{"id":23085,"date":"2024-01-13T22:10:25","date_gmt":"2024-01-13T21:10:25","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=23085"},"modified":"2024-01-13T22:10:25","modified_gmt":"2024-01-13T21:10:25","slug":"probija-se-macronova-vizija-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/probija-se-macronova-vizija-eu\/","title":{"rendered":"Probija se Macronova vizija EU ?"},"content":{"rendered":"<div class=\"row row--grid\">\n<div class=\"col-12 item__wrap item__wrap-title\">\n<div class=\"item__supertitle\">TKO JE GLAVNI?<\/div>\n<h1 class=\"item__title\">Pomi\u010du se centri mo\u0107i u EU, probija se Macronova vizija: Evo \u0161to to zapravo zna\u010di<\/h1>\n<div class=\"item__subtitle\">Dok se Europa suo\u010dava s krizama koje stalno iznova izbijaju, nova geografija mo\u0107i opipljivo poprima oblik<\/div>\n<div class=\"item__author-date\">\n<div class=\"item__author\">\n<div class=\"item__author-label\">Pi\u0161e:<\/div>\n<p><span class=\"item__author-name\">T.\u0160.<\/span><\/div>\n<div class=\"item__date\"><span class=\"label item__author__date-label\">Objavljeno:\u00a0<\/span><span class=\"item__author__date\">13. sije\u010danj 2024. 18:18<\/span><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item_social_share\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"row row--grid\">\n<div class=\"col-xl-9 col-lg-6 col-12\">\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-12 item__wrap item__wrap-image\">\n<div class=\"item__image-block\">\n<div class=\"item__image\" data-picmatrix=\"99\">\n<figure class=\"card__figure card__figure--picmx-99\">\n<div class=\"se-embed--photo-vox\">\n<div data-hyb-ssp-in-image-overlay=\"619b9fac7bc72f0e78874fce\" data-hyb-ssp-ad-place-status=\"empty\"><picture class=\"card__picture\"><source srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2024\/01\/11\/f_27815685_1280.jpg?2024-01-13-17-19-09\" media=\"(min-width: 768px)\" \/><source srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2024\/01\/11\/f_27815685_1024.jpg?2024-01-13-17-19-09\" media=\"(min-width: 480px)\" \/><source srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2024\/01\/11\/o_27815685_480.jpg?2024-01-13-17-19-09\" media=\"(min-width: 1px)\" \/><img class=\"card__image\" src=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2024\/01\/11\/k_27815685_640.jpg\" alt=\"&amp;lt;p&amp;gt;Bruxelles\/Ilustracija&amp;lt;\/p&amp;gt;\" data-vox=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2024\/01\/11\/k_27815685_640.jpg\" \/><\/picture><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"card__figure-icons\"><\/div>\n<\/figure>\n<\/div>\n<div class=\"item__image-desc\">\n<p>Bruxelles\/Ilustracija<\/p>\n<div class=\"icon_camera\"><\/div>\n<p><span class=\"item__image-desc-credit\">\u00a0Bombaert\/Getty Images<\/span><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"col-xl-3 col-12 item__wrap item__wrap-social\">\n<div class=\"item__social-jl item__social-jl--top row--sticky is_stuck\">\n<div class=\"item__related item__related--jl\">\n<div class=\"container container--inner relatedarticles_cont\">\n<div class=\"item__related-title\">VEZANE VIJESTI<\/div>\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-12 sn-nadnaslov sn-naslov-srednji sn-podnaslov col--content card--s card-s1\">\n<article class=\"card__article well card__well  card--pix-26 card--mod-rel \" data-upscore-object-id=\"15398481\">\n<figure class=\"card__figure\"><picture class=\"card__picture\"><source srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_340.jpg?2023-11-27-07-35-45\" media=\"(min-width: 