{"id":3741,"date":"2015-04-14T07:14:04","date_gmt":"2015-04-14T07:14:04","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=3741"},"modified":"2015-04-14T07:14:04","modified_gmt":"2015-04-14T07:14:04","slug":"ruski-susedi-povecavaju-izdatke-za-odbranu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/ruski-susedi-povecavaju-izdatke-za-odbranu\/","title":{"rendered":"Ruski susedi pove\u0107avaju izdatke za odbranu"},"content":{"rendered":"

Ukrajinska kriza podstakla je susede Rusije da pove\u0107aju svoje izdatke za odbranu. Iako su se globalni izdaci lagano smanjili, brojni totalitarni re\u017eimi izdvajaju vi\u0161e za vojsku, stoji u studiji SIPRI.<\/p>\n

\"Russische<\/a><\/div>\n
\n
\n

Izdvajanja za vojne tro\u0161kove na svetskom nivou jedva da su se promenila, ali se ipak menja njihova raspodela, stoji u novom, godi\u0161njem izve\u0161taju o vojnim izdacima u svetu Stokholmskog instituta za mirovna istra\u017eivanja (SIPRI). \u201eGeneralno gledano raduje to \u0161to je, u najmanju ruku, zabele\u017een lagani pad \u0161irom sveta\u201c, komentari\u0161e novu studiju SIPRI ekspert za pitanja naoru\u017eanja Jan Grebe iz bonskog Me\u0111unarodnog centra za konverziju (Bonn International Center for Conversion \u2013 BICC). Grebe, koji je u tom Centru zadu\u017een za indeks globalne militarizacije, ka\u017ee da je ipak lagani pad od 0,4 odsto rezultat pre svega mera \u0161tednje u ameri\u010dkom bud\u017eetu za odbranu, kao i mera \u0161tednje brojnih zemalja Evropske unije.<\/p>\n

Faktor \u201eUkrajina\u201c<\/b> postaje o\u010di<\/b>gledan<\/b><\/p>\n

Tako\u0111e, u Evropi se mogu uo\u010diti posledice ukrajinske krize, koja uznemirava pre svih ruske susede, ka\u017ee glavni autor studije SIPRI, Sam Perlo-Frimen. \u201ePoljska ubrzava modernizaciju svoje odbrane. Balti\u010dke zemlje su jo\u0161 2014. godine pove\u0107ale svoje vojne bud\u017eete i 2015. godine \u0107e to nastaviti\u201c, ka\u017ee Perlo-Frimen.<\/p>\n

SIPRI se u svojoj studiji poziva za izvore koji su dostupni javnosti, poput bud\u017eeta dr\u017eava u kojima su zvani\u010dno navedeni i bud\u017eeti za vojne svrhe. Zbog toga, ka\u017ee Perlo-Frimen, konkretni podaci o 2014. godini jo\u0161 uvek ne dozvoljavaju izvla\u010denje dalekose\u017enih zaklju\u010daka, ali se trend nastao zbog ukrajinske krize ipak ve\u0107 mo\u017ee prepoznati.<\/p>\n

Nasuprot tome, ekspert za naoru\u017eanje Jan Grebo upozorava na to da se ne izvla\u010de preuranjeni zaklju\u010dci. \u201eRazvoj situacije se pre svega ne mo\u017ee posmatrati u direktnoj vezi s ruskom politikom. Bile su to sveop\u0161te mere modernizacije u brojnim zemljama koje su pobolj\u0161ale stanje u odbrambenim snagama\u201c, ka\u017ee Grebe.<\/p>\n

\"Infografik<\/a><\/div>\n

\u0160vedska pove\u0107ala spremnost na odbranu<\/b><\/p>\n

Mali znakovi ipak upu\u0107uju na, u najmanju ruku, pove\u0107anu pripravnost. \u0160vedska dodu\u0161e nije \u010dlanica NATO, ali je, kako stoji u studiji SIPRI, ipak poslednjih godina kontinuirano ja\u010dala saradnju sa Zapadnom vojnom alijansom, kao i da balti\u010dkim i nordijskim zemljama.<\/p>\n

