{"id":22190,"date":"2023-08-13T20:34:04","date_gmt":"2023-08-13T18:34:04","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=22190"},"modified":"2023-08-13T20:34:04","modified_gmt":"2023-08-13T18:34:04","slug":"studija-o-koriscenju-sunca-za-dobijanje-elektricne-energije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/studija-o-koriscenju-sunca-za-dobijanje-elektricne-energije\/","title":{"rendered":"Studija o kori\u0161\u0107enju sunca za dobijanje elektri\u010dne energije"},"content":{"rendered":"
\n
\n
NOVE TEHNOLOGIJE<\/a>SOLARNE ELEKTRANE<\/a><\/div>\n

Potencijali Srbije su veliki<\/h1>\n
<\/i>POSTED\u00a0ADMIN<\/a><\/span><\/span><\/div>\n<\/header>\n
\"\"<\/div>\n
\n

Kako da 200.000 domova u Srbiji dobije struju od sunca? Re\u0161enje ve\u0107 postoji\u2026<\/h1>\n

ZELENI KUTAK\u00a0<\/a>Autor:\u00a0<\/strong>Predrag V. Popovi\u0107<\/a>\u00a013. avg 202315:54<\/p>\n

\"\"Sergei GAPON \/ AFP<\/p>\n

Mapiranjem 100 najboljih mesta za solarnu energiju koju su sproveli istra\u017eiva\u010di iz Srbije moglo bi da se proizvode struja za 200.000 doma\u0107instava. Ova studija je nesumnjivo korisna i potrebna, ali ostaje pitanje da li \u0107e se i\u0107i u pravcu pravedne energetske tranzicije.<\/strong><\/p>\n

Ovih 100 mesta za razvoj proizvodnje sun\u010deve energije zajedno zauzimaju svega 25 km2. Primenom ove studije, Srbija bi mogla da proizvodi sedam do osam odsto potrebne energije samo od Sunca, odnosno za 200.000 doma\u0107instava, dok su potencijali daleko ve\u0107i.<\/p>\n

Studija je ura\u0111ena<\/a>\u00a0u okviru projekta, koji je pokrenula me\u0111unarodna organizacija za za\u0161titu \u017eivotne sredine Nej\u010dr konservansi (The Nature Conservancy \u2013 TNC). Pri izboru faktora i prora\u010dunu tih potencijala konsultovan je multidisciplinarni tim stru\u010dnjaka iz Srbije.<\/p>\n

Prema mapi, nabolji uslovi postoje u Vojvodini. Treba ista\u0107i da u obzir nisu uzeti samo potencijali sunca, ve\u0107 i uticaj na \u017eivotnu okolinu, razvojni potencijal poput blizine potrebne infrastrukture.<\/p>\n

\u201eKona\u010dni cilj studije je predlo\u017eiti lokacije za razvoj gde \u0107e uticaj na prirodu i \u017eivotnu sredinu biti manji i pokazati da tih podru\u010dja ima dovoljno. U kona\u010dnu selekciju 100 lokacija u\u0161le su samo one sa najni\u017eim potencijalom za konflikte uz izvrstan razvojni potencijal\u201c, ka\u017ee za N1 doktor Ilija Batas-Bjeli\u0107, jedan od \u010dlanova istra\u017eiva\u010dkog tima \u010dija je nau\u010dna delatnost orijentisana ka energetskom planiranju, pametnim energetskim mre\u017eama i sistemima zasnovanim na ra\u010dunarskoj tehnologiji.<\/p>\n

POVEZANE VESTI<\/h2>\n
\"\"<\/a><\/figure>\n

Dobre i lo\u0161e strane dobijanja energije iz obnovljivih izvora: Voda i sunce<\/a><\/h3>\n

ZELENI KUTAK<\/a>10. sep 202220<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/figure>\n

EU: U 2002. instalirano 50 odsto vi\u0161e solarnih kapaciteta nego 2021<\/a><\/h3>\n

ZELENI KUTAK<\/a>27. jan 20232<\/a><\/p>\n

On ka\u017ee da je za sva podru\u010dja izra\u010dunat potencijal za konflikte sa aspekata prirodnih i kulturnih vrednosti, te razvojni potencijal koji uklju\u010duje osun\u010danost, blizinu postoje\u0107e infrastrukture\u2026<\/p>\n

Prema\u00a0interaktivnoj mapi<\/a>, deluje da je Vojvodina, kao ravna i pristupa\u010dna, najbolja za solar. Ipak, Batas-Bjeli\u0107 isti\u010de da sigurno ima dovoljno mesta u Srbiji za postavljanje ve\u0107ih fotonaponskih elektrana na zemlji.<\/p>\n