1024px)\" data-srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_340.jpg?2023-11-27-07-35-45\" \/><source srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_640.jpg?2023-11-27-07-35-45\" media=\"(min-width: 480px)\" data-srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_640.jpg?2023-11-27-07-35-45\" \/><source srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_480.jpg?2023-11-27-07-35-45\" media=\"(min-width: 340px)\" data-srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_480.jpg?2023-11-27-07-35-45\" \/><source srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_340.jpg?2023-11-27-07-35-45\" media=\"(min-width: 1px)\" data-srcset=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/m_31331835_340.jpg?2023-11-27-07-35-45\" \/><img class=\"card__image lazyloaded\" src=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/k_31331835_640.jpg\" alt=\"&amp;lt;p&amp;gt;Akcija\u00a0solidarnosti protiv isklju\u010divanja i diskriminacije na trgu Dam u Amsterdamu 23. studenog 2023., dan nakon pobjede krajnje desne euroskepti\u010dne stranke Geerta Wildersa na nizozemskim izborima&amp;lt;\/p&amp;gt;\" data-vox=\"https:\/\/static.jutarnji.hr\/images\/slike\/2023\/11\/27\/k_31331835_640.jpg\" \/><\/picture>\n<div class=\"card__figure-icons\"><\/div>\n<\/figure>\n<h3 class=\"card__info no_ellipsis\"><span class=\"card__egida\">WILDERS JE TO\u010cKA NA I<\/span><span class=\"card__title \">Europska unija u opasnosti je od smrti iznutra i izvana: Oni preuzimaju tron, a sve se zahuktalo 2015.<\/span><\/h3>\n<\/article>\n<\/div>\n<div class=\"col-12 sn-nadnaslov sn-naslov-srednji sn-podnaslov col--content card--s card-s2\">\n<article class=\"card__article well card__well  card--pix-26 card--mod-rel \" data-upscore-object-id=\"15398360\">\n<h3 class=\"card__info no_ellipsis\"><span class=\"card__egida\">\u2018VJETROVI PROMJENE\u2018<\/span><span class=\"card__title \">Ho\u0107e li desnica blokirati Bruxelles: \u2018To je realna opasnost, EU mo\u017eda postane neupravljiva\u2018<\/span><\/h3>\n<\/article>\n<\/div>\n<div id=\"upscore-widget-related\" class=\"main\">\n<div class=\"col-12 sn-nadnaslov sn-naslov-srednji sn-podnaslov col--content card--s card-s3 upscore-related\">\n<article class=\"card__article well card__well card--mod-rel\" data-upscore-object-id=\"15413023\" data-view-tracked=\"1\">\n<h3 class=\"card__info no_ellipsis\"><a class=\"card__article-link\" title=\"Prihva\u0107en prijedlog Hrvatske obrtni\u010dke komore \u2013 ve\u0107i pragovi blagajni\u010dkih maksimuma\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/promo\/prihvacen-prijedlog-hrvatske-obrtnicke-komore-veci-pragovi-blagajnickih-maksimuma-15413023?utm_source=upscore_box\"><span class=\"card__egida\">PROMO<\/span><span class=\"card__title \">Prihva\u0107en prijedlog Hrvatske obrtni\u010dke komore \u2013 ve\u0107i pragovi blagajni\u010dkih maksimuma<\/span><\/a><\/h3>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"col-xl-9 col-12 item__wrap item__wrap-body\">\n<div class=\"item__body\">\n<div class=\"itemFullText\">\n<div class=\"item__ad-center position_item_center_01_top item__ad-center--empty\"><\/div>\n<div class=\"excerpt\">\n<p>Svoju analizu politi\u010dke krvne slike Europe The Economist zapo\u010dinje slavnom \u0161alom\u00a0<strong>Garyja Linekera<\/strong>, proslavljene engleske nogometne legende: &#8222;Nogomet je igra u kojoj dvadeset i dva \u010dovjeka tr\u010de za loptom 90 minuta i na kraju uvijek pobijede Nijemci, na\u0161alio se Lineker. Ta izjava datira iz 1990. godine, kada je nakon polufinala Svjetskog nogometnog prvenstva Njema\u010dka (jo\u0161 jednom) pobijedila Englesku, boljim izvo\u0111enjem jedanaesteraca.