\n
HRVATSKI su inspektori pro\u0161li mjesec u po\u0161iljci bresaka iz Srbije prona\u0161li visoke razine zabranjenog pesticida, nakon \u010dega su one vra\u0107ene odakle su i do\u0161le.<\/p>\n
Fitosanitarna inspekcija Uprave za za\u0161titu bilja u breskvama je utvrdila prisutnost pesticida klorpirifosa koji je zabranjen u zemljama EU.<\/p>\n
On je svojevremeno bio jako kori\u0161ten zbog velike efikasnosti, no budu\u0107i da je utvr\u0111eno da mo\u017ee biti \u0161tetan za ljude i \u017eivotinje, a osobito za trudnice i djecu, od 2020. vi\u0161e nije dozvoljen ni u jednoj zemlji EU, osim uz posebnu dozvolu u iznimnim okolnostima.<\/p>\n
Zakoni EU su vrlo strogi<\/h3>\n
Zakoni kojima EU regulira kori\u0161tenje pesticida, odnosno sredstava za za\u0161titu poljoprivrednih proizvoda (PPP), koji uklju\u010duju insekticide, fungicide, herbicide i regulatore rasta biljaka, te njihovu prisutnost u hrani vrlo su strogi, me\u0111u najstro\u017eima u svijetu. Kriteriji kojima se podvrgavaju pesticidi u EU stalno se postro\u017euju, \u0161to rezultira sve ve\u0107im ograni\u010denjima primjene pojedinih pesticida, pa i njihovim zabranama.<\/p>\n
Primjerice, EU je 2013. zabranila upotrebu tri neonikotinoida u razli\u010ditim poljoprivrednim kulturama jer su neurotoksi\u010dni i povezani s padom broja p\u010dela te drugih opra\u0161iva\u010da i mnogih drugih vrsta insekata, zajedno sa \u0161i\u0161mi\u0161ima, glistama i pticama koje se hrane kukcima ili tretiranim biljkama. 2018. EU je dogovorila zabranu svih neonikotinoida u vanjskoj upotrebi.<\/p>\n
U SAD-u, \u010dije su regulatorne institucije uglavnom ne\u0161to fleksibilnije od europskih, do danas je zadr\u017eana upotreba pet neonikotinoida na otvorenom, osim u nekoliko saveznih dr\u017eava koje su ih zabranile.<\/p>\n
Problemi s regulacijom<\/h3>\n
To je dobro za sigurnost stanovnika EU i okoli\u0161, me\u0111utim, stvari nisu ba\u0161 sasvim jednostavne.<\/p>\n
Prije svega, granice EU nisu sasvim nepropusne za poljoprivredne proizvode iz zemalja koje nemaju sli\u010dno stroge regulacije i provjere.<\/p>\n
Tako\u0111er, zemlje sa slabijim regulacijama, u kojima se efikasni, a u EU zabranjeni pesticidi i dalje koriste, postaju nelojalna konkurencija poljoprivrednicima EU.<\/p>\n
Problem je tako\u0111er i to \u0161to se zabranom brojnih pesticida i njihovom nepravilnom upotrebom olak\u0161ava razvoj rezistentnosti kod \u0161tetnih organizama koje pesticidi suzbijaju.<\/p>\n
EU strogim regulacijama tako\u0111er destimulira proizvo\u0111a\u010de pesticida da ula\u017eu u europsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n
Kada se tome doda jo\u0161 i vrlo stroga regulacija za genetski modificirane organizme (GMO), od kojih neki prinosima i\/ili biolo\u0161kim svojstvima omogu\u0107uju zna\u010dajno ve\u0107i prinos na koli\u010dinu upotrebljenih pesticida, jasno je da je poljoprivreda EU dugoro\u010dno te\u0161ko odr\u017eiva. Rezultat bi u najgorem slu\u010daju mogao biti da \u0107e joj na kraju kao jedina opcija preostati uvoz iz slabije reguliranih zemalja.<\/p>\n
Nismo za\u0161ti\u0107eni od pesticida iz zemalja van EU<\/h3>\n
Zna\u010de li stroge regulacije da mo\u017eemo biti sigurni da u hrani koju jedemo nema pesticida ni u tragovima? Budu\u0107i da svako toliko svjedo\u010dimo povla\u010denju nekih proizvoda s hrvatskih polica, reklo bi se da ne zna\u010di.<\/p>\n
Prof. dr. sc. Aleksandar Me\u0161i\u0107 s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, autor novog ud\u017ebenika o pesticidima, ka\u017ee da kontrole na granicama EU ne funkcioniraju savr\u0161eno.<\/p>\n
„Provjera ostataka pesticida ovisi o ograni\u010denom bud\u017eetu koji je namijenjen za njihovu analizu. Zato se ne provodi analiza svake po\u0161iljke“, ka\u017ee Me\u0161i\u0107.<\/p>\n