\u201eNa\u0161a \u017eelja nije bila samo da poka\u017eemo na najbolju lokaciju pa da svi do\u0111u tu, ve\u0107 da se prika\u017ee da \u0161irom Srbije ima dovoljno mesta i pogodnih lokacija\u201c, navodi.<\/p>\n

Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, ukupna instalisana snaga solarnih elektrana u Srbiji u 2022. godini iznosi 19 megavati (MW).<\/p>\n

POVEZANE VESTI<\/h2>\n
\"solarni<\/a><\/figure>\n

Postavljeni solarni paneli prvih zadru\u017enih solarnih elektrana u Srbiji<\/a><\/h3>\n

ZELENI KUTAK<\/a>04. avg 20234<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/figure>\n

Solarna energija: Za\u0161to vi\u0161e ne \u017eelim da pri\u010dam o isplativosti<\/a><\/h3>\n

ZELENI KUTAK<\/a>09. jan 202395<\/a><\/p>\n

Evropska unija je 2022. godine dodala 41,4 gigavat (GW) kapaciteta solarne energije, \u0161to je dovoljno za napajanje 12,4 miliona domova, a o\u010dekuje se da \u0107e vi\u0161e nego udvostru\u010diti svoje ukupno solarno tr\u017ei\u0161te u naredne \u010detiri godine.<\/p>\n

Srbija za svoje potrebe korisiti svega 0,04 odsto sun\u010deve energije, po \u010demu je na po\u010detku kori\u0161\u0107enja svojih potencijala, iako su na\u0161i nau\u010dnici jo\u0161 \u201960-ih godina pro\u0161log veka otvorili mogu\u0107nosti kori\u0161\u0107enja za energetiku.<\/p>\n

Potencijali su veliki<\/h2>\n

Me\u0111utim, kako navodi Batas-Bjeli\u0107 to jo\u0161 nije dovoljno prepoznato od donosilaca odluka.<\/p>\n

\u201ePozitivne odluke dovele bi do toga da Srbija prestigne okolne zemlje po ovom pitanju. Naglasio bih da su potencijali Srbije za solar vrlo visoki i da bi 100 lokacija iz studije ukupno zauzelo svega 25 km2, te da je ukupni potencijal, \u010dak i ako razmatramo samo onaj na nisko konfliktnim lokacijama, mnogo ve\u0107i od jednog gigavata na odabranim optimalnim lokacijama koje su predlo\u017eene u studiji\u201c, ka\u017ee sagovornik portala N1.<\/p>\n

\"\"
TNC<\/figcaption><\/figure>\n

Batas-Bjeli\u0107 ka\u017ee da celokupna proizvodnja ovih elektrana bila \u201enije malo i da to nije lo\u0161e za po\u010detak\u201c. Ipak, za potencijalnu realizaciju ove studije potrebni su investitor,i ali i u\u010de\u0161\u0107e dr\u017eavnih institucija.<\/p>\n

Kako ka\u017eu u TNC, tokom izrade studije potpisani su memorandumi o razumevanju sa Zavodom za za\u0161titu prirode Srbije, Republi\u010dkim zavodom za za\u0161titu spomenika kulture i Institutom za zemlji\u0161te.<\/p>\n

\u201eS navedenim zavodima smo ostvarili kvalitetnu saradnju, podr\u017eali su projekt, omogu\u0107ili nam pristup potrebnim podacima i uklju\u010dili se kao zainteresovane strane u proces izrade studije\u201c, ka\u017ee za N1 Mate Zec, stru\u010dnjak za obnovljivu energiju u TNC.<\/p>\n

Zec isti\u010de da su ostvareni i kontakti sa nadle\u017enim ministarstvima poput rudarstva i energetike i za\u0161itite \u017eivotne sredine koji su imali priliku da se upoznaju sa ovim inovativnim konceptom prostorno-energetskog planiranja.<\/p>\n

Recikla\u017ea panela je trenutno te\u0161ka<\/strong><\/p>\n

Iako su \u0161iroko rasprostranjeni, recikla\u017ea solarnih panela nije odmakla daleko. Najve\u0107i problem su materijali koji su sastavljeni od mnogo delova\/slojeva \u0161to \u010dini razdvajanje veoma te\u0161kim, a samim tim i recikla\u017eu. Prema nekim istra\u017eivanjima o\u010dekuje se da \u0107e u 2050. godini biti 80 miliona tona otpada od solarnih panela. U ovom trenutku, jeftinije je odlo\u017eiti ih na deponiju nego oporaviti.<\/p>\n

Ipak radi se na novom metodu koji se oslanja na slo\u017eeno zagrevanje i hemijske procese gde se ne koriste opasne hemikalije za izdvajanje vrednog silicijuma iz panela, \u0161to ga \u010dini jeftinijim i ekolo\u0161ki prihvatljivijim.<\/p><\/blockquote>\n

