{"id":2949,"date":"2015-02-17T07:13:38","date_gmt":"2015-02-17T07:13:38","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=2949"},"modified":"2015-02-17T07:13:38","modified_gmt":"2015-02-17T07:13:38","slug":"bujanovac-15-02-2015-god","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/bujanovac-15-02-2015-god\/","title":{"rendered":"Bujanovac 15.02.2015 god."},"content":{"rendered":"

Bujanovac mora biti uva\u017een zahvaljuju\u0107i Trajku Trajkovi\u0107u<\/p>\n

160<\/div>\n
\n
\n

\"100_0136.JPG\" ZA SRPSKI BUJANOVAC<\/p>\n

\n
\n

Srbija na\u0161a lepa i napa\u0107ena domovina<\/p>\n

Dru\u0161tvo Prijatelja Bujanovac -„Sretenje“<\/p>\n

Trajko Trajkovi\u0107<\/p>\n

Odr\u017eana sve\u010dana Akademija povodom praznika Sretenja Gospodnjg.Bujanovac 15.Februar,2015 god.<\/p>\n

\u017dIVEO 43 DANA Srpski ustav koji je bio previ\u0161e moderan za Evropu<\/h1>\n
\n
„Politika“ | 16. 02. 2015. – 20:33h | Foto: Rajko Risti\u0107 | Komentara: 1<\/a><\/div>\n<\/div>\n

Pre 180 godina, 15. februara 1835. godine, na velikoj skup\u0161tini u Kragujevcu donet je \u2013 izdat i zakletvom potvr\u0111en – prvi ustav moderne srpske dr\u017eave, i tre\u0107i u srpskoj istoriji uop\u0161te. Ne samo \u0161to je bio prvi moderni ustav Srbije, ve\u0107 u to doba i prvi na Balkanu, i me\u0111u prvima u Evropi i svetu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n
Dono\u0161enje Sretenjskog ustava bilo je plod vi\u0161egodi\u0161nje borbe za ustavnost Srbije<\/div>\n<\/div>\n

Ovim ustavom, \u010diji je „\u017eivotni vek“ bio 43 dana, Srbija je progla\u0161ena za nezavisnu kne\u017eevinu i tako su udareni<\/p>\n

temelji njene dr\u017eavnosti, na kojima i danas po\u010diva. Autor Sretenjskog ustava, u\u010deni Dimitrije Davidovi\u0107, napravio ga je po uzoru na belgijski, a posebno francuski najvi\u0161i pravni akt. Sadr\u017eao je mnoge slobodarske ideje koje ipak nisu bile po volji knezu Milo\u0161u Obrenovi\u0107u. Kako su protiv Sretenjskog ustava bile i Turska i Austrija, a nije u\u017eivao ni podr\u0161ku Rusije, Milo\u0161 ga je bez oklevanja ukinuo ve\u0107 30. (17.) marta iste godine.<\/p>\n\n\n\n
\n

Pro\u010ditajte jo\u0161:<\/h2>\n

Svi srpski ustav: Od Svetog Save do Ko\u0161tunice <\/a><\/p>\n

 <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Velika narodna skup\u0161tina odr\u017eana je na crkveni praznik Sretenja gospodnjeg, kojim se proslavlja uvo\u0111enje Isusa Hrista u Jerusalimski hram, 40 dana po njegovom ro\u0111enju. Sretenje je i spomen na dan kada je na zboru u Ora\u0161cu 1804. podignut Prvi srpski ustanak. Oba ova zna\u010dajna datuma, po Zakonu iz 2001, proslavljaju se kao Sretenje – Dan dr\u017eavnosti Srbije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n
Milo\u0161 Obrenovi\u0107<\/div>\n<\/div>\n

Jo\u0161 od turskog Drugog Hati\u0161erifa iz 1830, kojim je sultan Mehmed Drugi, pod pritiskom Rusije, potvrdio Milo\u0161a Obrenovi\u0107a za srpskog kneza sa naslednim pravima, pojavila se neophodnost stvaranja „brane“ (ustava) vladarevom apsolutizmu. Od 1817, kada su ga narodni prvaci prvi put izabrali za srpskog kneza, pa do 1835. i Sretenjske skup\u0161tine, protiv Milo\u0161a je dizano \u0161est buna. Poslednja, Knez Miletina buna koja je izbila u januaru 1835, bila je neposredan povod za odr\u017eavanje velike skup\u0161tine mesec dana kasnije i dono\u0161enje Sretenjskog ustava.<\/p>\n

