{"id":4477,"date":"2015-06-24T13:48:45","date_gmt":"2015-06-24T13:48:45","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=4477"},"modified":"2015-06-24T13:48:45","modified_gmt":"2015-06-24T13:48:45","slug":"zica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/zica\/","title":{"rendered":"\u017dICA"},"content":{"rendered":"
\n
Bojan Gavrilovi\u0107<\/a> <\/span> 20\/06\/2015<\/span> | \"\"<\/a><\/div>\n

\u017dica<\/h1>\n<\/header>\n
<\/div>\n
\n
\n
\n
\n

\"Zid<\/a><\/p>\n

Najavu izgradnje \u017ei\u010dane barijere visoke 4 metra \u010ditavom du\u017einom srpsko-ma\u0111arske granice ve\u0107ina doma\u0107ih medija je iskoristila da bizarne vesti o pojedina\u010dnim aktima nasilja bar nakratko zameni objavom katastrofe koja predstoji. Predstavnici vlasti reagovali su predvidivo: \u010dudili se, bili \u0161okirani, nagla\u0161avali da je Srbija ni kriva ni du\u017ena ponovo \u017ertva drugih i da se ovako ne\u0161to ne pamti od izgradnje berlinskog zida. Bez ula\u017eenja u detalje, preterana dramatizacija tvrdnjama da bi ovakva barijera bila presedan ne stoji, jer sli\u010dni zidovi ve\u0107 postoje na granici Gr\u010dke i Bugarske sa Turskom ali i \u0161irom sveta.<\/span>[1]<\/sup><\/a><\/span> Komentari su bili razli\u010diti i kretali su se od izjava da bi ovaj potez ma\u0111arskih vlasti bio protivan me\u0111unarodnom pravu, preko onih koji isti\u010du da zid ne\u0107e uspeti da spre\u010di migrante da prelaze srpsko-ma\u0111arsku granicu, do tvrdnji da \u0107e izgradnja zida posredno biti od koristi jer \u0107e odvra\u0107ati migrante od prolaska kroz Srbiju.<\/p>\n

Kao prvo, treba naglasiti da izgradnja ovakve barijere, iako svakako nije u duhu dobrosusedskih odnosa i evropskih vrednosti oli\u010denih u EU i Savetu Evrope, sama po sebi ne predstavlja povredu me\u0111unarodnog prava. Druga\u010dije bi bilo ukoliko bi Ma\u0111arska, recimo, putem navedene barijere spre\u010davala legalan protok ljudi i robe. Ovako, sama barijera je namenjena pre svega kontroli ilegalnih migracija, a pravo svake dr\u017eave je da preduzima mere radi za\u0161tite svojih granica. Paralela bi se mogla povu\u0107i sa vlasnikom imanja koji odlu\u010di da ga ogradi kako bi spre\u010dio ljude da prolaze kroz njega. Sve dok ne ometa one koji imaju pravo da pro\u0111u kroz imanje unapred ozna\u010denim putem, ova mera nije protivpravna. Sa druge strane, to se ne bi moglo tvrditi za uskra\u0107ivanje migrantima pristupa postupku azila u Ma\u0111arskoj, \u0161to je i cilj podizanja zida. U ovom slu\u010daju ma\u0111arske vlasti bi tvrdile da je Srbija sigurna tre\u0107a zemlja<\/a> i da oni nemaju obavezu da sprovode azilni postupak, jer je on dostupan u Srbiji. U svakom slu\u010daju onemogu\u0107avanje migranata da podnesu zahtev za azil u Ma\u0111arskoj bi moglo da na kraju dovede do njihovog vra\u0107anja u zonu ratnih dejstava, \u0161to je svakako povreda me\u0111unarodog prava.<\/p>\n

Po pitanju drugog argumenta, tj. da \u017eica ne\u0107e mo\u0107i da spre\u010di prelaske, te\u0161ko je zamisliti da izgradnja 175 kilometa duga\u010dkog i 4 metara visokog bedema ne\u0107e imati uticaj na ilegalne migracije. Izgradnjom sli\u010dne ali kra\u0107e barijere na gr\u010dko-turskoj granici 2012. pove\u0107ao se pritisak na bugarsko-tursku granicu. S druge strane, Bugari su tako\u0111e po\u010deli sa izgradnjom ograde na svojoj granici sa Turskom, koja ve\u0107 daje rezultate<\/a>. Prema tome, iako podizanje grani\u010dne barijere ne mo\u017ee da garantuje da niko nikada ne\u0107e ilegalno pre\u0107i granicu, izvesno je da \u0107e svakako drasti\u010dno smanjiti broj ilegalnih prelazaka.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de spekulacije da \u0107e zid imati pozitivne efekte jer \u0107e odvratiti migrante da putuju u zemlje odredi\u0161ta preko Srbije, i ona je tako\u0111e neutemeljena. Naime, ovde bi imalo smisla upotrebiti otrcanu frazu \u201cSrbija \u2013 ku\u0107a na sred puta\u201d, jer se ona zaista nalazi na putu ka centralnoj i dalje, zapadnoj Evropi. Priliv velikog broja ljudi u Gr\u010dku nije mogao biti zaustavljen izgradnjom fizi\u010dke barijere na gr\u010dko-turskoj granici, jer su se migranti, koriste\u0107i razu\u0111enst gr\u010dke obale, preorijentisali na gr\u010dka ostrva koja se nalaze tik uz tursko kopno<\/a>. Uostalom, \u017eica na gr\u010dkoj granici pokriva samo nekih 12 kilometara. Prema tome, migranti \u0107e nastaviti da pristi\u017eu u Gr\u010dku, a potom preko Makedonije u Srbiju, jer jednostavno nemaju drugi put. U slu\u010daju izgradnje zida na srpsko-ma\u0111arskoj granici za o\u010dekivati je da se pove\u0107a pritisak na druge susedne zemlje, pre svega Rumuniju i Hrvatsku, koje iako \u010dlanice EU jo\u0161 uvek nisu deo \u0160engenskog prostora te su predstavljale manje primamljivu opciju za ulazak u EU. Ironija je da \u0107e se migrant, koji se usled fizi\u010dke prepreke izme\u0111u Srbije i Ma\u0111arske budu \u201cprelili\u201d u Hrvatsku i Rumuniju, opet na\u0107i u Ma\u0111arskoj koja deli duga\u010dke kopnene granice sa navedenim dr\u017eavama i predstavlja najkra\u0107i put ka obe\u0107anim zemljama.<\/span>[2]<\/sup><\/a><\/span> Prema tome, nade da \u0107e ma\u0111arski zid posredno koristiti Srbiji kroz tzv. efekat odvra\u0107anja, su la\u017ene.<\/p>\n

