{"id":4961,"date":"2015-08-03T07:04:03","date_gmt":"2015-08-03T07:04:03","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=4961"},"modified":"2015-08-03T07:04:03","modified_gmt":"2015-08-03T07:04:03","slug":"evropski-zid-i-azilantske-igre","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/evropski-zid-i-azilantske-igre\/","title":{"rendered":"Evropski zid i azilantske igre"},"content":{"rendered":"

Srbija mora da za\u0161titi svoje gra\u0111ane od sve u\u010destalijih problema sa grupama azilanata. Moramo da napravimo razliku izme\u0111u izbeglica koji sa porodicama tragaju za boljim \u017eivotom i onih koji su spremni da kradu i otimaju. Potrebno je izmeniti zakonodavstvo i poo\u0161triti kazne za ilegalni prelazak granice kako bi gra\u0111ani Srbije bili za\u0161ti\u0107eni od kriminalaca koji su se pome\u0161ali sa izbeglicama.<\/strong><\/p>\n

\"Aleksandar<\/a><\/p>\n

Pi\u0161e:\u00a0Aleksandar \u0110ur\u0111ev<\/strong>, jedan od osniva\u010da Srpske lige<\/p>\n

Glavno je pitanje za\u0161to migranti dolaze upravo u Srbiju. Kada u\u0111u u Gr\u010dku koja je \u010dlanica Evropske unije, za\u0161to ne nastave kroz Bugarsku, tako\u0111e \u010dlanicu EU, i tako olak\u0161aju put do odredi\u0161ta? Za\u0161to, umesto toga, ljudi koji ih ilegalno transportuju biraju prolaz kroz Makedoniju i Srbiju, iako znaju da ih na kraju puta \u010deka zid EU. Ta\u010dnije, ma\u0111arska \u017eica prema Srbiji.<\/p>\n

Odgovori na ova pitanja su sa\u017eeti u jednu ta\u010dku: nejasan stav na\u0161eg zakonodavstva prema tom problemu. Bugarsko zakonodavstvo mnogo o\u0161trije sankcioni\u0161e ilegalni prelazak granice, do tri meseca zatvora. Istovremeno, u Srbiji oni koji budu uhva\u0107eni u ilegalnom prelasku, provedu u zatvoru desetak dana.<\/p>\n

Posledica toga je da na severu, u Vojvodini, imamo sve vi\u0161e problema. Ugro\u017eena je bezbednost gra\u0111ana Srbije, a posebno dece. Ugro\u017eena je imovina, red i mir. Veliku \u0161tetu trpe i lokalne samouprave. A samo zato \u0161to Srbija nije umela da za\u0161titi svoj integritet. I na kraju, najve\u0107a lavina kritika padne na Balinta Pastora samo zato \u0161to je skrenuo pa\u017enju na ove probleme. Iako na\u0161i gra\u0111ani na severu Srbije iz hri\u0161\u0107anske samilosti poma\u017eu azilantima davaju\u0107i im hranu, pi\u0107e, ode\u0107u i lekove, uprkos tome \u0161to i sami te\u0161ko \u017eive, to ne zna\u010di da probleme ne treba nazvati pravim imenom i ponuditi re\u0161enja. Tako bismo dokazali solidarnost prema azilantima, ali pre svega odgovornost prema na\u0161oj dr\u017eavi.<\/p>\n

Drugi aspekt problema je dugoro\u010dno ekonomski. U prvom polugodi\u0161tu, azil je zatra\u017eilo je vi\u0161e od 35.000 izbeglica iz Azije i Afrike, a procenjeno je da \u0107e do kraja godine taj broj narasti do 100.000. Tro\u0161kovi Srbije za tra\u017eioce azila godi\u0161nje bi porasli do 150 miliona evra. I to u zemlji gde svaki deseti gra\u0111anin \u017eivi u te\u0161kom siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Tre\u0107i i potencijalno najpogubniji aspekt je o\u010digledna divesifikacija stanovni\u0161tva. Stanovni\u0161tvo Srbije polako nestaje, vi\u0161e ljudi umre nego \u0161to se rodi. Procenjuje se da je od pro\u0161log popisa stanovni\u0161tva, a koji je sproveden pre samo \u010detiri godine, Srbija izgubila oko 150.000 stanovnika. Istovremeno, evropski zid na ma\u0111arskoj granici ima za cilj da zadr\u017ei izbeglice u Srbiji. Nedostatak regulative je najpogodnije tlo za ostvarenje toga.<\/p>\n

Imamo obavezu da pomognemo azilantima, ljudima koji su pobegli od ratnih po\u017eara ili bede, i na tom putu do\u010dekali zid EU. Ali jedno je ljudska solidarnost, a drugo je prepu\u0161tanje sopstvenih gra\u0111ana kriminalnim grupama, bezakonju i anarhiji.<\/p>\n

Izmenimo propise, poo\u0161trimo kazne i za\u0161titimo svoje gra\u0111ane. (Pravda)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Srbija mora da za\u0161titi svoje gra\u0111ane od sve u\u010destalijih problema sa grupama azilanata. Moramo da napravimo razliku izme\u0111u izbeglica koji<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4961"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4961"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4961\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4962,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4961\/revisions\/4962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}