{"id":5253,"date":"2015-08-16T06:21:19","date_gmt":"2015-08-16T06:21:19","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=5253"},"modified":"2015-08-16T06:21:19","modified_gmt":"2015-08-16T06:21:19","slug":"srbija-je-hakerima-na-izvolte","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/srbija-je-hakerima-na-izvolte\/","title":{"rendered":"Srbija je hakerima na izvol’te"},"content":{"rendered":"
\n

Stru\u010dnjaci „Kasperskog“ upozoravaju na te\u0161ku bezbednosnu situaciju u na\u0161oj zemlji. Stefan Tanase: Balkan podlo\u017eniji napadima nego ostatak Evrope. Doma\u0107e kompanije nisu dovoljno svesne opasnosti<\/p>\n<\/div>\n

\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\"<\/a><\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n

KORISNICI u Srbiji, ali i na celom Balkanu, u pore\u0111enju s drugim evropskim zemljama podlo\u017eniji su napadima hakera. Slabosti softvera predstavljaju glavni razlog zbog kojeg internet-korisnici bivaju zara\u017eeni. \u0160to je ja\u010da softverska piraterija u nekom regionu, to su internet-korisnici ranjiviji. Ovo se doga\u0111a zato \u0161to a\u017euriranja, posebno bezbednosna, nisu instalirana u odgovaraju\u0107em vremenskom periodu ili nisu \u010dak uop\u0161te instalirana, \u0161to ostavlja brojne opcije za napade hakera.<\/p>\n

\n
\"\"<\/div>\n<\/div>\n

Ovako za „Novosti“ vidi bezbednosnu situaciju u Srbiji Stefan Tanase, vi\u0161i istra\u017eiva\u010d bezbednosti kompanije „Kasperski lab“ i isti\u010de da su na meti hakera u na\u0161oj zemlji prakti\u010dno sve kompanije.<\/p>\n

– LAK\u0160E je odgovoriti „koje kompanije nisu na meti napada“, jer je takvih zanemarljiv broj. Danas svako mo\u017ee biti napadnut, direktno ili indirektno. Banke i drugi finansijski operateri, kao \u0161to su kompanije koje se bave kreditnim karticama, pod stalnim su napadima sajber kriminalaca. Isto tako, sajber \u0161pijunske grupe \u0107e uvek biti zainteresovane da probiju vladine mre\u017ee i do\u0111u do informacija. Ono \u0161to najvi\u0161e zabrinjava je \u010dinjenica da svako, \u010dak i tre\u0107a strana, neznatno povezana sa metom, mo\u017ee postati kolateralna \u017ertva sajber kriminala ili sajber \u0161pijuna\u017ee. Ovo je jasno prikazano tokom analiziranja „Darkhotel“ kampanje sajber \u0161pijuna\u017ee, gde su hotelske mre\u017ee \u0161irom sveta, uklju\u010duju\u0107i i Srbiju, zara\u017eene „malverom“ koji je omogu\u0107avao napada\u010dima da prate i napadaju izabrane mete dok su putovale po svetu – obja\u0161njava Tanase.<\/p>\n

Srbija je jedna i od zemalja sa najve\u0107im rizikom na svetu kada su u pitanju zara\u017eeni telefoni. Ovo je posebno zna\u010dajno danas kada smart telefoni sadr\u017ee sve vi\u0161e privatnih informacija o na\u0161im \u017eivotima. Ve\u0107i broj ovih zaraza poga\u0111a android eko-sisteme, koje upotrebljavaju i poslovni i privatni korisnici.<\/p>\n

KAKO SE ZA\u0160TITITI<\/b>POSTOJI nekoliko dobrih trikova za za\u0161titu, kako za privatne, tako i za poslovne korisnike, podse\u0107a Dragan Martinovi\u0107: – Napravite back up kopije fajlova, kako ne biste imali problem sa blokiranjem i padom sistem, redovno a\u017eurirajte jake lozinke, uklju\u010duju\u0107i i one na prenosivim ure\u0111ajima, kao \u0161to su tableti i pametni telefoni i posvetite pa\u017enju finansijskim transakcijama sa ta\u010dke gledi\u0161ta sajber bezbednosti.<\/div>\n

– PREMA „Kasperski“ statistici za 2014, 1,23 odsto mobilnih aplikacija instaliranih na telefone u Srbiji bilo je zara\u017eeno. Iako procenat mo\u017eda deluje mali, zapravo nije tako. To zna\u010di da je vi\u0161e od jednog procenta aplikacija zara\u017eeno, \u0161to stavlja Srbiju na 6. mesto me\u0111u zemljama u svetu po riziku od dobijanja neke zaraze na telefonu – nagla\u0161ava na\u0161 sagovornik.<\/p>\n

Postavlja se pitanje i kakva je situacija sa za\u0161titom malih i srednjih preduze\u0107a, s obzirom na to da ona imaju veliku ulogu u srpskoj ekonomiji – skoro 71 odsto zaposlenih i 54 odsto dodatne vrednosti. Njih 98,7 odsto koristi kompjutere i internet u svom poslu.<\/p>\n

– VI\u0160E od 30 odsto slu\u010dajeva povrede bezbednosti dogodilo se u kompanijama sa 100 ili manje zaposlenih. Mala i srednja preduze\u0107a su lake mete za sajber kriminalce, jer postoje slabe mere bezbednosti zbog manjka znanja, bud\u017eeta i manje su \u0161anse da \u0107e lopovi biti uhva\u0107eni. Posledice napada su razne: mo\u017ee do\u0107i do gubitka novca, podataka, ugleda, korisni\u010dkih podataka, finansijskih informacija, \u010dak i do prekida poslovanja zbog sajber pretnji. Samo jedan bezbednosni incident mo\u017ee da preraste u finansijsku katastrofu – upozorava Dragan Martinovi\u0107, direktor za region isto\u010dne Evrope kompanije „Kasperski lab“.<\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da bezbednosni gubici od napada u Evropi dosti\u017eu i 55.000 dolara, \u0161to \u010desto predstavlja kraj za malu kompaniju. Velike korporacije lak\u0161e \u0107e podneti i milionske gubitke.<\/p>\n

– Zato stalno apelujemo da srpske firme obrate ve\u0107u pa\u017enju na ovaj problem i za\u0161tite svoje poslovanje. \u010cini mi se da mnoge na\u0161e firme nisu svesne opasnosti. Na\u0161a kompanija je upravo lansirala novo Kaspersky Security re\u0161enje za male kancelarije. Ono kombinuje jednostavnost instalacije, \u0161to je karakteristika proizvoda za krajnje korisnike, kao i bogatu paletu besplatnih profesionalnih modula koje se ina\u010de nalaze u profesionalnim okru\u017eenjima – isti\u010de na\u0161 sagovornik.<\/p>\n

Ovakva bezbednosna re\u0161enja pove\u0107avaju za\u0161titu od svih poznatih, nepoznatih i unapre\u0111enih pretnji, sa cloud konzolom mo\u017ee se lako pristupiti i kontrolisati bezbednost s bilo koje lokacije, sistem lozinki je neuporedivo sigurniji, a tu je i za\u0161tita onlajn poslovne i li\u010dne transakcije od finansijskih prevara.<\/p>\n<\/div>\n

\n
\n

(Novosti)<\/h2>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci „Kasperskog“ upozoravaju na te\u0161ku bezbednosnu situaciju u na\u0161oj zemlji. Stefan Tanase: Balkan podlo\u017eniji napadima nego ostatak Evrope. Doma\u0107e kompanije<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5253"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5253"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5254,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5253\/revisions\/5254"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}