<\/p>\n<p>Desetlje\u0107ima je Europska unija, nastavlja\u00a0<u><strong><a href=\"https:\/\/www.economist.com\/europe\/2024\/01\/08\/who-is-in-charge-of-europe\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Economist<\/a><\/strong><\/u>, imala sli\u010dnu predvidljivu politi\u010dku dinamiku &#8211; bilo da se sastoji od \u0161est zemalja ili njih 12 ili 27, dr\u017eave \u010dlanice i\u0161le su za kompromisima sve dok ono \u0161to su skrojile Francuska i Njema\u010dka nisu prihvatile sve. No, stari model dominacije te dvije najve\u0107e \u010dlanice ve\u0107 odavno ozbiljno \u2018trokira\u2018. Dok se Europa suo\u010dava s krizama koje stalno iznova izbijaju, nova, fluidnija geografija mo\u0107i opipljivo poprima oblik.<\/p>\n<p>Tri godine pandemije i dvije godine rata u Ukrajini itekako su pridonijele preoblikovanju europskog projekta, \u0161to uklju\u010duje i pomicanje ravnote\u017ee kada je u pitanju tko je tu doista klju\u010dan, bitan i radi razliku. Obrana i pro\u0161irenje na istok, ranije anestezirana podru\u010dja politike, sada su postala prioritet, \u0161to poja\u010dava ulogu ukrajinskih susjeda u srednjoj Europi. Uspon Kine i veliki izgledi za o\u017eivljavanje \u2018trumpizma\u2018 u SAD-u doveli su do toga da EU preispita svoje ekonomske aran\u017emane, \u010desto prema etatisti\u010dkim francuskim obrascima jake dr\u017eave.<\/p>\n<p>Klimatski imperativi naglasili su vrijednost poduzimanja radnji na kolektivnoj razini, \u0161to je pristup koji favoriziraju kvazi-federalne institucije EU-a u Bruxellesu, a od Finske do Francuske, populisti s tvrde desnice dobivaju na utjecaju uo\u010di izbora za Europski parlament u lipnju.<\/p>\n<div class=\"item__ad-center position_item_center_02_top item__ad-center--empty\"><\/div>\n<h3>Tko je klju\u010dan ovisi o tome \u0161to je na kocki<\/h3>\n<p>Ne tako davno, biv\u0161a njema\u010dka kancelarka\u00a0<strong>Angela Merkel<\/strong>\u00a0bila je nedvojbeni lider kontinenta. Njezin nasljednik na mjestu kancelara,\u00a0<strong>Olaf Scholz<\/strong>, nije preuzeo njezinu \u0161tafetu. Mnogi su od francuskog predsjednika\u00a0<strong>Emmanuela Macrona<\/strong>\u00a0o\u010dekivali da iskoristi \u0161ansu. No, on se suo\u010dava sa sve napetijom politi\u010dkom situacijom kod ku\u0107e, koja je 8. sije\u010dnja rezultirala odlaskom premijerke<strong>\u00a0Elisabeth Borne<\/strong>\u00a0u nadi da \u0107e ponovno pokrenuti dinamiku na doma\u0107oj sceni. On se ne mo\u017ee kandidirati za reizbor 2027. godine, ali odi\u0161e samopouzdanjem koje \u010desto iritira ostale \u010delnike EU-a. Njema\u010dka i Francuska imaju neusporediv autoritet kada su uskla\u0111ene &#8211; \u0161to su rijetko.<\/p>\n<p>Bez jasnog vodstva, tko je glavni ovih dana ovisi o tome \u0161to je na kocki, primjerice obrana i sigurnost, pitanja koja su svima u prvom planu s obzirom na situaciju u Ukrajini, a odnedavno i na Bliskom istoku. Nakon ruske invazije u velja\u010di 2022. godine malo je tko tra\u017eio smjernice od Njema\u010dke &#8211; ta je zemlja sebi dozvolila da se \u2018navu\u010de\u2018 na ruski plin, a njezine su oru\u017eane snage bile toliko nepripremljene za svoju svrhu da je Scholz proglasio Zeitenwende (prekretnicu). Nasuprot tome, zemlje sredi\u0161nje Europe, predvo\u0111ene Poljskom i trima balti\u010dkim dr\u017eavama, do\u017eivjele su priznanje da su bile u pravu kada su godinama upozoravale na opasnost koju predstavlja Moskva, njihov nekada\u0161nji vi\u0161edesetljetni gazda.