{"id":21952,"date":"2023-07-29T18:40:01","date_gmt":"2023-07-29T16:40:01","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21952"},"modified":"2023-07-29T18:40:01","modified_gmt":"2023-07-29T16:40:01","slug":"blokovska-podela-sveta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/blokovska-podela-sveta\/","title":{"rendered":"Blokovska podela sveta"},"content":{"rendered":"
\n

Nastaje blokovska podjela svijeta. Globalizacija kakvu poznajemo vi\u0161e ne\u0107e postojati<\/h1>\n
\n
\n
<\/a><\/div>\n
\n
Pi\u0161e:\u00a0Branimir Perkovi\u0107<\/a><\/div>\n
17:45, 29. srpnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Nastaje<\/div>
Foto: Shutterstock<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

KROZ prethodne tri godine se dogodila serija malo vjerojatnih doga\u0111aja koji su korjenito promijenili vi\u0161edesetljetne globalne procese. Pretjerano je tvrditi da \u017eivimo u „novom normalnom“ jer su promjene dio stvarnosti, ali svjedo\u010dimo periodu ubrzane promjene nekih va\u017enih procesa koji su oblikovali svijet od po\u010detka 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, pa i ranije.<\/p>\n

Ve\u0107ina tih promjena nije nastupila sama od sebe, sasvim neo\u010dekivano, ali su doga\u0111aji iz 2020., 2021. i 2022. djelovali kao akcelerator pomicanja paradigmi za koje je ina\u010de potrebno puno vi\u0161e vremena. Ne radi se o potpunoj zamjeni starih obrazaca, ali se definitivno radi o promjeni oblika tih obrazaca.<\/p>\n

EU, SAD i Kina su, po svemu sude\u0107i, glavni subjekti koji upravljaju novim procesima i odre\u0111uju na\u010din na koji \u0107e svijet reagirati na njih, ali zbog inherentnih slabosti i nedostataka tih svjetskih sila kona\u010dni rezultat promjena je neizvjestan.<\/p>\n

Ekonomsko stanje u SAD-u je iznena\u0111uju\u0107e dobro<\/h3>\n

S obzirom na cijeli niz globalnih kriza zadnjih godina, stanje je za\u010du\u0111uju\u0107e dobro. Daleko je to od onoga \u0161to bi SAD, EU ili Kina \u017eeljeli i \u0161to se u normalnim vremenima smatra zadovoljavaju\u0107im, ali doga\u0111aji od po\u010detka 2020. se ne mogu okarakterizirati kao normalni.<\/p>\n

SAD je u travnju, svibnju i lipnju ostvario rast BDP-a od 2.4 posto na godi\u0161njoj razini, za 0.4 postotna boda vi\u0161e nego u prva tri mjeseca ove godine. Stvarni osobni raspolo\u017eivi dohodak, korigiran za poreze i inflaciju, u prva tri mjeseca ove godine rastao je \u010dak 8.5 posto, a sljede\u0107a tri mjeseca 2.5 posto.<\/p>\n

Potro\u0161nja gra\u0111ana raste iz mjeseca u mjesec. Ukupni broj zaposlenih je sve ve\u0107i, a stopa nezaposlenosti iznosi 3.6 posto. Prosje\u010dna zarada radnika po satu raste, na trenutnih 33.58 dolara. Od kraja 2021. ulaganja u izgradnju proizvodnih pogona rastu nezapam\u0107enom brzinom, \u010dak i kad se korigiraju za rast cijena gra\u0111evnog materijala.<\/p>\n

Navedeni podaci nisu nikakva posebnost sami po sebi, ali kada se stave u kontekst vremena, postaju iznena\u0111uju\u0107i. Ne toliko davno, po\u010detkom ove godine, medijske ankete investitora i burzovnih me\u0161etara s Wall Streeta su pokazivale jako pesimisti\u010dan sentiment, a ve\u0107ina je o\u010dekivala recesiju.<\/p>\n