\n
\n

VREME JE DA SVOJU BUDU\u0106NOST UZMETE U SVOJE RUKE<\/a><\/h2>\n

LIDER PLUS 012 532971\u00a0 i\u00a0 0112418228<\/p>\n

\"Prezentacija\"<\/a><\/p>\n

\u0160ta zna\u010di \u017eivotno osiguranje i kako funkcionise mo\u017eete pogledati na na\u0161oj kratkoj prezentaciji.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Ve\u0107 u prvom \u010dlanu progla\u0161ava se da je Srb ija „nezavisna kne\u017eevina po priznanju Sultana Mahmuda Drugog i imperatora Nikolaja Prvog“. \u010clanom 5. izvr\u0161ena je podela vlasti na zakonodavnu, izvr\u0161nu i sudsku, \u0161to se i danas smatra standardom demokratije i ustavnosti. Vlast \u010dine knez, dr\u017eavni sovjet i narodna skup\u0161tina. U dana\u0161nje vreme, ova podela odgovarala bi predsedniku, vladi i narodnoj skup\u0161tini. Ustavom je odre\u0111eno da knez i dr\u017eavni sovjet dele izvr\u0161nu vlast. Proklamovana su prava i slobode gra\u0111ana, kao \u0161to su: neprikosnovenost li\u010dnosti, nezavisnost sudstva i pravo na zakonito su\u0111enje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja, ravnopravnost gra\u0111ana, bez obzira na veru i nacionalnost.
\nSretenjskim ustavom ukinuti su ropstvo i feudalni odnosi, me\u0111utim, ubrzo je i sam ustav poni\u0161ten, obja\u0161njava za „Politiku“ istori\u010dar dr \u010cedomir Anti\u0107, docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu:<\/p>\n

 <\/p>\n

– Feudalni odnosi su ukinuti ustavom, ali je on poni\u0161ten ubrzo. Zato se smatra da je feudalizam koji je u Srbiji formalno postojao i nakon \u0161to su Turci oti\u0161li, ukinut Milo\u0161evom odlukom, na \u0110ur\u0111evdan, 6. maja 1835. godine. Ne treba zaboraviti da su ljudi koji su spolja dolazili i nastanjivali se u Srbiji, predlagali da se ponovo uspostavi feudalizam. Recimo, Vuk Karad\u017ei\u0107 je molio da mu se da u feud njegovo rodno selo Tr\u0161i\u0107. Me\u0111utim, Milo\u0161 je kona\u010dno presudio da se ukine feudalizam. Zbog toga je do\u0161lo do velikog talasa naseljavanja i porasta broja stanovnika. Srbija je tada bila simbol slobode, jer je za seljaka sloboda zna\u010dila da ima svoju zemlju. Dono\u0161enje Sretenjskog ustava je plod vi\u0161egodi\u0161nje borbe za ustavnost Srbije – isti\u010de Anti\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n
\u010cedomir Anti\u0107<\/div>\n<\/div>\n

– Nije ta borba po\u010dela sa dobijanjem Drugog Hati\u0161erifa iz 1830, ve\u0107 jo\u0161 tokom dvadesetih godina 19. veka, sa borbom protiv samovlasne uprave Milo\u0161a. Tako\u0111e, Srbija je svoju ustavnost su\u0161tinski zadobila jo\u0161 1808, kada je uspostavljeno ustavno ure\u0111enje ustani\u010dke Srbije. Knez Milo\u0161 se odupirao uvo\u0111enju ustava, koji je u to vreme bio novina i u samoj Evropi. Na primer, Rusija, Austrija, \u0160panija, nisu imale ustav. Velika Britanija, i pored vi\u0161evekovne tradicije parlamentarizma, nema ga ni danas – podse\u0107a Anti\u0107.
\nU to vreme Srbiji je bila uzor Francuska, koja je uvela ustavnu mo narhiju 1830. godine, kao i Belgija. Sretenjski ustav bio je stvoren po ugledu na njihove ustave.
\n– Vode\u0107e dr\u017eave Balkana u to vreme su bile Austrija i Turska, kao i Rusija. Srbija je bila autonomna, dok je Gr\u010dka postala nezavisna 1830, ali nije imala ustav sve do 1844. godine. Crna Gora u to vreme nije ni bila prava dr\u017eava, ve\u0107 vi\u0161e teritorija, pod teokratskom upravom vladike. Tako je Srbija u tom trenutku bila jedina dr\u017eava na Balkanu koja je imala ustav – ka\u017ee dr \u010cedomir Anti\u0107.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bujanovac mora biti uva\u017een zahvaljuju\u0107i Trajku Trajkovi\u0107u 160 ZA SRPSKI BUJANOVAC Srbija na\u0161a lepa i napa\u0107ena domovina Dru\u0161tvo Prijatelja Bujanovac<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2949"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2949"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2949\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2950,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2949\/revisions\/2950"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}