{"id":22461,"date":"2023-08-29T20:23:43","date_gmt":"2023-08-29T18:23:43","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=22461"},"modified":"2023-08-29T20:23:43","modified_gmt":"2023-08-29T18:23:43","slug":"rat-dronovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/rat-dronovima\/","title":{"rendered":"Rat dronovima"},"content":{"rendered":"
\n

Sve su \u010de\u0161\u0107i napadi na Moskvu. „Ovo je samo po\u010detak. Kijev ostvaruje niz ciljeva“<\/h1>\n
\n
\n
\n
Index Vijesti<\/div>\n
14:59, 29. kolovoza 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Sve<\/div>
Screenshot: Twitter<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

PRVI napad dronom na Moskvu bio je spektakularan pogodak: jedna za drugom, dvije male letjelice nesmetano su doletjele do Kremlja i pogodile tamo\u0161nju kupolu pala\u010de Senata. Bio je to prije svega simboli\u010dan ubod no\u017eem u srce ruske prijestolnice, koji je u no\u0107i 3. svibnja najvjerojatnije izvr\u0161ila Ukrajina.<\/p>\n

Otad su napadi na Moskvu sve \u010de\u0161\u0107i: bespilotne letjelice su ve\u0107 \u010detiri puta pogodile poslovnu \u010detvrt Moskve s neboderima, gdje se nalaze i dva ruska ministarstva. Posljednjih tjedan dana ukrajinski dronovi gotovo svakodnevno ga\u0111aju Moskvu. U blizini grada je 28. kolovoza oboren bespilotni objekt koji se pribli\u017eavao s istoka, priop\u0107ilo je u ponedjeljak ministarstvo obrane Rusije.<\/p>\n

„Signalni efekt“<\/h3>\n

Ukrajina svojim napadima dronovima ostvaruje niz ciljeva, ocjenjuju analiti\u010dari. Jedan od njih je „slanje medijski sna\u017ene poruke \u2013 kako svijetu, tako i svojim gra\u0111anima \u2013 da Ukrajina nije pasivna, vec\u0301 da odgovara na rusku agresiju“, ka\u017ee za\u00a0Deutsche Welle<\/a>\u00a0izraelski vojni analiti\u010dar Sergej Migdal.<\/p>\n

Ulrike Franke, analiti\u010darka Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR) u Parizu, isti\u010de za DW jo\u0161 jednu stvar: time se \u0161alje signal da rat nije daleko i da bi mogao do\u0107i u Rusiju.<\/p>\n

Migdal dodaje da se napadima tako\u0111er vr\u0161i pritisak na rusko rukovodstvo da s fronta povu\u010de vi\u0161e protuzra\u010dnih sustava prema Moskvi. Jedan od ciljeva je i izazivanje nepromi\u0161ljenih, nasilnih reakcija, primjerice „potapanje turskog teretnog broda iz frustracije, \u0161to bi onda Rusiji stvorilo velike probleme s Erdoganom, a to Moskva zapravo \u017eeli izbje\u0107i“.<\/p>\n

Paralizirati zra\u010dni promet nad Moskvom – mo\u017ee li to funkcionirati?<\/h3>\n

Napadi dronovima sve \u010de\u0161\u0107e prisiljavaju moskovske vlasti da zatvore zra\u010dni prostor iznad regije glavnog grada. I u ponedjeljak je privremeno bio prekinut zra\u010dni promet na aerodromima u ruskoj prijestolnici.<\/p>\n

„Napadi na Moskvu nemaju cilj ubiti velik broj ljudi. To niti je nu\u017eno niti bi bilo razumno. Cilj je blokiranje zra\u010dnog prostora i logisti\u010dkih ruta, paraliziranje aerodroma i transporta. Funkcionira li to? Da, svakako“, ka\u017ee izraelski vojni analiti\u010dar Igal Levin. Turkmenistan \u00a0Airlines je prva aviokompanija koja je do daljnjeg prekinula letove za Moskvu.<\/p>\n

Ulrike Franke ka\u017ee da se stvarna \u0161teta u Rusiji jo\u0161 ne mo\u017ee procijeniti jer zbog dronova u me\u0111uvremenu privremeno moraju rad prekinuti zra\u010dne luke \u0161irom svijeta, sasvim nevezano s ratom. Ali moglo bi postati kriti\u010dno ako dron napadne putni\u010dki aerodrom u Moskvi i o\u0161teti piste, terminale ili \u010dak civilne avione.<\/p>\n

A Sergej Migdal ka\u017ee: „Predvi\u0111am da \u0107e do kraja rata to dovesti do toga da \u0107e sve strane aviokompanije izbjegavati Moskvu. Neke to vec\u0301 po\u010dinju raditi.“<\/p>\n

„Rupe“ u obrani oko Moskve<\/h3>\n

S obzirom na to da nema dovoljno podataka, stru\u010dnjaci se ne sla\u017eu oko pitanja koliko su uspje\u0161ni ukrajinski napadi dronovima i koliko dobro funkcionira ruska protuzra\u010dna obrana oko Moskve.<\/p>\n

