{"id":8585,"date":"2016-03-17T21:44:46","date_gmt":"2016-03-17T21:44:46","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=8585"},"modified":"2016-03-17T21:44:46","modified_gmt":"2016-03-17T21:44:46","slug":"sigmund-frojd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/sigmund-frojd\/","title":{"rendered":"Sigmund Frojd"},"content":{"rendered":"

Sigmund Frojd \u2013 ve\u010dna tajna \u017eenske du\u0161e\u2026<\/h1>\n

Na dana\u0161nji dan 1856. godine ro\u0111en je Sigmund Frojd, otac psihoanalize.<\/p>\n

<\/div>\n
\n
\"SigmundSIGMUND FROJD: MISTERIJA PSIHE \/ FOTO: GETTY<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Sigmund Frojd je ro\u0111en \u0161estog maja 1856.u katoli\u010dkom gradu Frajburgu u Moravskoj. Bio je najstarije dete od osmoro dece trgovca vunom Jakoba Frojda i njegove druge \u017eene, dvadeset godina mla\u0111e Amalije. Njegova porodica je bila jevrejskog porekla, ali je sam Frojd bio ateista. Godine 1859. porodica se preselila u Lajpcig, a zatim 1860. u Be\u010d gde \u0107e Frojd ostati do juna 1938. kada je posle Hitlerove invazije na Austriju, pre\u0161ao u London. Prilikom te invazije, pretila mu je ista sudbina kao i ostalim jevrejima tokom Drugog svetskog rata, ali zbog njegove popularnosti u svetu, dobio je dozvolu da pre\u0111e u Englesku gde je umro 23.septembra 1939.godine u 83. godini. Jedan od bitnijih faktora koji su doprineli njegovoj smrti bio je rak usta i vilice koji je dobio u 67. godini \u017eivota zbog pu\u0161enja cigareta.<\/p>\n

Mladi Frojd je intelektualno prerano sazreo i od njega se o\u010dekivalo da ispuni najve\u0107e porodi\u010dne ambicije. Godine 1873. kada je imao 17 godina, upisao je studije medicine na Univerzitetu u Be\u010du, a lekarsku diplomu je dobio 1881. Najve\u0107i deo tog perioda bavio se istra\u017eivanjem anatomije centralnog nervnog sisitema u laboratoriji Ernesta Brikea, uglednog be\u010dkog fiziologa. Veridba\u00a0 sa Martom Bernajs 1882. navela je Frojda da potra\u017ei adekvatniji na\u010din da zara\u0111uje za \u017eivot pa je pristupio op\u0161toj medicinskoj praksi. Zato je prekinuo saradnju sa Brikeom i zaposlio se u be\u010dkoj Op\u0161toj bolnici. Godine 1885.postao je docent za neuropatologiju na Univerzitetu i iste godine dobio stipendiju za odlazak na usavr\u0161avanje kod najuglednijeg neurologa \u017dan \u2013 Martin \u0160arkoa u Saltpetrijeru, u Parizu, tada naj\u010duvenijoj bolnici za nervna oboljenja. \u0160arko je vr\u0161io istra\u017eivanja sa ciljem da odvoji traumatske i histeri\u010dne paralize od organskih. Razlika je ustanovljenja zahvaljuju\u0107i njegovoj sposobnosti da izazove neorgansku paralizu uz pomo\u0107 hipnoze. Gledaju\u0107i te procese, Frojd se uverio u \u010dinjenicu da \u201epostoji mo\u0107an mentalni proces koji ostaje skriven od \u010dovekove svesti\u201c.<\/p>\n

\n
\"FrojdFROJD SA \u0106ERKOM ANOM \/ FOTO: GETTY<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Vrativ\u0161i se u Be\u010d aprila 1886. Frojd je otvorio privatnu praksu kao konsultant za nervne bolesti. Iste godine se o\u017eenio Martom. Imao je \u0161estoro dece od kojih je poslednje, Ana Frojd, bila cenjeni psihoanaliti\u010dar. Iako se bavio neuropatologijom, Frojd se vi\u0161e interesovao za neuroze i primjenu hipnoze u le\u010denju. Tako je upoznao Jozefa Brojera, veoma obrazovnog fiziologa koji je, pored \u0160arkoa, najvi\u0161e uticao na njega. Brojer je bio poznat po \u010duvenom le\u010denju dvadesetjednogodi\u0161nje pacijentkinje Ane O. ( Beta Papenhajm). Ana O. je imala psiholo\u0161ke poreme\u0107aje koji su u ono vreme bili poznati kao histerija. Neki od izra\u017eenih simptoma bili su paraliza desne strane tela, nervozni ka\u0161alj, odvratnost prema hrani, odbojnost govora na maternjem (nema\u010dkom) jeziku itd. Dok ju je le\u010dio, Brojer je do\u0161ao do va\u017enog otkri\u0107a: ako se, pod hipnozom, devojka priseti trenutka kada se odre\u0111eni simptom pojavio i ako se u taj momenat vrati, ponovo pre\u017eivljavaju\u0107i emociju koja ga je pratila, simptomi nestaju. Vremenom je Frojd postao Brojerov saradnik, pa su zajedno prezentovali svoje radove. Godine 1895. njihova teorija o histeriji je objavljena u \u201eStudijama o histeriji\u201c. Iako \u0107e Frojd modifikovati proceduru i teoriju izlo\u017eene u tim studijama- prvenstveno daju\u0107i ve\u0107i zna\u010daj ulozi seksualnosti u histeriji (\u0161to je dovelo da raskida sa Brojerom) \u2013 ta knjiga je prekretnica u razvoju psihoanalize. Ostatak Frojdovog \u017eivota se vrtio upravo oko ovog intelektualnog pomaka.<\/p>\n