Tako se mo\u017ee dogoditi da u Hrvatsku ili neku drugu zemlju EU do\u0111u proizvodi s ostacima zabranjenih pesticida ili s nedozvoljenim razinama legalnih, \u0161to je u oba slu\u010daja nedopu\u0161teno“, dodaje.<\/p>\n
Ostataka pesticida ima u svakoj hrani koju se tretira<\/h3>\n
Dr. sc. Gordana Jurak, voditeljica referentnog laboratorija za pesticide Slu\u017ebe za zdravstvenu ekologiju u Zavodu Andrija \u0160tampar, ka\u017ee da ostataka pesticida u tragovima ima u svakoj hrani koja se tretira, no isti\u010de da se uglavnom radi o koncentracijama koje su znatno ispod dozvoljenih koli\u010dina.<\/p>\n
„Svega oko 3% hrane nije sukladno regulacijama zbog pove\u0107ane koli\u010dine pesticida, a takva se hrana odmah povla\u010di s tr\u017ei\u0161ta te se vi\u0161e ne mo\u017ee na\u0107i u trgovinama ili na tr\u017enicama“, ka\u017ee Jurak te dodaje da koncentracije koje se pronalaze uglavnom ne predstavljaju nikakav problem za zdravlje.<\/p>\n
Problem bolje kontrole lako je rje\u0161iv<\/h3>\n
Me\u0161i\u0107 smatra da je problem bolje kontrole rje\u0161iv uz bolju organizaciju rada grani\u010dne inspekcije, a bez velikog tro\u0161ka za dr\u017eavu i potro\u0161a\u010de.<\/p>\n
„Uvo\u0111enjem fitosanitarog pregleda po \u017eurnom postupku koji bi se dodatno napla\u0107ivao stimuliralo bi se uvoznike da sami pristanu da financiraju njegovo provo\u0111enje jer bi time u\u0161tedjeli na tro\u0161ku transporta, izbjegli bi dugotrajna \u010dekanja na granici i smanjili rizik kvarenja hrane, dok bi se pove\u0107ala u\u010destalost analiza, \u010dime bi se pove\u0107ala sigurnost hrane“, tuma\u010di Me\u0161i\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/div>\n
<\/p>\n
Problem rezistentnosti<\/h3>\n
Me\u0161i\u0107 ka\u017ee da bi poljoprivrednici uvijek trebali imati na raspolaganju vi\u0161e razli\u010ditih pesticida kako bi ih mogli izmjenjivati.<\/p>\n
„Ako stalno koristite isti pesticid, poti\u010dete razvoj rezistentnosti \u0161tetnih organizama koje \u017eelite suzbiti, pogotovo kod onih koji imaju kratak ciklus razmno\u017eavanja i velik broj generacija u vegetaciji“, ka\u017ee na\u0161 stru\u010dnjak.<\/p>\n
Proizvo\u0111a\u010di pesticida zaobilaze EU<\/h3>\n
Suo\u010deni s vrlo strogim regulacijama, proizvo\u0111a\u010di pesticida nerijetko zaobilaze EU.<\/p>\n
„Veliki svjetski proizvo\u0111a\u010di pesticida ula\u017eu stotine milijuna eura u razvoj novih pesticida, ali ih sve \u010de\u0161\u0107e ni ne planiraju ponuditi na tr\u017ei\u0161tu EU jer se boje da ne mogu zadovoljiti kriterije koji se svake godine postro\u017euju.“, ka\u017ee Me\u0161i\u0107.<\/p>\n
„Umjesto toga razvijaju ih za ostatak svijeta koji \u010dini ogromnu ve\u0107inu tr\u017ei\u0161ta“, dodaje.<\/p>\n
Te\u0161ko je zadovoljiti visoke standarde EU<\/h3>\n
Ako postoji dobra analitika, uvijek \u0107e se na\u0107i ne\u0161to pesticida u tragovima.<\/p>\n
Me\u0161i\u0107 ka\u017ee da se za dobivanje dozvole za primjenu nekog pesticida odre\u0111uje njegova maksimalna dopu\u0161tena razina na svakoj biljci na kojoj \u0107e se oni primjenjivati.<\/p>\n
„Pomo\u0107u kompleksnih modela timovi toksikologa, lije\u010dnika, nutricionista i agronoma odre\u0111uju maksimalnu koli\u010dinu koja se smije nalaziti na hrani koja se mo\u017ee svakodnevno konzumirati bez rizika po zdravlje konzumenata, uklju\u010duju\u0107i i djecu, trudnice i druge osjetljive skupine. Ta maksimalno dozvoljena razina ostataka pesticida (MRO) ili toleranca je reda veli\u010dine oko 0.1 ppm (dio na milijun) ili 0.1 mg ostataka pesticida na kg hrane, ovisno o vrsti pesticida i vrsti hrane“, ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n