<\/p>\n<p>Njihov utjecaj vidljiv je u dvije politi\u010dke promjene. Jedna je da EU sama pla\u0107a oru\u017eje koje se \u0161alje Ukrajini, \u0161to je prvi korak u smjeru ve\u0107ih izdvajanja za obranu. Drugo je pitanje pro\u0161irenje, koje prije nije bilo na dnevnom redu &#8211; nijedna dr\u017eava nije pristupila europskom bloku nakon Hrvatske 2013. godine, a sada postoji devet kandidata u razli\u010ditim fazama pregovora. Najzna\u010dajnija je Ukrajina, \u010diju su stvar zagovarale zemlje srednje Europe, unato\u010d po\u010detnim rezervama Francuske i Danske. Dana 14. prosinca \u010delnici EU slo\u017eili su se da zapo\u010dnu slu\u017ebeni pregovori o pristupanju. Ako i kada se blok pro\u0161iri na 36 zemalja &#8211; za \u0161to \u0107e trebati godine, ako ne i desetlje\u0107a &#8211; te\u017ei\u0161te \u0107e se o\u0161tro pomaknuti prema istoku.<\/p>\n<p>\u0160ire gledano, gra\u0111ani zemalja srednje Europe sada imaju dovoljno snage da se suprotstave idejama koje dolaze s ne\u0161to daljeg zapada. Glavna me\u0111u njima je \u2018strate\u0161ka autonomija\u2018, koncept preoblikovanja koji forsira Macron. Prema tom konceptu, Europa bi trebala mo\u0107i funkcionirati neovisno o drugim politi\u010dkim \u010dimbenicima, primjerice preuzimaju\u0107i na sebe ve\u0107i teret (samo)obrane. S druge strane, kreatori politika u Poljskoj ili Slova\u010dkoj, primjerice, smatraju da su sigurnosna jamstva koja nudi NATO, a time i SAD &#8211; daleko uvjerljivija. Francuski pozivi oru\u017eanim snagama \u010dlanica EU-a da kupe europsku &#8211; a \u010desto upravo francusku &#8211; vojnu opremu, uglavnom su ignorirani.<\/p>\n<h3>Vizija \u2018Europe na prvom mjestu\u2018<\/h3>\n<p>Ipak, unato\u010d svom utjecaju koji srednja Europa ima kada je u pitanju Ukrajina, njezin se glas jedva \u010duje kada su u pitanju drugi dijelovi europske politike &#8211; pri \u010demu je moralni autoritet koji su stekle Var\u0161ava i Bratislava poma\u017eu\u0107i Ukrajini donekle je oslabljen nakon \u0161to su pro\u0161log travnja zatvorili svoje granice za izvoz poljoprivrednih proizvoda te zemlje, \u0161to je iz iritiralo \u010delnike u Kijevu. Jer, kada je rije\u010d o gospodarskoj politici, Europa je sklona vi\u0161e razmi\u0161ljati u francuskim okvirima.<\/p>\n<p>Na tom se polju Macronov glasan poziv na strate\u0161ku autonomiju pokazao mnogo potentnijim. Potaknut dugogodi\u0161njim nepovjerenjem u globalizaciju i novim strahovima vezanim uz lance opskrbe, koji mogu biti poreme\u0107eni pandemijama ili zbrkanom geopolitikom, Pariz \u017eeli da europski kontinent bude samodostatniji. Napetosti izme\u0111u SAD-a i Kine, kao i mogu\u0107nost kreiranja nove Trumpove administracije 2025. godine, natjerali su ostatak Europe da poslu\u0161a poziv.<\/p>\n<div class=\"item__ad-center position_item_center_03_top item__ad-center--empty\"><\/div>\n<p>Macron je inzistirao na tome da je Europa bila &#8222;naivna&#8220; u svojim odnosima s ostatkom svijeta, dr\u017ee\u0107i svoja tr\u017ei\u0161ta otvorenima i kada njezini trgovinski partneri nisu &#8211; primjerice, SAD sa svojim protekcionisti\u010dkim planom zelene tranzicije ili Kina s prevelikim subvencijama. Pravila EU-a, koja zabranjuju nacionalnim vladama da podupiru povla\u0161tene industrije bila su stavljena u stranu tijekom pandemije covida-19 i nikada nisu povu\u010dena natrag. S motom &#8222;Europa na prvom mjestu&#8220;, politi\u010dari sada imaju ve\u0107u kontrolu nad oblikovanjem gospodarske slike. Francuska ideja da Europa treba imati industrijsku politiku neko\u0107 je bila tabu, a sada je to prihva\u0107en pristup.