Polovi\u010dna pobjeda nad inflacijom<\/h3>\n

Uz sve navedeno, borba protiv inflacije je uspjela. Prema podacima za lipanj, spustila se na 3 posto. To je ipak primarno rezultat pada cijena energije, a temeljna inflacija (rast cijena bez hrane i energije) je jo\u0161 relativno visokih 4.8 posto.<\/p>\n

Radi se o uspjehu, iako polovi\u010dnome. Iako je po\u010detak velikog rasta cijena jako drugo ignoriran, kroz 2022. su se ulagali veliki napori u borbu protiv njega. Primarno je to u\u010dinjeno rastom kamatnih stopa, zbog \u010dega su kamate na kredite gra\u0111anima i kompanijama o\u0161tro rasle. Trenutna prosje\u010dna kamata na 30-godi\u0161nje stambene kredite iznosi oko 7 posto.<\/p>\n

Nakon povijesno nezabilje\u017eenog rasta nov\u010dane mase od po\u010detka pandemije, \u0161to je i uzrokovalo veliki rast cijena, od sredine 2022. se nov\u010dana masa smanjuje. Ovim tempom su potrebne godine da se vrati na razinu na kojoj je bila prije pandemije, ali je fascinantno da BDP raste uz istodobno smanjivanje nov\u010dane mase i rast kamatnih stopa.<\/p>\n

Kina sve vi\u0161e usporava, iako je za sada stanje stabilno<\/h3>\n

Nekada fantasti\u010dni gospodarski rast Kine je oslabio. Na razini 2022. je rast BDP-a iznosio 3 posto, \u0161to je porazno za zemlju koja je ne toliko davno rasla po dvogodi\u0161njim stopama. Trenutno se do kraja ove godine predvi\u0111a da \u0107e BDP ipak rasti izme\u0111u 5 i 6 posto, ali takve su bile prognoze i za pro\u0161lu godinu.<\/p>\n

Izvoz je pao za \u010dak 12.3 posto u lipnju u odnosu na isti mjesec 2022., a uvoz 6.8 posto. Sna\u017ean je to signal slabljenja inozemne i unutra\u0161nje potra\u017enje. Nezaposlenost mladih iznosi 21.3 posto, a prije pandemije se kretala oko 10 posto.<\/p>\n

Jedan od problema koji su to uzrokovali je neuskla\u0111enost izme\u0111u vrste poslova koji se nude na tr\u017ei\u0161tu i formalnog obrazovanja. Mladi Kinezi su sve obrazovaniji i tra\u017ee bolje pla\u0107ene poslove s odre\u0111enim presti\u017eem, kojih u Kini nema dovoljno. Rast broja visokokvalificiranih radnih mjesta ne prati rast visoko\u0161kolskog obrazovanja.<\/p>\n

Nekretninska kriza, koja je punila naslovnice svjetskih medija pro\u0161le godine, jo\u0161 nije gotova. Unato\u010d velikim dr\u017eavnim stimulansima, nekretninske kompanije su jo\u0161 prezadu\u017eene, prodaja novih nekretnina je usporila. Evergrande, najpoznatiji posrnuli kineski nekretninski gigant, tek je nedavno objavio financijske izvje\u0161taje za 2021. i 2022., koji su pokazali gubitak od 81 milijarde dolara u te dvije godine.<\/p>\n

EU se snalazi u novim uvjetima<\/h3>\n

EU je u najnepovoljnijoj situaciji. Negativne posljedice rata u Ukrajini se ja\u010de osjete, kroz pro\u0161le dvije godine se provodilo odvajanje ovisnosti o ruskim energentima, a ve\u0107 godinama gospodarski zaostaje za SAD-om.<\/p>\n

Eurozona je ve\u0107 u tehni\u010dkoj recesiji, s dva uzastopna kvartala pada BDP-a. Inflacija pada sporije nego u SAD-u i iznosi 6.4 posto. Taj pad je dominantno rezultat pada cijene energenata, a rizici za nastavak rasta cijena hrane su jo\u0161 uvijek povi\u0161eni i cijena hrane je u odnosu na lipanj 2022. ve\u0107a za 13.8 posto na razini cijele EU.<\/p>\n

