{"id":21699,"date":"2023-07-09T21:16:52","date_gmt":"2023-07-09T19:16:52","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21699"},"modified":"2023-07-09T21:16:52","modified_gmt":"2023-07-09T19:16:52","slug":"analiza-stanja-u-rusiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/analiza-stanja-u-rusiji\/","title":{"rendered":"Analiza stanja u Rusiji"},"content":{"rendered":"
\n

Prigo\u017ein je razotkrio ozbiljan Putinov problem. Posljedice bi mogle biti nesagledive<\/h1>\n
\n
\n
<\/a><\/div>\n
\n
Pi\u0161e:\u00a0Mom\u010dilo \u0110ur\u0111i\u0107<\/a><\/div>\n
20:03, 09. srpnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Prigo\u017ein<\/div>
Foto: Profimedia, EPA<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

PRIGO\u017dINOV Mar\u0161 na Moskvu koji je neuspje\u0161no okon\u010dan u Podmoskovlju je otvorio nekoliko va\u017enih pitanja kojima se me\u0111unarodno javno mnijenje bavilo rijetko, uglavnom u specijaliziranim analiti\u010dkim formatima.<\/p>\n

Kako Rusija funkcionira, kakav je raspored mo\u0107i u vlasti i izvan nje, koji su potencijali za unutarnje sukobe me\u0111u zava\u0111enim interesnim grupama u politi\u010dkom i poslovnom establi\u0161mentu… To su samo neka od pitanja koja su aktualizirana dok se pra\u0161ina iza Wagnerovog kilometarskog konvoja jo\u0161 uvijek slije\u017ee.<\/p>\n

Osim razkre\u0161talog „Srpskog papagajskog hora W. Putin“ \u010dije i vojno i civilno krilo unisono ponavljaju da je „Putin jo\u0161 jednom pokazao mudrost i vje\u0161tinu“ – kao \u0161to su kre\u0161tali da je slabo ili nikakvo napredovanje Rusa u Ukrajini „izraz potrebe da se sa\u010duva civilno stanovni\u0161tvo (!?)“ – drugima je jasno da su Prigo\u017einova akcija i njen epilog bez o\u010dekivanih posljedica po pu\u010diste pokazatelj ranjivosti i ozbiljnih slabosti okupatora.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Alarmantno je \u0161to to vjerojatno zna\u010di i uvod u daljnju diverzifikaciju jedinstvenog aparata sile i mo\u0107i \u010dije je domete i posljedice po sam opstanak Rusije danas te\u0161ko sagledati.<\/p>\n

Posebni razlozi za promatranje Rusije kao netipi\u010dne, arhai\u010dne kategorije ustrojstva mo\u0107i sadr\u017eani su u \u010dinjenici da se, za razliku od Otomanskog i Austro-Ugarskog carstva, koji su nestali u krvavim i permanentnim ratovima zaokru\u017eenim onim Velikim 1918., najve\u0107a dr\u017eava na svijetu raspala unutra\u0161njom Februarsko-Oktobarskom revolucijom 1917., bez ijednog ispaljenog „zapadnog metka“?<\/p>\n

Lekcija iz osamdesetih i devedesetih<\/h3>\n

Da to nije bila slu\u010dajnost, nego neka vrsta pravila, svjedo\u010dili smo krajem osamdesetih i po\u010detkom devedesetih. U nekoliko godina nestao je komunisti\u010dki, isto\u010dni, Var\u0161avski pakt dr\u017eava \u010diji je volan vi\u0161e od pola stolje\u0107a bio u Kremlju, u istom dvorcu odakle se vladalo i Sovjetskim Savezom, kao unutra\u0161njim carstvom, koje se tako\u0111er raspalo u nekoliko godina, o istom tro\u0161ku.<\/p>\n

Opet, gle \u010duda, bez ijednog ispaljenog „zapadnog metka“.<\/p>\n

Iz navedenog se lako mo\u017ee zaklju\u010diti, bez obzira na to je li u pitanju carska ili komunisti\u010dka Rusija, kao Pijemont razli\u010ditih imperijalnih zajednica, da je matrica njene (ne)odr\u017eivosti su\u0161tinski identi\u010dna.<\/p>\n

