{"id":242,"date":"2014-01-03T06:53:06","date_gmt":"2014-01-03T06:53:06","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=242"},"modified":"2014-01-03T06:53:06","modified_gmt":"2014-01-03T06:53:06","slug":"bugari-i-rumuni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/bugari-i-rumuni\/","title":{"rendered":"Bugari i Rumuni"},"content":{"rendered":"

Bugari i Rumuni se sumnji\u010de bez osnova<\/h1>\n

U Nema\u010dkoj se vodi \u017eu\u010dna rasprava o Bugarima i Rumunima koji od po\u010detka 2014. imaju pravo bez ograni\u010denja da tra\u017ee posao u Nema\u010dkoj. Mnogi konzervativni politi\u010dari, ali i nema\u010dki tabloidi, upozoravaju kako \u0107e talas siroma\u0161nih stranaca ugroziti dr\u017eavu \u2013 nezaposleni Rumuni i Bugari \u0107e navodno pohrliti sa istoka Evrope u Nema\u010dku, samo da bi primali socijalnu pomo\u0107 i de\u010diji dodatak.<\/p>\n

\"ymbolbild <\/a><\/div>\n
\n
\n

Najdalje je oti\u0161la konzervativna stranka CSU iz Bavarske<\/a>: izme\u0111u ostalog, predstavnici te vladaju\u0107e partije \u017eele da strancima onemogu\u0107e primanje dr\u017eavne pomo\u0107i u prva tri meseca boravka u Nema\u010dkoj. Koalicioni partner SPD to o\u0161to osu\u0111uje.<\/p>\n

Nema\u010dki \u0161ef diplomatije Frank-Valter \u0160tajmajer (SPD) tvrdi da bi takva ograni\u010denja i\u0161la na \u0161tetu i Evrope i Nema\u010dke: \u201cEvropske slobode su sr\u017e na\u0161e evropske ideje, sloboda zapo\u0161ljavanja je sastavni deo evropskih integracija. Nema\u010dka od toga ima koristi, sigurno vi\u0161e nego mnogi drugi\u201d, isti\u010de nema\u010dki \u0161ef diplomatije.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan predstavnik socijaldemokrata iz Ministarstva spoljnih poslova, Mihael Rot, nazvao je predloge konzervativaca \u201cglupim parolama\u201d. Rot isti\u010de da \u201cCSU nije shvatio Evropu, i da je o\u010dligledno da to i ne \u017eeli.\u201d Upravo ovaj politi\u010dar je u nema\u010dkom ministarstvu spoljnih poslova zadu\u017een za Evropu, i smatra da je pona\u0161anje CSU \u201ckrajnje opasno\u201d.<\/p>\n

O\u010dekujemo izme\u0111u 100.000 i 180.000 imigranata<\/strong><\/p>\n

\"\" <\/a>Herbert Br\u00fccker<\/p>\n<\/div>\n

Povodom otvaranja nema\u010dkoj tr\u017ei\u0161ta rada, Doj\u010de Vele je razgovarao sa stru\u010dnjakom za imigraciju Herbertom Brikerom. Gospodine Briker, vi verujete da nema razloga za brigu povodom slobodnog pristupa tr\u017ei\u0161tu rada. Za\u0161to?<\/strong><\/p>\n

Briker: Ne radi se o socijalnoj pomo\u0107i. Ne menja se ba\u0161 ni\u0161ta u na\u010dinu na koji se ta pomo\u0107 dobija. Radi se o tome da sada postoje nove mogu\u0107nosti za zapo\u0161ljavanje. Rumuni i Bugari su do sada mogli da rade samo kao sezonski radnici, ili ako su bili obrazovani i imali fakultetsku diplomu. Sada je tr\u017ei\u0161te rada otvoreno. Procenjujemo da \u0107e u Nema\u010dku do\u0107i izme\u0111u 100.000 i 180.000 ljudi iz Rumunije i Bugarske. Najve\u0107i deo njih \u0107e raditi i pla\u0107ati porez. Od toga \u0107e privreda imati koristi.<\/p>\n

Na koji na\u010din?<\/strong><\/p>\n

Ljudi koji dolaze i rade, upla\u0107uju doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje i sli\u010dno. Ukupno gledano, javne finansije \u0107e biti na dobitku. Taj dobitak je osetno ve\u0107i od onoga \u0161to \u0107emo potro\u0161iti na socijalnu pomo\u0107, na primer za nezaposlene.<\/p>\n

Kako se menja situacija sa zapo\u0161ljavanjem?<\/strong><\/p>\n

Do sada su doseljenici iz Bugarske i Ruminije ovde radili uglavnom sezonski, dakle u poljoprivredi ili ugostiteljstvu. Imamo i dosta njih u oblasti zdravstva i nege starih. Mislim da \u0107e njihov broj u poljoprivredi opasti, ali da \u0107e drugi sektori nastaviti sa rastom. Osim toga, naglo \u0107e porasti udeo zaposlenih u gra\u0111evini. Ali bi\u0107e i vi\u0161e ljudi u sektoru usluga i u industriji.<\/p>\n

Kako Bugari i Rumuni za sada \u017eive u Nema\u010dkoj, po va\u0161im istra\u017eivanjima?<\/strong><\/p>\n