\u201eOvo je na\u010din da se zna\u010dajno ubrza energetsku tranziciju, ali koji je veoma zahtevan u pogledu podataka i \u010diji se pravi kvalitet mo\u017ee ostvariti samo uz dobru saradnju svih institucija. Za narednu fazu studije, bi bilo po\u017eeljno s obe institucije uspostaviti u\u017eu saradnju\u201c, navodi.<\/p>\n

On ka\u017ee da je anga\u017eman dr\u017eavnih institucija vredan i prilikom izrade studije, zbog prikupljanja svih relevantnih podataka, utvr\u0111ivanja prostornih ograni\u010denja, vrednovanja kriterijuma i validacije rezultata, ali i nakon \u0161to je studija izra\u0111ena i publikovana, jer su u najboljoj poziciji da koriste njene rezultate: \u201eTo su primera radi, prostorno i energetsko planiranje, planiranje razvoja prenosne mre\u017ee, procesa subvencioniranja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE)\u201c.<\/p>\n

Na pitanja u vezi sa ovom temom u ministarstvima rudarstva i energetike i za\u0161tite \u017eivotne sredine nisu odgovorili.<\/p>\n

Profesor Davor Kon\u010dalovi\u0107 sa katedre energetike i procesne tehnike, Fakulteta in\u017eenjerskih nauka u Kragujevcu, ka\u017ee za N1 da nam je ovaka studija potrebna, jer li\u010di na sistematski pristup, a ne na stihijsku energetsku tranziciju.<\/p>\n

\"\"
TNC<\/figcaption><\/figure>\n

\u201eVa\u017eno je da svi mi gra\u0111ani vidimo ovakvu mapu i vizualizujemo \u0161ta to zapravo zna\u010di imati 100 velikih solarnih elektrana na teritoriji na\u0161e zemlje. Svaka od ovih elektrana \u0107e potencijalno ko\u0161tati desetak miliona evra\u201c.<\/p>\n

On dodaje da mape poput ove mogu biti korisne da izbegnemo upotrebu kvalitetnog, upotrebljivog zemlji\u0161ta, po\u0161to znamo da \u0107e u budu\u0107nosti, pored proizvodnje energije i proizvodnja hrane predstavljati problem.<\/p>\n

Zainteresovani i privreda i finansijski sektor<\/h2>\n

Ilija Batas-Bjeli\u0107 ka\u017ee da su imali kontakte i sa potencijalnim investitorima kojima su predstavili metode na kojima je zasnovan projekat.<\/p>\n

\u201eMislim da je to zainteresovalo pojedine investitore i rezultiralo je izgradnjom prve ve\u0107e fotonaponske elektrane u Srbiji snage skoro 10 megavata (MW), ako se ne varam kod Lapova. Sada kada je i ovaj poduhvat uspe\u0161no sproveden, o\u010dekujem da \u0107e i ostali investitori biti hrabriji da koriste na\u0161e rezultate i znanja. Interes bele\u017eimo i iz finansijskog sektora, kojem je ovaj pristup interesantan iz perspektive procene rizika za projekte koje kreditiraju\u201c, ka\u017ee sagovornik N1.<\/p>\n

Kako do pravedne energetske tranzicije<\/h2>\n

Kon\u010dalovi\u0107, koji je i \u010dlan energetske zadruge \u201cElektropionir\u201d pokrenute sa idejom da bude jedan od klju\u010dnih aktera u osna\u017eivanju obi\u010dnih ljudi da aktivnije u\u010destvuju u tranziciji srpskog energetskog sektora na obnovljive izvore energije, upozorava na to da je va\u017eno kakvu energetsku tranziciju \u017eelimo, pravednu ili nepravednu.<\/p>\n

\u201eUz priznanje ekipi TNC i konstataciju da su nam ovakvi putokazi potrebni, sada je vreme da se pitamo da li \u017eelimo pravednu ili nepravednu energetsku tranziciju. Ako odaberemo nepravednu tranziciju, umesto da ih izvu\u010demo iz energetskog siroma\u0161tva, mi \u0107emo neki broj na\u0161ih sugra\u0111ana gurnuti u to siroma\u0161tvo\u201c, dodaje.<\/p>\n

\"\"
TNC<\/figcaption><\/figure>\n

On ka\u017ee da vlasnik mo\u017ee biti korporacija, predstavnik industrije, strani investitor ili neki drugi vlasnik krupnog kapitala.<\/p>\n