„Ne znamo koliko je dronova zaista presretnuto“, ka\u017ee Ulrike Franker. Svakako bi bilo pogre\u0161no predstaviti situaciju kao da su „ovi napadi ni\u0161ta“, smatra stru\u010dnjakinja ECFR-a iz Pariza. Ona smatra da je to „igra ma\u010dke i mi\u0161a“ u kojoj se dvije strane stalno prilago\u0111avaju mogu\u0107nostima druge strane.<\/p>\n

Me\u0111utim, sama \u010dinjenica da dronovi sti\u017eu do Moskve predstavlja „problem“ za Rusiju, ka\u017ee za DW izraelski vojni stru\u010dnjak David Scharp. „U idealnom slu\u010daju, takvi napadi bi i dalje bili suzbijani na granici s Ukrajinom ili na otvorenom terenu, a ne tek u gradu“, obja\u0161njava Scharp.<\/p>\n

Ukrajinski vojni analiti\u010dar Michail Samus iz Praga ka\u017ee da u protuzra\u010dnoj obrani Moskve postoje rupe iako je glavni grad jo\u0161 za vrijeme Sovjetskog Saveza trebao biti najbolje osigurana regija u Rusiji. Ruska obrana od napada iz zraka usmjerena je na „tradicionalne ciljeve“, poput balisti\u010dkih raketa, a manje na male lete\u0107e objekte, poput ukrajinskih dronova UJ-22 i Bober (Dabar).<\/p>\n

„Ovakvi mali objekti uglavnom nisu napravljeni od metala, vec\u0301 od kompozitnih materijala. Oni lete slo\u017eenim putanjama i stoga su generalno izazov za svaki protuzra\u010dni sustav“, obja\u0161njava ukrajinski stru\u010dnjak.<\/p>\n

No u svakom slu\u010daju postoje rupe u obrani \u0161ireg podru\u010dja oko ruske prijestolnice. „Da biste oborili cilj, prvo ga morate identificirati. Detektiraju ga radarske stanice \u2013 u idealnom slu\u010daju ujedinjene u zajedni\u010dko radarsko polje. Ali \u010dini se da Rusija nema takvo polje. Protuzra\u010dni sustavi otkrivaju pojedina\u010dne objekte, ali ne pokrivaju \u010ditavu regiju“, ka\u017ee Samus za DW.<\/p>\n

Zbog toga ukrajinska strana prvo lansira bespilotnu letjelicu za otkrivanje pojedina\u010dnih radarskih stanica, a zatim, kada prona\u0111e rupe, \u0161alje bespilotne letjelice „duboko u ruski teritorij, gdje je gusto\u0107a protuzra\u010dnih sustava ni\u017ea nego u pograni\u010dnim oblastima“, obja\u0161njava Samus.<\/p>\n

Ako je dron vec\u0301 stigao do Moskve, na raspolaganju su onda samo „sustavi posljednje \u0161anse“, kao \u0161to je ruski protuzra\u010dni raketni sustav kratkog dometa Panzir, ka\u017ee Sergej Migdal. Me\u0111utim, protuzra\u010dna obrana onda ima samo 15 do 30 sekundi za eliminaciju drona prije nego \u0161to on stigne do svog cilja, ukazuje stru\u010dnjak.<\/p>\n

\u0160to ako doleti 300 borbenih dronova?<\/h3>\n

Ukrajini o\u010digledno nedostaju rakete dugog dometa, poput ruskih vo\u0111enih raketa tipa Kalibr ili \u010dak hipersoni\u010dnih raketa Kin\u017eal. Zato su napadi dronom samo „taktika slabije strane“, ka\u017ee Izraelac Sergej Migdal, koji \u017eivi u Londonu. Na kraju krajeva, vec\u0301ina dronova nosi samo nekoliko kilograma eksploziva.<\/p>\n

„U tom smislu zna\u010daj ovih napada relativno je malen: oni ne\u0107e zatvoriti ruske aerodrome ni rusko zrakoplovstvo. U prakti\u010dnom smislu dronovi se vi\u0161e isplate na frontu“, dodaje. No unato\u010d tom relativno malom utjecaju, stru\u010dnjaci o\u010dekuju da \u0107e se napadi dronovima na rusku prijestolnicu poja\u010dati. „Ovo je samo prolog“, ka\u017ee David Scharp. „Prvi \u010din bi bio napad s 25 dronova istovremeno“, dodaje. Sergej Migdal ide i dalje: „\u0160to ako sa svih strana do\u0111e ne tri, nego 33 ili 300 borbenih dronova?“<\/p>\n

Ukrajina bi mogla iskoristiti takve napade rojeva dronova kako bi, primjerice, trajno zatvorila moskovske aerodrome. To bi bila velika pobjeda Kijeva, a poraz Rusije, ka\u017ee Migdal.<\/p>\n

Takva situacija natjerala bi Kremlj da razmisli u kojem pravcu Rusija \u017eeli i\u0107i \u2013 „prema kompromisu i pregovorima ili bezobzirno i punom snagom prema iznenadnoj, neprikladnoj reakciji“, zaklju\u010duje izraelski vojni stru\u010dnjak Sergej Migdal.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve su \u010de\u0161\u0107i napadi na Moskvu. „Ovo je samo po\u010detak. Kijev ostvaruje niz ciljeva“ Index Vijesti 14:59, 29. kolovoza 2023.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":19790,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[25,36,14,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22461"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22461"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22462,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22461\/revisions\/22462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}