<\/p>\n<p>Francuski model sna\u017enije uloge dr\u017eave u odr\u017eavanju kontrole nad dru\u0161tvenim zbivanjima i gospodarstvom prevladali su jer su te ideje ispunile vakuum koji je iza sebe ostavila Velika Britanija izlaskom iz EU-a. Da je ostala \u010dlanica europskog bloka, Britanija bi sa zadovoljstvom pokvarila francuske planove. Sada je taj zadatak prepu\u0161ten njezinim biv\u0161im sjevernoeuropskim saveznicima, poput Danske, Irske ili Nizozemske, kao i komisiji u Bruxellesu. No, taj labavi savez mo\u017ee samo razvodniti francuske planove, ali ne i u potpunosti ih uni\u0161titi.<\/p>\n<p>Britanija nije jedina koje slabo ima za glavnim europskim stolom. Iznena\u0111uju\u0107e je zamjetljivo odsutna Njema\u010dka &#8211; za Scholza se tako smatra da ne sudjeluje dovoljno u akcijama na europskoj sceni. Problemati\u010dna koalicija koja uklju\u010duje ljevi\u010darske Zelene i liberale koji se zala\u017eu za slobodu tr\u017ei\u0161ta smanjila je njegovu sposobnost sklapanja dogovora u Bruxellesu. &#8222;Njema\u010dka koalicija kre\u0107e se sporije od rasprava unutar EU&#8220;-a, \u017eali se jedan visoki du\u017enosnik u Bruxellesu. A to je njema\u010dkog kancelara ko\u0161talo utjecaja.<\/p>\n<h3>Francuski prizvuk<\/h3>\n<p>Odsutnost Njema\u010dke \u010desto je bila dobitak za Francusku. Mnoge politi\u010dke odluke EU-a ovih dana imaju izrazito francuski prizvuk, primjerice izostanak bilo kakvih velikih novih trgovinskih sporazuma ili djelomi\u010dno ubla\u017eavanje europskih pravila koja ograni\u010davaju prora\u010dunske deficite. Ipak, izostanak njema\u010dkog anga\u017emana istovremeno ko\u010di ambicije Macrona &#8211; federalisti\u010dki planovi osmi\u0161ljeni u Parizu uistinu mogu po\u010deti djelovati tek kada im se Parizu pridru\u017ei Berlin. No, nitko ne misli da bi se lo\u0161a kemija izme\u0111u hladnog, sjevernja\u010dkog mentaliteta Scholza i hiperaktivnog eurofila Macrona uskoro popraviti.<\/p>\n<p>U drugim okolnostima, Francuska bi mogla potra\u017eiti saveze koji bi mogli dodatno promijeniti ravnote\u017eu snaga, a postoji nekoliko o\u010ditih adresa za provjeriti. Italiju predvodi\u00a0<strong>Giorgia Meloni<\/strong>, \u010diji desni\u010darski populizam ote\u017eava djelovanjem s mainstreamom. Nizozemska ostaje bez svog dugogodi\u0161njeg premijera\u00a0<strong>Marka Ruttea<\/strong>, mo\u017eda u korist\u00a0<strong>Geerta Wildersa<\/strong>, ideolo\u0161kog saveznika Meloni. Kaoti\u010dna \u0161panjolska politika ograni\u010dila je apetit Madrida da utje\u010de na europsku raspravu.\u00a0<strong>Donald Tusk<\/strong>, koji se nedavno vratio na mjesto poljskog premijera, liberalan je i proeuropski nastrojen, ali ima puno posla kod ku\u0107e.<\/p>\n<div class=\"item__ad-center position_item_center_04_top item__ad-center--empty\"><\/div>\n<p>Mo\u017eda najve\u0107u korist od ovog vakuuma imaju centralizirane institucije EU-a u Bruxellesu. Pod vodstvom Njemice\u00a0<strong>Ursule von der Leyen<\/strong>, od 2019. Europska komisija, izvr\u0161no tijelo EU-a, akumulirala je vi\u0161e mo\u0107i u svojim rukama nego ikad prije. Bruxelleski stroj od 32.000 ljudi dugo je bio golema regulatorna sila, kao \u0161to su milijarderi iz Silicijske doline otkrili tijekom godina.