Frojd je zastupao tezu da je uzrok histerije seksualne prirode i tada je razvio deo onog \u0161to \u0107e kasnije postati poznato kao psihoanaliti\u010dka teorija. U oktobru 1897. otkriva Edipov kompleks, a 1899. pojavljuju se i njegovi prvi zna\u010dajni tekstovi. Godine 1900. objavljuje knjigu \u201cTuma\u010denje snova\u201d, koju temelji na analizi sopstvenih snova. Nakon nje slede \u201cPsihopatologija svakodnevnog \u017eivota\u201d i \u201cTri eseja o seksualnosti\u201d gdje iznosi ideju da se deca ra\u0111aju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su po\u010detni seksualni objekti, nakon \u010dega je u javnosti progla\u0161en ludakom. U delu \u201cFragment jedne analize histerije\u201d analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu homoseksualnosti.<\/p>\n

Od 1912. se bavio pitanjem oca, pojmovima nagona \u017eivota (eros) i nagona smrti (tanatos), principa realnosti i principa zadovoljstva.<\/p>\n

\n
\"Ve\u010dnaVE\u010cNA TAJNA \/ FOTO: YOUTUBE<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Frojdovi psihoanaliti\u010dki termini<\/strong><\/p>\n

Id<\/strong> \u2013 potpuno nesvesna, iracionalna komponenta li\u010dnosti, koja tra\u017ei neposredno zadovoljavanje nagona i \u017eelja kojom vlada princip zadovoljstva.<\/p>\n

Ego<\/strong> \u2013 delimi\u010dno svestan, ego predstavlja organizovanu, racionalnu dimenziju li\u010dnosti koja planira. Kao posrednik izme\u0111u idovih nagonskih zahteva i ograni\u010denja spolja\u0161njeg sveta, ego funkcioni\u0161e na principu realnosti.<\/p>\n

Superego<\/strong> \u2013 kao unutra\u0161nja reprezentacija roditeljskih i dru\u0161tvenih vrednosti, superego ocenjuje prihvatljivost pona\u0161anja i misli, onda ih odobrava i osu\u0111uje. Jednostavno, va\u0161 superego predstavlja va\u0161u savest.<\/p>\n

Edipov kompleks<\/strong> \u2013 U Frojdovoj teoriji, detetova nesvesna sekusalna \u017eelja prema roditelju suprotnog pola koju prate neprijateljska ose\u0107anja prema roditelju istog pola.<\/p>\n

Libido<\/strong> \u2013 U Frojdovoj teoriji, psiholo\u0161ka i emocionalna energija povezana sa ispoljavanjem seksualnosti, odnosno seksualnim nagonom.<\/p>\n

Njegov izuzetni pesimizam, koji je ispoljio u delu \u201cNelagodnost u kulturi\u201d (1930.), bio je odraz destrukcije koju je video svuda oko sebe. U maju 1933. godine Frojdove knjige su spaljivane sa ostalim knjigama u Berlinu, kada je Hitler preuzeo vlast u Nema\u010dkoj. Pet godina kasnije, nacisti su preuzeli kontrolu nad Austrijom. Iako mu je \u017eivot bio u opasnosti, tek posle privo\u0111enja njegove najmla\u0111e k\u0107erke Ane u policiju, gdje ju je ispitivao Gestapo, Frojd se, te\u0161ka srca, slo\u017eio da napusti Be\u010d. \u010cetiri Frojdove sestre su kasnije umrle u nacisti\u010dkim koncentracionim logorima. Nakon \u0161to su nacisti okupirali Austriju 1938. godine, a pre toga u Berlinu javno spalili Frojdove knjige, Sigmund se sa porodicom preselio u Englesku. Manje od godinu kasnije, 23. septembra 1939. godine, umro je u Londonu, u 83. godini, od posledica raka grla.<\/p>\n

\n
\"PlakatPLAKAT ZA FILM \u201cOPASAN METOD\u201d \/ FOTO: YOUTUBE<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Frojd i Jung: Pukla tikva zbog \u017eene?<\/strong><\/p>\n

