{"id":22484,"date":"2023-08-30T18:43:45","date_gmt":"2023-08-30T16:43:45","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=22484"},"modified":"2023-08-30T18:43:45","modified_gmt":"2023-08-30T16:43:45","slug":"zbog-klime-menjaju-se-turisticke-destinacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/zbog-klime-menjaju-se-turisticke-destinacije\/","title":{"rendered":"Zbog klime menjaju se turisti\u010dke destinacije"},"content":{"rendered":"
\n

Studija otkrila koje \u0107e zemlje zbog klime biti turisti\u010dke gubitnice, a koje dobitnice<\/h1>\n
\n
\n
<\/a><\/div>\n
\n
Pi\u0161e:\u00a0Nenad Jari\u0107 Dauenhauer<\/a><\/div>\n
22:03, 29. kolovoza 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Studija<\/div>
Foto: JRC, Zvonimir Bari\u0161in\/Pixsell<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

KLIMATSKE promjene mogle bi u skoroj budu\u0107nosti zna\u010dajno utjecati na turizam u Europi. Neke \u010dlanice od zatopljenja bi mogle profitirati, dok bi druge mogle postati gubitnice, pokazala je\u00a0velika studija<\/a>\u00a0koju je provelo znanstveno savjetodavno tijelo Europske komisije Joint Research Centre (JRC).<\/p>\n

Projekcije va\u017ene za razvoj turizma<\/h3>\n

Projekcije JRC-a vrlo su va\u017ene za Europu iz vi\u0161e razloga.<\/p>\n

Prvi je taj \u0161to je Europa turisti\u010dki najatraktivnije podru\u010dje u svijetu \u010diji turisti\u010dki sektor godi\u0161nje uprihodi oko dva bilijuna eura. Pritom treba imati na umu da je u 2019. turisti\u010dka aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11.8% ukupno ostvarenog BDP-a.<\/p>\n

Drugi je taj \u0161to je izvje\u0161\u0107e o stanju klime u Europi 2022. pokazalo da se taj kontinent od 1980-ih zagrijavao dvostruko br\u017ee od globalnog prosjeka te da je Europa u toj godini bila za oko 2.3\u00b0C toplija od predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.).<\/p>\n

Usto su istra\u017eivanja pokazala da je \u0161ire podru\u010dje Mediterana vru\u0107a to\u010dka klimatskih promjena te da se njegove vode zagrijavaju za oko 20% br\u017ee od prosjeka svjetskih oceana.<\/p>\n

\u010cetiri scenarija za zatopljenje od 1.5\u2103 do 4\u2103<\/h3>\n

JRC je napravio projekcije turisti\u010dke potra\u017enje u svijetu koji se zagrijava i u skladu s njima karte za \u010detiri razli\u010dita scenarija ovisna o razmjerima zagrijavanja u stupnjevima Celzijusovim u odnosu na predindustrijsko razdoblje.<\/p>\n

Dva su optimisti\u010dnija i predstavljaju projekcije u slu\u010daju da prosje\u010dna globalna temperatura u svijetu naraste za 1.5\u2103 i 2\u2103 u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a dva pesimisti\u010dna za porast od 3\u2103 i 4\u2103. Tu treba imati na umu da je do sada ve\u0107 ostvaren porast od 1.2\u2103. Podsjetimo, Klimatskim sporazumom iz Pariza svjetske su se vlade obavezale da \u0107e nastojati zaustaviti rast emisija CO2, a time i rast temperatura na 1.5\u2103, u najgorem slu\u010daju do 2\u2103.<\/p>\n

Kako bi proveli svoju analizu, stru\u010dnjaci JRC-a napravili su povijesnu procjenu statisti\u010dkog odnosa izme\u0111u no\u0107enja, takozvani turisti\u010dki klimatski indeks (TCI), koji se fokusira na udobnost povezanu s vremenskim uvjetima, i druge ekonomske varijable. U obzir su uzeli i vrste odredi\u0161ta – je li urbano, primorsko, ruralno, zimsko planinsko ili mje\u0161ovito. Naime, velike vru\u0107ine lak\u0161e se podnose u planinama, a te\u017ee u velikim gradovima bez puno zelenila.<\/p>\n

Na temelju tih podataka stru\u010dnjaci su napravili predvi\u0111anja kako \u0107e se turisti\u010dka potra\u017enja i varijacije u no\u0107enjima razvijati po mjesecima.<\/p>\n

Najve\u0107i gubitnik – priobalje Mediterana<\/h3>\n

Studija JRC-a provedena je za 267 europskih regija, a pokazuje da \u0107e promjene biti najve\u0107e u priobalnim podru\u010djima mediteranskih zemalja, osobito u Portugalu, \u0160panjolskoj, Francuskoj, Italiji, Gr\u010dkoj, Cipru i Bugarskoj (na karti dolje kliknite na +1.5\u00b0, +2\u00b0, +3\u00b0 i +4\u00b0 za razli\u010dite scenarije zagrijavanja).<\/p>\n

Ako temperatura naraste za 4\u2103, 80% europskih regija zabilje\u017eit \u0107e porast turisti\u010dke potra\u017enje u odnosu na 2019. Prevedeno u brojke, to zna\u010di da \u0107e 106 europskih regija zabilje\u017eiti pove\u0107anje potra\u017enje za 3% i vi\u0161e (ozna\u010deno plavom bojom na donjoj karti). S druge strane, 52 regije bilje\u017eit \u0107e gubitke (ozna\u010deno crvenom).<\/p>\n

\n
\n