Ma\u0111arski argument da Srbija ne \u010dini dovoljno na spre\u010davanju ilegalnih migracija Nema\u010dka mo\u017ee mirne du\u0161e uputiti samoj Ma\u0111arskoj, jer se velika ve\u0107ina (oko 80%) migranta ne zadr\u017eava u Ma\u0111arskoj. Za\u0161to tu stati \u2013 to isto Srbija mo\u017ee prebaciti Makedoniji i tako dalje, sve do granice Turske i Sirije. Drugim re\u010dima, problem migracija u Evropi je evropski problem koji mo\u017ee biti kontrolisan samo kroz zajedni\u010dku akciju svih dr\u017eava (onih kroz koje migranti prolaze, dr\u017eava odredi\u0161ta ali i drugih evropskih dr\u017eava koje jem\u010de pravo na azil). Ali poku\u0161aj koordiniranog odgovora na ovaj izazov kroz plan Evropske komisije da ravnomernije rasporedi tra\u017eioce azila me\u0111u \u010dlanicama EU<\/span>[3]<\/sup><\/a><\/span> je po svemu sude\u0107i propao.<\/p>\n

Pozadinu najave izgradnje ma\u0111arskog zida zato treba tra\u017eiti upravo u nedostacima navedenog plana sa ma\u0111arskog stanovi\u0161ta. Naime, raspore\u0111ivanje tra\u017eilaca azila trebalo je da bude postignuto putem sistema obaveznih kvota koje bi se odre\u0111ivale na osnovu veli\u010dine privrede, stope nezaposlenosti i broja stanovnika svake zemlje. Zemlje centralne i isto\u010dne evrope, balti\u010dke dr\u017eave i \u0160panija su bile protiv ovog sistema (bizaran detalj je spremnost Poljske da primi samo izbeglice hri\u0161\u0107anske veroispovesti). Sa druge strane, ovaj plan ima za cilj da rastereti jedino Italiju i Gr\u010dku, \u0161to je nai\u0161lo na negodovanje Bugarske koja bi, uprkos tome \u0161to tako\u0111e ima problem sa velikim brojem migranata, morala da primi dodatnih 627 ljudi<\/a>. Verovatno sli\u010dno razmi\u0161lja i Ma\u0111arska kojoj sistem kvota u najboljem slu\u010daju ne bi koristio, dok bi u najgorem bila primorana da primi dodatan broj migranata.<\/p>\n

Imaju\u0107i sve to u vidu, mo\u017eda je najava izgradnje zida samo blef Ma\u0111arske u partiji pokera unutar EU kako bi isposlovala bolji deal<\/em> ili ni\u017eu kvotu u raspodeli migranata. Sa druge strane, ova ideja se dobro uklapa u \u0161ablon Orbanove autokratske vladavine koja je otvoreno antiimigrantski nastrojena<\/a> i licitira ponovnim uvo\u0111enjem smrtne kazne, drugim re\u010dima \u010dini sve da se doma\u0107oj javnosti predstavi kao ve\u0107i za\u0161titnik ma\u0111arske nacije od desno orijentisanog Jobika.<\/p>\n

Bilo kako bilo, krajnja posledica ovog \u201celegantnog\u201d re\u0161enja problema migracija je da se sve dr\u017eave kroz koje migranti prolaze ograde i potom mirno posmatraju kako se ljudi utapaju, skapavaju ili samospaljuju sa druge strane \u017eice, na teritoriji susedne dr\u017eave.<\/p>\n

Pe\u0161\u010danik.net, 20.06.2015.<\/p>\n

Srodni link: Nade\u017eda Milenkovi\u0107 \u2013 Autorsko pravo za izbegavanje<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bojan Gavrilovi\u0107 20\/06\/2015 | \u017dica Najavu izgradnje \u017ei\u010dane barijere visoke 4 metra \u010ditavom du\u017einom srpsko-ma\u0111arske granice ve\u0107ina doma\u0107ih medija je<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4477"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4477"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4478,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4477\/revisions\/4478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}