\u201eIli mo\u017eda Elektroprivreda Srbije (EPS) ili grupe gra\u0111ana. Ukupna vrednost ovog i dalje hipoteti\u010dkog, ulaganja je oko milijardu evra. Va\u017eno je da se takvom, kapitalnom, investicijom ne produbi nejednakost me\u0111u gra\u0111anima i da se, kroz preraspodelu bogatstva, tih 100 vlasnika ne obogati na ra\u010dun nekih recimo 10.000 gra\u0111ana koji \u0107e biti gurnuti u energetsko siroma\u0161tvo. To bi onda, po definiciji, bila nepravedna energetska tranzicija\u201c, smatra Kon\u010dalovi\u0107.<\/p>\n

Prozjumeri \u2013 problem je sa zgradama<\/strong><\/p>\n

Deo energeteske tranzicije su i kupci proizvo\u0111a\u010di struje, odnosno prozjumeri. U Srbiji trenutno radi vi\u0161e od\u00a01.300 prozjumera<\/a>\u00a0odnosno proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da struje. Za doma\u0107instva odobrena snaga je 10,8 kilovata (kW), a ako kupac-proizvo\u0111a\u010d nije doma\u0107instvo iznosi 150 kW. Tu se naj\u010de\u0161\u0107e radi o kompanijama koje proizvode deo za sopstvene potrebe.<\/p>\n

Ono \u0161to je problem jesu stambene zgrade. Za razliku od doma\u0107instva koje se priklju\u010duje na postoje\u0107e instalacije unutar objekta u slu\u010daju zgrada mora da se pravi novi priklju\u010dak, a sva struja ide u jedno smeru \u2013 ka mre\u017ei Elektrodistribucije. Iako se za te kilovate umanji ra\u010dun, njima se obra\u010dunavaju i akcize i naknada i mre\u017earina na svu struju \u0161to u\u0161tedu \u010dini dosta manjom.<\/p><\/blockquote>\n

Prema njegovim re\u010dima, nasuprot tome stoji pravedna energetska tranzicija, koja je odlika zrelijih dru\u0161tava. Njen ishod bi bilo istovremeno i ulaganje od milijardu evra i primera radi izvla\u010denje nekih drugih 10 hiljada gra\u0111ana iz energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n

\u201eTako ne\u0161to je mogu\u0107e ako se insistira na transparentnosti, borbi protiv korupcije i na tome da se na ovaj ili onaj na\u010din deo tih novih proizvodnih kapaciteta na\u0111e u vlasni\u0161tvu gra\u0111ana, bilo kroz EPS ili kroz, recimo, udru\u017eivanje gra\u0111ana u zadruge\u201c, nagla\u0161ava.<\/p>\n

Samo jedna stambena zgrada prozjumer<\/strong><\/h2>\n

Kon\u010dalovi\u0107 smatra va\u017enim da ovakve projekte prate i projekti solarnih elektrana u urbanim sredinama, na krovovima, posebno na \u0161kolama i javnim objekatima \u2013 \u010dime bi se gra\u0111anima jasno stavilo do znanja da smo se kona\u010dno opredelili za brzo sprovo\u0111enje energetske tranzicije.<\/p>\n

\u201eU Srbiji postoji veliki broj krovova stambenih zgrada pogodnih za sun\u010dane panele. Me\u0111utim, gotovo neverovatno zvu\u010di podatak da u Srbiji postoji samo jedna stambena zgrada prozjumer. I to, mo\u017ee se re\u0107i gre\u0161kom. Tako \u0107e najverovatnije ostati i nadalje \u2013 razlog tome je nepovoljno tehni\u010dko re\u0161enje, a za sada nisu najavljene promene. Prema Zakonu zgrade \u0107e imati pravo na maksimalnih 150 kW\u201c, ka\u017ee na\u0161 sagovornik.<\/p>\n

Kon\u010dalovi\u0107 isti\u010de da je po zavr\u0161etku tranzicije bilo dobro da ve\u0107ina bude zadovoljna rezultatima.<\/p>\n

\u201eNe bi trebalo da se po ko zna koji put ose\u0107amo kao da nam je ne\u0161to nametnuto i da smo to uradili jer smo morali. Treba podsetiti i da nepravednu tranziciju karakteri\u0161e mali broj ljudi koji je istom vrlo zadovoljan, poga\u0111ajte za\u0161to\u201c, ka\u017ee on.Tagovi<\/strong>DAVOR KON\u010cALOVI\u0106<\/a>ENERGETSKA TRANZICIJA<\/a>ENERGIJA SUNCA<\/a>ILIJA BATAS-BJELI\u0106<\/a>MATE ZEC<\/a>NATURE CONSERVANCY<\/a>SOLARNA ENERGIJA<\/a>SOLARNE ELEKTRANE<\/a>SUN\u010cANE ELEKTRANE<\/a><\/p>\n

KOMENTARI (28)<\/h3>\n

Vidi sve komentare<\/a><\/p>\n<\/div>\n