Krajem 2014. godine, \u0161vedski parlament doneo je odluku o pove\u0107anju bud\u017eeta za odbranu za ovu godinu, izme\u0111u ostalog i zbog toga da bi mogao bolje da reaguje na eventualno pro\u0161irenje krize u Ukrajini. \u201e\u0160vedska je uvela promene u dugogodi\u0161nju politiku \u0161tednje kada je re\u010d o izdvajanjima za odbranu i u odre\u0111enoj meri pove\u0107ala vojni bud\u017eet\u201c, ka\u017ee Perlo-Frimen. On nagla\u0161ava da nova studija pokazuje da sada, pove\u0107anjem vojnih izdataka, na krizu reagiraju samo neposredni susedi Rusije. Druge zemlje NATO i Evropske unije koje su geografski daleko se, nasuprot tome, u osnovi pridr\u017eavaju dosada\u0161njeg kursa \u0161tednje. Ipak, ka\u017ee Perlo-Frimen: \u201eKriza u Ukrajini dovela je do toga da su zemlje NATO i \u010dlanice EU napravile fundamentalno novu procenu bezbednosnog stanja u Evropi. I da su potencijalnu pretnju iz Rusije, naro\u010dito za balti\u010dke zemlje, procenile na novi na\u010din.\u201c<\/p>\n

Rusija gubi resurse<\/b><\/p>\n

Drugo pitanje jeste da li \u0107e Rusija mo\u0107i da sprovede planiranu modernizaciju svojih snaga bezbednosti, ka\u017ee Jan Grebe iz BICC. Uvoz iz Evrope zbog embarga EU nije vi\u0161e mogu\u0107, a time ni tehni\u010dka obnova vlastite vojne industrije u \u0161to je postojala nada. Drugi problem za rusku vojnu industriju je zastarelost postrojenja, ka\u017ee Grebe. \u201eU jednom trenutku \u0107e do\u0107i do gubitka znanja kada mnogi in\u017eenjeri odu u penziju, tako da \u0107e ruska vojna industrija da dobije masovne probleme u razvoju novih produkata.\u201c<\/p>\n

Tako\u0111e bi moglo da do\u0111e do toga da Rusiji ponestane novca za ambicioznu modernizaciju snaga bezbednosti, smatra Sam Perlo-Frimen iz SIPRI. Smanjenje cena nafte i gasa, ali i sankcije EU prema Rusiji ve\u0107 su dovele do smanjenja vojnog bud\u017eeta Rusije: \u201eKao posledicu ukrajinske krize, Rusija je najavila da, i pored svih potreba \u0161tednje, ne namerava da sprovede kra\u0107enja u bud\u017eetu za odbranu, ali je ipak za 2015. ve\u0107 morala da smanji bud\u017eet za pet procenata\u201c, ka\u017ee ekspert SIPRI.<\/p>\n

\"InfografikPrvih 20 zemalja sveta po izdacima za vojsku u pore\u0111enju sa BDP<\/p>\n<\/div>\n

Oru\u017eje za naftu<\/b><\/p>\n

Zapravo ne postoji jasna povezanost izme\u0111u prihoda od nafte i vojnog bud\u017eeta. Tako su, prema izve\u0161taju, brojne zemlje koje za vojsku izdvajaju vi\u0161e od \u010detiri odsto svog brutonacionalnog proizvoda, zemlje izvoznici nafte.<\/p>\n

\u201ePrvih pet zemalja na listi \u2013 Oman, Saudijska Arabija, Ju\u017eni Sudan, \u010cad i Libija \u2013 spadaju u najve\u0107e izvoznike nafte\u201c, ka\u017ee Perlo-Frimen, koji vidi dodatni zajedni\u010dki faktor za ekstremno velike vojne izdatke: \u201eNajve\u0107i zajedni\u010dki imenilac je to da su samo retke od tih zemalja demokratske\u201c, ka\u017ee on i dodaje da su od tih 20 zemalja samo tri \u2013 Liban, Izrael i Namibija \u2013 klasifikovane kao demokratske. To obja\u0161njava i veliki bud\u017eet za vojsku: \u201eOne ne moraju da opravdavaju za svoje izdatke. One investiraju u ja\u010dinu i lojalnost naoru\u017eanih trupa kako bi osigurale svoj re\u017eim. To su glavni faktori kada je re\u010d o vojnim izdacima autoritarnih re\u017eima.\u201c (dw.de)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ukrajinska kriza podstakla je susede Rusije da pove\u0107aju svoje izdatke za odbranu. Iako su se globalni izdaci lagano smanjili, brojni<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3741"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3741"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3741\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3742,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3741\/revisions\/3742"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}