslobodila\u010dka vojska na zanemarenim i napu\u0161tenim ostrvima i pe\u0161\u010danim grebenima instalira veliku vojnu infrastrukturu, pod pretpostavkom de fakto kontrole, dok se o de jure suverenitetu beskrajno arbitrira.<\/p>\n

Klju\u010dni ciljevi strategije Kine su Arktik i Antarktik. Kina \u010dak strpljivo pregovara da dobije status posmatra\u010da i potencijalno \u010dlanstvo u Arkti\u010dkom savetu (koji uklju\u010duje akcije poput poku\u0161aja velike kupovine zemlji\u0161ta na Islandu). Kina je tako\u0111e Grenlandu, gde \u017eivi 60 000 ljudi, ponudila investicije vredne milijarde dolara, da bi se za kineske kompanije otvorila tamo\u0161nja industrija uranijuma, \u0161to Danska, koja ima suverenitet nad Grenlandom to odbija. Me\u0111utim, ako u narednim godinama Grenland glasa za nezavisnost, posta\u0107e mogu\u0107e da on postane deo kineskog lanca snabdevanja.<\/p>\n

Od Amsterdama do Pekinga<\/h1>\n

Stru\u010dnjaci koji upore\u0111uju uspon Kine sa Bizmarkovom Nema\u010dkom propu\u0161taju daleko bolje istorijsko pore\u0111enje: Holandija u 17. veku. Tada su \u0160panija i Portugalija bile prve istinske globalne imperije koje su fizi\u010dki pokorile, kroz nasilno osvajanje i \u010dak genocid, ogromne teritorije u Latinskoj Americi, Africi, Aziji i Okeaniji.<\/p>\n

Holan\u0111ani su, nasuprot tome, radili na manje brutalan i komercijalniji na\u010din. Holandska Isto\u010dno-indijska kompanija, osnovana 1602. smatra se prvom multinacionalnom korporacijom na svetu, koja je izdavala hartije od vrednosti za finansiranje svojih ekspedicija. Holan\u0111ani su tada rasporedili vi\u0161e trgova\u010dkih brodova (5.000) i trgovaca (skoro milion), nego ostatak Evrope u periodu od 200 godina.<\/p>\n

Postoje zna\u010dajne sli\u010dnosti izme\u0111u strategije Amsterdama pre 400 godina i dana\u0161nje Pekinga. Kina sledi holandski model postavljanja infrastrukture za resurse, a ne britanski ili francuski kolonijalni model, koji podrazumeva upravljanje i socijalni in\u017eenjering \u010ditavog dru\u0161tva. Iako su Holan\u0111ani koristili silu u savezu sa lokalnim vladarima da zbace Portugalce i uspostave administrativnu kontrolu – naro\u010dito u \u0160ri Lanki i Indoneziji – cilj je bio da se obezbede trgova\u010dki putevi i iskoristi bogatstvo prirodnih resursa, a ne da se osvoji svet za Boga ili dr\u017eavu.<\/p>\n

Dve stotine godina ranije, veliki admiral iz dinastije Ming, po imenu \u017deng Hi je stvorio ogromnu flotu radi miroljubivih odnosa sa kraljevstvima isto\u010dne Afrike. Kao i Kina za vreme Minga, Holan\u0111ani su brinuli o trgovini, a ne o teritorijama: oni su bili carstvo enklava.<\/p>\n

Kao i kod predaka dinastije Ming i Holandije 17. veka, Kina danas upravlja najve\u0107om trgova\u010dkom flotom. Preko 2.000 plovila plovi svih okeanima, uklju\u010duju\u0107i i Arktik. Nasuprot tome, na morima plovi manje od 100 brodova za zastavom SAD. \u00a0Kina tako\u0111e gradi, \u00a0i u mnogim slu\u010dajevima poseduje, va\u017ene luke i kanale koji su podr\u0161ka rastu\u0107oj imperiji lanca snabdevanja.<\/p>\n

Kina je izgradila desetine posebnih ekonomskih zona (SEZs), ne samo unutar svojih granica, ve\u0107 i \u0161irom Azije, Latinske Amerike i Afrike. One su komercijalni garnizoni u svetu lanca snabdevanja, omogu\u0107avaju\u0107i Kini da obezbedi resurse, bez lo\u0161e politike kolonijalnog pot\u010dinjavanja.<\/p>\n

Analiti\u010dari treba da imaju u vidu da \u010dak i ako se kineski uvoz i potro\u0161nja resursa uspore, njoj \u0107e i dalje biti potrebno da osigura lance snabdevanja na svim kontinentima. Najnovije SEZs u Somaliji u Ju\u017enoj Africi iskori\u0161tavaju jeftiniju radnu snagu od kineske, i olak\u0161avaju pristup za svoje tekstilne i industrijske proizvode na brzo rastu\u0107a tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Na ovaj na\u010din, Kina brzo postaje najve\u0107i svetski prekograni\u010dni investitor, \u010dija \u010de ulaganja dosti\u0107i oko 20 triliona dolara do 2020. godine Kineska velika strategija lanca snabdevanja \u0107e stoga ostati na snazi, bez obzira na dana\u0161nju ekonomsku krizu i nestabilnost na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Strategija „koristi ili izgubi“ tako\u0111e mo\u017ee objasniti i politiku zemalja kada se one bore protiv njenih mo\u0107nih nasrtaja. U 2014. Iran je otkazao veliki ugovor sa China National Petroleum Corp, navode\u0107i kao razlog ka\u0161njenje u istra\u017eivanju i isporuke. Iste godine, Meksiko je otkazao ugovor o izgradnji pruga, navode\u0107i nedostatak transparentnosti u nadmetanju. \u00a0Zambija je tako\u0111e otkazala ugovor sa ZTE za instalaciju sigurnosnih kamera.<\/p>\n

U narednoj deceniji, geopolitika \u0107e biti odre\u0111ena ovim takmi\u010denjem za kontrolu lanaca snabdevanja.<\/p>\n

Izvor: Kurir, (Pravda)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za razliku od legalisti\u010dkog i nacionalno zasnovanog pristupa koji dominira zapadnim razmi\u0161ljanjem, Kina vidi svet skoro u potpunosti kroz prizmu<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8928"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8928"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8929,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8928\/revisions\/8929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}