Karl Gustav Jung i Sigmund Frojd sara\u0111ivali su \u0161est godina, nakon \u010dega su prestali da se dru\u017ee, a na kraju su postali zakleti neprijatelji. Naime, Jung se razo\u010darao u Frojda, koji je tvrdio da je seksualna represija glavni uzro\u010dnik histerije i nervoze. Tek nedavno je otkriveno da ovo nije jedini razlog \u0161to su se slavni psihijatri posva\u0111ali. U jednom podrumu u \u017denevi 1977. prona\u0111en je dnevnik Sabine \u0160pilrajn, kao i pisma koja su joj slali Sigmund i Karl. Papiri su potvrdili ono u \u0161ta su mnogi godinama sumnjali \u2013 da je Jung imao nezakonitu vezu sa \u0160pilrajnovom. Njihova afera delimi\u010dno je uticala na prijateljstvo dvojice saradnika, jer se Sabina ispre\u010dila izme\u0111u njih.\u00a0Fascinantna veza izme\u0111u Frojda, Junga i \u0160pilrajnove inspirisala je Dejvida Kronenberga da snimi film \u201cOpasan metod\u201d po istoimenoj knjizi psihijatra D\u017eona Kera. Mladi psihijatar je napisao da Sabina boluje od psihoti\u010dne histerije, zbog \u010dega nikog nikad nije gledala u lice i konstantno je menjala ose\u0107anja. Ona je za sebe govorila da je ru\u017ena, iako ju je Karl ube\u0111ivao u suprotno. Sedela je na stolici, dok je on sedeo iza nje, i satima bi pri\u010dali. Jung je smatrao da su za njenu celokupnu situaciju krivi roditelji.<\/p>\n

\n
\"OtacOTAC PSIHOANALIZE \/ FOTO: GETTY<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Otac ju je konstantno tukao kako bi se oslobodio frustracije zato \u0161to ga je \u017eena varala. Ukoliko bi Sabina odbila ne\u0161to da uradi, on je pretio da \u0107e se ubiti. Njena majka bila je podjednako manipulativna i redovno ju je poni\u017eavala. Sabina je \u010desto bila zbunjena i potiskivala je ose\u0107anja, \u010desto ma\u0161taju\u0107i o na\u010dinima na koji \u0107e biti ka\u017enjena. Osamnaestogodi\u0161njakinja je u psihijatru prepoznala o\u010dinsku fuguru i \u010desto ga je molila da je kazni. Vremenom se devojka toliko zbli\u017eila s Karlom da mu je postala asistent, a po izlasku s psihijatrije upisala se u medicinsku \u0161kolu. Jung je odlu\u010dio da se pohvali Frojdu, te mu je poslao detaljne podatke o tome kako je psihoanaliza pomogla njegovoj pacijentkinji, ne navode\u0107i u kakvom je odnosu sa Sabinom. Sigmund i Karl sreli su se prvi put 1907. godine i razgovarali 13 sati. Jung je bio u dobrim odnosima sa \u0160pirlajnovom sve do momenta kad je njegova \u017eena posumnjala da ga vara. Tad je poslao pismo Sabini u kojem je pisalo da ne \u017eeli da bude s njom i da oni nikad nisu imali ozbiljnu vezu. Ona se po\u017ealila Frojdu i zamolila ga da interveni\u0161e. Me\u0111utim, tad su po\u010dele razmirice me\u0111u dva fantasti\u010dna uma. Sigmund je iskoristio Sabinino priznanje da ucenjuje dotada\u0161njeg prijatelja. Jung mu je uzvratio istom merom rekav\u0161i da zna za Frojdovu vezu s ro\u0111akom, a \u0160pilrajnovu su iskoristili kao pijuna u svojoj igri. Karl Gustav Jung na kraju se pokajao i po\u017eeleo da mu se ona vrati, ali Sabina nije htela ni da \u010duje.<\/p>\n

Sigmund Frojd je deda slikara Lusijena Frojda i komediografa i pisca Klementea Frojda, pradeda novinarke Eme Frojd i modnih dizajnera Bel Frojd i Metjua Frojda.<\/p>\n

\u201eVeliko pitanje na koje nikada nije odgovoreno i na koje ja nisam bio kadar da odgovorim, uprkos tridesetogodi\u0161njem istra\u017eivanju \u017eenske psihe glasi: \u0161ta to \u017eene zapravo \u017eele?\u201c<\/strong><\/em><\/p>\n

Sigmund Frojd<\/strong><\/em><\/p>\n

Izvor: nezavisne<\/a>,\u00a0wannabemagazine<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sigmund Frojd \u2013 ve\u010dna tajna \u017eenske du\u0161e\u2026 Na dana\u0161nji dan 1856. godine ro\u0111en je Sigmund Frojd, otac psihoanalize. SIGMUND FROJD:<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8585"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8585"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8586,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8585\/revisions\/8586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}