Slabljenje gospodarstva EU se vidi i na podacima o prometu industrije u Hrvatskoj. U svibnju je porastao za 3.7 posto na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, ali pad na nedoma\u0107em tr\u017ei\u0161tu iznosi 6.9 posto. Kako je primarno izvozno tr\u017ei\u0161te za kompanije iz Hrvatske EU, pad inozemne potra\u017enje se uglavnom odnosi na EU.<\/p>\n

Najve\u0107i dugoro\u010dni problem je demografija. Osim nedostatka radne snage, demografski problemi za sobom vuku i druge probleme s ekonomskom odr\u017eivosti. Jedan od njih je stupanj inovacija, s kojim \u0107e nastati problem zbog manjeg broja mladih visokoobrazovanih stru\u010dnjaka.<\/p>\n

Najve\u0107i je ipak problem (ne)odr\u017eivost mirovinskog sustava utemeljenog na me\u0111ugeneracijskoj solidarnosti. Brojne zemlje su zadnjih godina podigle dob za odlazak u mirovinu, a neke planiraju dob umirovljenja podignuti do 70 godina. Po\u010detkom godine su Francusku potresli nasilni prosvjedi zbog mirovinske reforme koja je dob za odlazak u mirovinu podigla sa 62 na 64 godine.<\/p>\n

Ukidanje ovisnosti o Rusiji za uvoz energenata je provedeno relativno dobro. Tome je pomogla blaga zima, ali i koordinacija me\u0111u \u010dlanicama EU te velika diversifikacija nabavnih pravaca. Zapravo, zadnjih mjeseci u Europi problem je vi\u0161ak plina, pa se cijena smanjila na razine iz sredine 2021.<\/p>\n

Mijenja se pojavni oblik globalizacije<\/h3>\n

Nakon desetlje\u0107a razvoja op\u0107e svjetske globalizacije izgleda da se u svijetu stvaraju razli\u010diti blokovi. To ne ozna\u010dava kraj procesa globalizacije, nego promjenu njenog pojavnog oblika. Multilateralna globalizacija slabi, a razvija se bilateralna globalizacija.<\/p>\n

To zna\u010di da svjetska trgovinska, politi\u010dka i diplomatska pravila sve manje odre\u0111uju me\u0111unarodne nadnacionalne institucije, a sve vi\u0161e same dr\u017eave ili skupine dr\u017eava. U trgovinskom ratu izme\u0111u Kine i SAD-a oko proizvodnje i trgovine mikro\u010dipovima se malo ili nimalo pita mi\u0161ljenje Svjetske trgovinske organizacije (WTO).<\/p>\n

Kina je \u010dak u prosincu 2022. predala pritu\u017ebu WTO-u zbog ameri\u010dkog kr\u0161enja pravila slobodne trgovine, ali je malo vjerojatno da bi SAD povukao mjere ograni\u010denja izvoza mikro\u010dipova i tehnologije za njihovu izradu \u010dak i ako WTO to zatra\u017ei.<\/p>\n

Saveznici SAD-a, kao \u0161to su dr\u017eave EU, Japan, Ju\u017ena Koreja, Tajvan i drugi, ujedinili su se u namjeri da ograni\u010de uvoz mikro\u010dipova u Kinu i ote\u017eaju joj razvijanje te industrije. S druge strane, Kina otvoreno pove\u0107ava trgovinu s Rusijom, izvoze\u0107i proizvode koje ta dr\u017eava vi\u0161e ne mo\u017ee kupovati iz EU, a uvoze\u0107i naftu i plin, koje Rusija ne mo\u017ee prodavati u EU.<\/p>\n

Napetosti izme\u0111u SAD-a, EU i Kine<\/h3>\n

Napetosti postoje izme\u0111u SAD-a i EU, posebice oko pitanja subvencija. Optu\u017euje se SAD da pod izgovorom „zelenih tehnologija“ ustvari subvencionira svoju industriju, stavljaju\u0107i tako kompanije koje proizvode i izvoze iz EU u nepovoljan polo\u017eaj.<\/p>\n