<\/p>\n<p>Ipak, sve se vi\u0161e utjecalo i na pitanja politike i geopolitike. To je po\u010delo s covidom-19, kada su vlade zatra\u017eile od EK da nadzire nabavu cjepiva za cijeli europski blok. Posljedica pada izazvanog pandemijom bio je Next Generation EU, fond za oporavak od 807 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava. Komisija je, budu\u0107i da je bila zadu\u017eena za njegov rad, bila u mogu\u0107nosti usmjeravati novac na na\u010dine koji odgovaraju njezinim prioritetima, primjerice planovima za smanjenje emisija ugljika na neto nulu do 2050. godine, \u0161to je ambicija oko koje su du\u017enosnici u Bruxellesu daleko vi\u0161e odu\u0161evljeni od mnogih nacionalnih politi\u010dara, koji moraju braniti tu politiku pred bira\u010dima koji su oprezni i sumnji\u010davi te strahuju da \u0107e zelena agenda dodatno smanjiti njihovu kupovnu mo\u0107.<\/p>\n<p>Ve\u0107e diskrecijske ovlasti nad novcem EU-a dale su Komisiji i nove ovlasti, pa se dr\u017eavama \u010dlanicama po\u010delo diktirati kako novac treba tro\u0161iti. Te se ovlasti mogu koristiti i kao batina &#8211; Ma\u0111arska i Poljska li\u0161ene su novca zbog lo\u0161eg stanja po pitanju vladavine prava u tim zemljama, primjerice na\u010dina na koji se tretira sudstvo. Ma\u0111arski autoritarni premijer\u00a0<strong>Viktor Orban<\/strong>\u00a0tra\u017eio je oko 30 milijardi eura suspendiranog novca EU-a, a u Poljskoj je Tusk u jesen djelomi\u010dno gradio kampanju na svojim sposobnostima da otklju\u010da fondove EU koji su bili blokirani zbog politike njegovog prethodnika.<\/p>\n<h3>Desni populisti nadiru<\/h3>\n<p>Pitanje je je li to znak uspona federalne Europe, europske superdr\u017eave u nastajanju. Mo\u017ee se \u010diniti tako, ali postoje ograni\u010denja ovlasti EK. Dio utjecaja von der Leyen proizlazi iz \u010dinjenice da ona blisko sura\u0111uje s nacionalnim prijestolnicama, primjerice po pitanju sankcija protiv Rusije. Ona mo\u017ee utjecati na raspravu u odnosu Europe prema Kini, gdje se zalagala za pristup smanjivanja rizika u trgovini, manje konfrontiraju\u0107i pristup od \u2018odvajanja\u2018 koji su predlo\u017eile SAD.<\/p>\n<p>Mo\u0107 predsjednice Komisije jo\u0161 uvijek ovisi o drugima koji je slijede i morat \u0107e uvjeriti nacionalne \u010delnike da je ponovno imenuju za drugi mandat nakon europskih izbora u lipnju, dok Bruxelles jo\u0161 uvijek tro\u0161i ne\u0161to vi\u0161e od 1 posto ukupnog BDP-a europskog bloka. Izbori tako\u0111er mogu preoblikovati europski poredak. Populisti su dobro pro\u0161li u Nizozemskoj i Slova\u010dkoj, ali ne i u Poljskoj i \u0160panjolskoj. O\u010dekuje se da \u0107e osvojiti prednost na izborima za Europski parlament. Najmo\u0107nija sila u poslijeratnoj Europi &#8211; slab konsenzus u korist liberalnih vrijednosti i vladavine prava &#8211; mogla bi se na\u0107i u opasnosti.<\/p>\n<div class=\"item__ad-center position_item_center_05_top item__ad-center--empty\"><\/div>\n<p>Nakon \u0161to europski izbori pro\u0111u, pozornost \u0107e se usmjeriti na one u SAD-u, koje su jo\u0161 uvijek glavni jamac europske sigurnosti i glavni doprinositelj ukrajinskim ratnim naporima. Pobjeda\u00a0<strong>Donalda Trumpa<\/strong>\u00a0bila bi do\u010dekana sa sveop\u0107im u\u017easom. Takav ishod, iako daleko od Pariza, Berlina ili Var\u0161ave, bio bi izuzetno va\u017ean za europsku budu\u0107nost i zasigurno bi izbacio nove argumente da europska arhitektura mo\u0107i ima jo\u0161 mnogo prostora i tra\u017ei puno rada za svoju evoluciju.