\"\" <\/a>Zloupotreba na tr\u017ei\u0161tu rada ima malo?<\/p>\n<\/div>\n

Na jednoj strani su tu visokokvalifikovani ljudi: vi\u0161e od 20 odsto njih imaju fakultetske diplome, a 18 odsto se trenutno obrazuju. To su mahom studenti. Dakle, imamo segment doseljenika kojie je veoma dobro kvalifikovan ili koji sti\u010de kvalifikaciije u Nema\u010dkoj, i koji \u0107e nakon toga na\u0107i dobar posao. Tu je oko 40 odsto ljudi koji nemaju diplome, to su uglavnom sezonski radnici. Pored toga, negde izme\u0111u je mo\u017eda 35 odsto ludi koji imaju nekakve kvalifikacije i rade uglavnom kao bolni\u010dari ili sli\u010dno. Dakle, ne treba stvari uzimati pau\u0161alno. Najve\u0107i deo Bugara i Rumuna ovde radi i pla\u0107a poreze i doprinose. To je sasvim normalna migracija radne snage, a ne siroma\u0161nih ljudi.<\/p>\n

Da li to zna\u010di da ne\u0107e biti doseljavanja zbog siroma\u0161tva?<\/strong><\/p>\n

Bi\u0107e i toga, ali najve\u0107i deo doseljenika \u0107e raditi u Nema\u010dkoj.<\/p>\n

Da li nema nikakve opasnosti da ljudi dolaze u zemlju zbog socijalne pomo\u0107i?<\/strong><\/p>\n

Naravno, radi se o razli\u010ditim motivima. Negde deset odsto bugarskog i rumunskog stanovni\u0161tva prima pomo\u0107 za nezaposlene. Ali to je osetno manje nego prosek za inostrano stanovni\u0161tvo. Taj prosek iznosi preko 16 odsto, a za Nemce je 7,5 odsto. Ne smatram da \u0107e se taj broj zna\u010dajno pove\u0107ati. Naprotiv: zbog novih mogu\u0107nosti za zapo\u0161ljavanje mogao bi i da opadne. Ali naravno, uvek postoji deo ljudi koji ne rade i primaju pomo\u0107. Oni se koncentri\u0161u na odre\u0111ene gradove, kao \u0161to su Berlin, Duizburg i Dortmund. Problemi postoje i u Ofenbahu i Kelnu. Tamo je situacija sasvim druga\u010dija od nema\u010dkog proseka.<\/p>\n

Ka\u017eete da samo deset odsto Bugara i Rumuna prima socijalnu pomo\u0107. Da li ih treba uzeti kao uzor za ostale imigrante?<\/strong><\/p>\n

\n
\n

DW.DE<\/h4>\n
\n
\n

Rumuni \u017eele „da rade i da zarade“<\/h2>\n
\n

U poslednjih nekoliko godina Rumunija se suo\u010dava sa velikim odlivom kvalifikovane radne snage. Zemlji nedostaju radnici koji sada rade u Italiji, \u0160paniji i Nema\u010dkoj. Pri tome od 1. januara, broj onih koji \u0107e napustiti zemlju, mogao bi biti i ve\u0107i. (31.12.2013)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

Ne sla\u017eem se sa tim. Bugari i Rumuni do sada su imali malo mogu\u0107nosti da se zaposle. Zbog toga je i mala mogu\u0107nost da ostanu bez posla. Mo\u017eete ostati bez posla samo ako ste najpre na\u0161li posao. Postoji grupa stanovni\u0161tva koja ne dobija pomo\u0107 niti je zaposlena. To je nekih 30 odsto Bugara i Rumuna. To nije naro\u010dito veliki udeo, on postoji i kod doma\u0107eg stanovni\u0161tva i kod drugih prido\u0161lica iz inostranstva. Ali u pojedinim gradovima u Rurskoj oblasti i Berlinu takvi ljudi dosti\u017eu ve\u0107 65 do 70 odsto. Ti imigranti \u017eive od prosja\u010denja, rade na crno i sli\u010dno.<\/p>\n

Partija CSU ka\u017ee \u201cKo vara, taj leti napolje\u201d Da li je to pravi stav?<\/strong><\/p>\n

Do sada smo imali jako mali broj slu\u010dajeva \u2013 mo\u017eda oko 100 njih \u2013 gde je zaista bilo prevare koja se mo\u017ee dokazati. To zna\u010di da uop\u0161te nije u pitanju masovni fenomen, ve\u0107 izuzetak. Uo\u010dili smo i slu\u010dajeve la\u017enog samostalnog zaposlenja. Pojedini Bugari i Rumuni ovde dolaze i prijave se kao samostalni delatnici, da bi dobili bolju pomo\u0107 od dr\u017eave. Na nivou Nema\u010dke ima ih oko 2.000, dakle, ne mnogo. Tako\u0111e nije ta\u010dno \u2013 iako se to \u010desto tvrdi \u2013 da veliki deo novca za de\u010diji dodatak odlazi stranim porodicama. Oko 8,8 odsto njih primaju de\u010diji dodatak. Me\u0111u Nemcima to je 11 odsto, me\u0111u strancima prose\u010dno 15 odsto \u2013 dakle Bugari i Rumuni su ispod proseka. Aktuelni podaci uop\u0161te ne daju naznake da \u0107e do\u0107i do masovne zloupotrebe socijalnog sistema. \u0160to se toga ti\u010de, Bugari i Rumuni se sumnji\u010de potpuno pogre\u0161no.<\/p>\n

*Herber Briker je istra\u017eiva\u010d za imigracije na Institutu za tr\u017ei\u0161te rada i zapo\u0161ljavanje. Ovaj nau\u010dnik je i j<\/i>edan je od autora izve\u0161taja koji je taj Institut objavio 23 decembra.<\/i><\/p>\n

Autori: Kristijan Ignjaci \/ Darko Janjevi\u0107
\nRedakcija: Jakov Leon DW.DE<\/p>\n

www.petarjovanovic.net\u00a0 Kako da popravite imunitet?<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bugari i Rumuni se sumnji\u010de bez osnova U Nema\u010dkoj se vodi \u017eu\u010dna rasprava o Bugarima i Rumunima koji od po\u010detka<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=242"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":243,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242\/revisions\/243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}