Povezanost gospodarstava dvije sile je velika. EU je 2022. u SAD izvezla 500 milijardi eura vrijednosti proizvoda, a uvezla 359 milijardi. Ve\u0107inom i ula\u017eu jedni u druge, pa su investicije SAD-a u EU \u010detiri puta ve\u0107e nego u Isto\u010dnu Aziju, Ju\u017enu Aziju i Australiju skupa. Investicije iz EU u SAD su \u010dak deset puta ve\u0107e nego investicije u Kinu i Indiju.<\/p>\n

Unato\u010d svim nabrojanim problemima, svjetska trgovina raste u vrijednosti. ali i u tona\u017ei. To je glavno obilje\u017eje globalizacije i nije vjerojatno da \u0107e se trend promijeniti. Ali ta trgovina \u0107e biti sve vi\u0161e regulirana, sve vi\u0161e \u0107e se dogovarati bilateralno izme\u0111u dr\u017eava umjesto multilateralno na globalnoj razini i sve \u0107e se \u010de\u0161\u0107e koristiti kao pregovara\u010dko oru\u0111e\/oru\u017eje u diplomatskim pitanjima.<\/p>\n

S obzirom na to da imaju velike zalihe sirovina, SAD i Kina su po tom pitanju u daleko boljoj situaciji. SAD \u010dak nije ni iskori\u0161tavao doma\u0107e sirovine jer je bilo jeftinije kupovati iz Kine i Ju\u017ene Amerike. Ali u svrhu ispunjavanja cilja samodostatnosti u proizvodnji mikro\u010dipova i ostalih klju\u010dnih proizvoda, sve vi\u0161e razvija rudarsku i druge industrije vezane za sirovine.<\/p>\n

EU je u nezavidnoj situaciji iako ima \u0161iroku mre\u017eu ugovora o slobodnoj trgovini, ili su u procesu pregovaranja. Ali u pro\u0161losti su interesne skupine \u010desto blokirale takve sporazume, kao \u0161to je slu\u010daj s Kanadom, ali i sa samim SAD-om (TTIP). Takvi sporazumi su EU potrebniji jer je puno ovisnija o uvozu sirovina od SAD-a i Kine.<\/p>\n

Ho\u0107e li promjene donijeti pobolj\u0161anje?<\/h3>\n

Neizvjesnosti oko budu\u0107nosti protekom vremena rastu, a me\u0111unarodna suradnja se povla\u010di pred nastankom novih blokovskih podjela. Neki pozdravljaju nastanak multipolarnog i blokovskog svijeta. Dr\u017eave poput Indije i Brazila poku\u0161avaju ostati neutralne, ali se ne mogu izolirati od blokovskih sukoba.<\/p>\n

Ho\u0107e li takav svijet biti stabilniji i bogatiji od dosada\u0161njeg, ostaje vidjeti. Trend nastanka novih sukoba diljem svijeta (broj oru\u017eanih sukoba u Africi je najve\u0107i u nekoliko desetlje\u0107a), napetosti oko Tajvana i ostale geopoliti\u010dke tenzije ne ulijevaju nadu u mirnije sutra.<\/p>\n

Ipak, ni\u0161ta novo jer se cijelu povijest izmjenjuju periodi ve\u0107e globalne povezanosti, liberalizacije trgovine i suradnje s razdobljima zatvaranja dr\u017eava, protekcionizma i sukoba. U nesigurnim vremenima, kao \u0161to su bile prethodne tri godine, dr\u017eave i ljudi imaju tendenciju da se izoliraju. Svaka promjena nekome ide na korist, a nekome na \u0161tetu, stvara pobjednike i gubitnike. Tako \u0107e biti i sada.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nastaje blokovska podjela svijeta. Globalizacija kakvu poznajemo vi\u0161e ne\u0107e postojati Pi\u0161e:\u00a0Branimir Perkovi\u0107 17:45, 29. srpnja 2023. Foto: Shutterstock KROZ prethodne<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20116,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[45,25,36,14],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21952"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21952"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21952\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21953,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21952\/revisions\/21953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}