<\/a><\/div>\n\u0160vedska pove\u0107ala spremnost na odbranu<\/b><\/p>\n
Mali znakovi ipak upu\u0107uju na, u najmanju ruku, pove\u0107anu pripravnost. \u0160vedska dodu\u0161e nije \u010dlanica NATO, ali je, kako stoji u studiji SIPRI, ipak poslednjih godina kontinuirano ja\u010dala saradnju sa Zapadnom vojnom alijansom, kao i da balti\u010dkim i nordijskim zemljama.<\/p>\n
Krajem 2014. godine, \u0161vedski parlament doneo je odluku o pove\u0107anju bud\u017eeta za odbranu za ovu godinu, izme\u0111u ostalog i zbog toga da bi mogao bolje da reaguje na eventualno pro\u0161irenje krize u Ukrajini. \u201e\u0160vedska je uvela promene u dugogodi\u0161nju politiku \u0161tednje kada je re\u010d o izdvajanjima za odbranu i u odre\u0111enoj meri pove\u0107ala vojni bud\u017eet\u201c, ka\u017ee Perlo-Frimen. On nagla\u0161ava da nova studija pokazuje da sada, pove\u0107anjem vojnih izdataka, na krizu reagiraju samo neposredni susedi Rusije. Druge zemlje NATO i Evropske unije koje su geografski daleko se, nasuprot tome, u osnovi pridr\u017eavaju dosada\u0161njeg kursa \u0161tednje. Ipak, ka\u017ee Perlo-Frimen: \u201eKriza u Ukrajini dovela je do toga da su zemlje NATO i \u010dlanice EU napravile fundamentalno novu procenu bezbednosnog stanja u Evropi. I da su potencijalnu pretnju iz Rusije, naro\u010dito za balti\u010dke zemlje, procenile na novi na\u010din.\u201c<\/p>\n
Rusija gubi resurse<\/b><\/p>\n
Drugo pitanje jeste da li \u0107e Rusija mo\u0107i da sprovede planiranu modernizaciju svojih snaga bezbednosti, ka\u017ee Jan Grebe iz BICC. Uvoz iz Evrope zbog embarga EU nije vi\u0161e mogu\u0107, a time ni tehni\u010dka obnova vlastite vojne industrije u \u0161to je postojala nada. Drugi problem za rusku vojnu industriju je zastarelost postrojenja, ka\u017ee Grebe. \u201eU jednom trenutku \u0107e do\u0107i do gubitka znanja kada mnogi in\u017eenjeri odu u penziju, tako da \u0107e ruska vojna industrija da dobije masovne probleme u razvoju novih produkata.\u201c<\/p>\n
Tako\u0111e bi moglo da do\u0111e do toga da Rusiji ponestane novca za ambicioznu modernizaciju snaga bezbednosti, smatra Sam Perlo-Frimen iz SIPRI. Smanjenje cena nafte i gasa, ali i sankcije EU prema Rusiji ve\u0107 su dovele do smanjenja vojnog bud\u017eeta Rusije: \u201eKao posledicu ukrajinske krize, Rusija je najavila da, i pored svih potreba \u0161tednje, ne namerava da sprovede kra\u0107enja u bud\u017eetu za odbranu, ali je ipak za 2015. ve\u0107 morala da smanji bud\u017eet za pet procenata\u201c, ka\u017ee ekspert SIPRI.<\/p>\n
Prvih 20 zemalja sveta po izdacima za vojsku u pore\u0111enju sa BDP<\/p>\n<\/div>\n
Oru\u017eje za naftu<\/b><\/p>\n
Zapravo ne postoji jasna povezanost izme\u0111u prihoda od nafte i vojnog bud\u017eeta. Tako su, prema izve\u0161taju, brojne zemlje koje za vojsku izdvajaju vi\u0161e od \u010detiri odsto svog brutonacionalnog proizvoda, zemlje izvoznici nafte.<\/p>\n
\u201ePrvih pet zemalja na listi \u2013 Oman, Saudijska Arabija, Ju\u017eni Sudan, \u010cad i Libija \u2013 spadaju u najve\u0107e izvoznike nafte\u201c, ka\u017ee Perlo-Frimen, koji vidi dodatni zajedni\u010dki faktor za ekstremno velike vojne izdatke: \u201eNajve\u0107i zajedni\u010dki imenilac je to da su samo retke od tih zemalja demokratske\u201c, ka\u017ee on i dodaje da su od tih 20 zemalja samo tri \u2013 Liban, Izrael i Namibija \u2013 klasifikovane kao demokratske. To obja\u0161njava i veliki bud\u017eet za vojsku: \u201eOne ne moraju da opravdavaju za svoje izdatke. One investiraju u ja\u010dinu i lojalnost naoru\u017eanih trupa kako bi osigurale svoj re\u017eim. To su glavni faktori kada je re\u010d o vojnim izdacima autoritarnih re\u017eima.\u201c (dw.de)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ukrajinska kriza podstakla je susede Rusije da pove\u0107aju svoje izdatke za odbranu. Iako su se globalni izdaci lagano smanjili, brojni<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3741"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3741"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3741\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3742,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3741\/revisions\/3742"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}