„Prije odre\u0111ivanja MRO-a, odre\u0111uje se prihvatljivi dnevni unos pesticida. On se odre\u0111uje tako da se koli\u010dina za koju je u laboratorijskim testiranjima na \u017eivotinjama utvr\u0111eno da ne\u0107e izazvati nikakve ne\u017eeljene u\u010dinke uslijed svakodnevne konzumacije pesticida umanje za najmanje 100 puta, \u0161to je sigurnosni faktor koji preporu\u010duje WHO.To su jako niske razine, tek ne\u0161to vi\u0161e od granice detekcije koja iznosi 0.01 mg\/kg, a prakti\u010dki zna\u010di da nema nikakvih ostataka“, tuma\u010di Me\u0161i\u0107.<\/p>\n
Nelojalna konkurencija<\/h3>\n
No navedene stroge regulacije omogu\u0107uju poljoprivrednicima izvan EU, koji koriste pesticide koji su u EU zabranjeni, da budu profitabilniji od svoje europske konkurencije. Naime, oni hranu koja nije uzgojena po standardima EU svejedno mogu plasirati na tr\u017ei\u0161te EU. Kako je to mogu\u0107e?<\/p>\n
Me\u0161i\u0107 ka\u017ee da se svaki poljoprivrednik, da bi se osigurao uzgoj zdravstveno ispravne hrane, mora pridr\u017eavati propisane doze i karence, odnosno razdoblja potrebnog da se primijenjeni pesticid razgradi ispod razine koja je propisana kao MRO. Drugim rije\u010dima, mora po\u0161tivati najkra\u0107e vrijeme koje mora pro\u0107i izme\u0111u primjene pesticida i berbe.<\/p>\n
„Proizvo\u0111a\u010di mogu za te, u EU zabranjene, pesticide produ\u017eiti karencu tako da se oni u potpunosti razgrade na hrani ili da se razgrade ispod granice detekcije od 0.01 mg\/kg. Tako se poljoprivrednicima iz europskih zemalja izvan EU ili svih drugih dijelova svijeta omogu\u0107uje da kupcima u EU nude svoje biljke koje su uzgojili jeftinije i lak\u0161e nego poljoprivrednici iz EU“, ka\u017ee Me\u0161i\u0107.<\/p>\n
„To dodatno ugro\u017eava ruralni prostor EU, gdje se ve\u0107 dugi niz godina zatvara velik broj poljoprivrednih gospodarstava jer se suo\u010davaju s manjkom radne snage i rastu\u0107im ograni\u010denjima koje financijski poticaji sve te\u017ee kompenziraju“, tuma\u010di na\u0161 sugovorik.<\/p>\n
Hrana se za sada ne mo\u017ee proizvoditi bez pesticida<\/h3>\n
Postoje neka rje\u0161enja za odr\u017eivi razvoj poljoprivrede uz smanjenje kori\u0161tenja pesticida, kakvo bismo svi voljeli, no ona nisu ni jeftina ni jednostavna. Ne treba zaboraviti da biljke nisu samo izvor hrane za ljude i doma\u0107e \u017eivotinje nego i va\u017ean izvor sirovina za najrazli\u010ditije namjene.<\/p>\n
U svijetu u kojem broj stanovnika jo\u0161 uvijek eksponencijalno raste te\u0161ko je osigurati dovoljne koli\u010dine hrane i biljnih sirovina, uz smanjenje poljoprivrednih povr\u0161ina.<\/p>\n
Pritom treba imati na umu da se, prema podacima Our World in Data, trenutno ve\u0107 polovica svih naseljivih kopnenih povr\u0161ina na svijetu koristi za poljoprivredu, od kojih \u010dak 77% za uzgoj mesa. To ostavlja samo 37% povr\u0161ina za \u0161ume, 11% za grmlje i travnjake te oko 1% za povr\u0161ine pod slatkom vodom. Sve to podrazumijeva golem pritisak na ekolo\u0161ke sustave i bioraznolikost.<\/p>\n
Osobito je te\u0161ko osigurati vi\u0161e i jeftinije hrane ako se ide u drasti\u010dna smanjenja upotrebe pesticida.<\/p>\n
Naime, prema izvje\u0161taju Europskog parlamenta, bez upotrebe pesticida prinosi se smanjuju izme\u0111u 19% (p\u0161enica) i 42% (krumpir). Ova smanjenja mogu biti ve\u0107a u regijama s visokom proizvodnjom, u slu\u010daju visokorodnih sorti, a mogu ovisiti i o gnojivima i navodnjavanju.<\/p>\n
Me\u0161i\u0107 isti\u010de da je osobito problemati\u010dna proizvodnja \u017eitarica bez pesticida.<\/p>\n
„U \u017eitaricama koje se ne tretiraju mogu se pojaviti gljive \u010diji su mikotoksini mnogo opasniji za zdravlje ljudi od fungicida – pesticida koji se koriste za njihovo suzbijanje. One se mogu pojaviti kasnije, tijekom skladi\u0161tenja, a mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme“, tuma\u010di na\u0161 stru\u010dnjak.<\/p>\n
<\/p>\n