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"piano-container\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item__tags\"><a class=\"item__tag\" title=\"EUROPSKA UNIJA\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/europska_unija\"><span class=\"itemTagName\">#Europska Unija<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"EUROPSKA KOMISIJA\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/Europska_komisija\"><span class=\"itemTagName\">#Europska Komisija<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"NJEMA\u010dKA\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/njema%C4%8Dka\"><span class=\"itemTagName\">#Njema\u010dka<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"FRANCUSKA\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/Francuska\"><span class=\"itemTagName\">#Francuska<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"POLJSKA\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/poljska\"><span class=\"itemTagName\">#Poljska<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"NATO\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/NATO\"><span class=\"itemTagName\">#NATO<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"EU\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/EU\"><span class=\"itemTagName\">#EU<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"NAORU\u017eAVANJE\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/naoruzavanje\"><span class=\"itemTagName\">#Naoru\u017eavanje<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"EKONOMIJA\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/ekonomija\"><span class=\"itemTagName\">#Ekonomija<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"EUROPSKA EKONOMIJA\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/europska-ekonomija\"><span class=\"itemTagName\">#Europska Ekonomija<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"OLAF SCHOLZ\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/olaf-scholz\"><span class=\"itemTagName\">#Olaf Scholz<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"EMMANUEL MACRON\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/Emmanuel_Macron-1\"><span class=\"itemTagName\">#Emmanuel Macron<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"DONALD TUSK\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/Donald_Tusk\"><span class=\"itemTagName\">#Donald Tusk<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"DONALD TRUMP\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/Donald_Trump\"><span class=\"itemTagName\">#Donald Trump<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"item__tag\" title=\"NOVOSTI\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/tag\/Novosti\"><span class=\"itemTagName\">#Novosti<\/span><\/a><\/div>\n<div class=\"dopuniti_temu\">\u017delite li dopuniti temu ili prijaviti pogre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>TKO JE GLAVNI? Pomi\u010du se centri mo\u0107i u EU, probija se Macronova vizija: Evo \u0161to to zapravo zna\u010di Dok se<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":23030,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[45,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23085"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23085"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23085\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23086,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23085\/revisions\/23086"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23030"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}