Nosi li i dana\u0161nja Rusija u sebi tu fatalnu „genetsku sklonost“ ka dr\u017eavnoj i dru\u0161tvenoj imploziji koja je u dva prethodna navrata itekako uzdrmala i posljedi\u010dno dovela do zna\u010dajnih promjena i u svjetskom poretku, kako 1917. tako i 1989.?<\/p>\n

Dakle, Rusija se u posljednjih nekoliko stolje\u0107a nije raspadala uslijed vojne sile koja je dolazila izvana, ali itekako je na njene ljude zna\u010dajno djelovao tzv. meki utjecaj Zapada, i to ne samo Amerike.<\/p>\n

Koliko je taj kulturolo\u0161ki utjecaj bio i jest jak na slu\u017ebenom nivou, govori nam podsje\u0107anje da je francuski jezik na ruskom dvoru dugo bio favorizirani slu\u017ebeni jezik kao i to \u0161to najzna\u010dajnija povijesna prijestolnica Rusije i danas (iznova) nosi njema\u010dko ime – Sankt-Peterburg.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Glavni razlozi nestabilnosti ruske dr\u017eave<\/h3>\n

Ipak, glavni razlozi nestabilnosti ruske dr\u017eave le\u017ee, prije svega, u njenoj konceptualnoj anakronosti. Moskva se strukturalno promatrano ne odri\u010de naslije\u0111enih feudalnih elemenata i matrica ustrojstva\u00a0i funkcioniranja, samo ih na povr\u0161ini periodi\u010dno prilago\u0111ava i osvje\u017euje aktualnim trendovima preuzetim sa Zapada.<\/p>\n

Cara, plemstvo i vojne garde danas su zamijenili Predsjednik, Oligarsi i Vagnerovci. U me\u0111uvremenu se drhtalo pod Staljinom, Partijom i Slu\u017ebom. Samo je narod ostao isti. Danas je Rusija digitalna, postmoderna, feudalna despocija koja nije ni zakora\u010dila u bilo kakav oblik gra\u0111anskog i civilnog dru\u0161tva vladavine prava, s jasnom demokratskom podjelom vlasti.<\/p>\n

Rijetko tko je tako uvjerljivo i nemilosrdno opisao suvremenu Rusiju kao ruski pisac Vladimir Sorokin. Njegov roman Dan opri\u010dnika distopijsko je remek-delo koje je upravo dobilo ime po opri\u010dnicima, nekada\u0161njoj gardi (danas bismo rekli tajnoj policiji ili paravojsci) koja je slu\u017eila pod rukom Ivana Groznog (1533-1584).<\/p>\n

„Kako polulegenda ka\u017ee, bili su obu\u010deni kao monasi, jahali crne konje i nosili metlu i pse\u0107u glavu na sedlima, da o\u010diste i oglo\u0111u zemlju od izdajnika. Sorokinovi opri\u010dnici dvadeset prvog stolje\u0107a se voze u crnim Mercedesima i koriste ra\u010dunala, ali se pona\u0161aju kao feudalni gospodari. Radnja romana koji je nastao za vakta Vladimira Vladimirovi\u010da smje\u0161tena je u 2028., u zemlju Velikog brata, gdje se sve vrti oko nafte, plina i lojalnosti tiraninu.“<\/p>\n

Prigo\u017ein – bastard ruske neofeudalne politi\u010dke kreme<\/h3>\n

Ipak, \u010dak ni dalekovidni Sorokin u galeriji svojih grotesknih likova\u00a0nije obuhvatio jezivu nju\u0161ku Jevgenija Prigo\u017eina. Ovaj „4 u 1“ bastard ruske neofeudalne politi\u010dke kreme objedinio je u svojoj monstruoznoj li\u010dnosti pretorijanca i osobnog kuhara, bogata\u0161a i privatnog interkontinentalnog vojskovo\u0111u.<\/p>\n

Upiru\u0107i grubo prstom u sam vrh vojnog plemstva on se usudio isku\u0161ati i samog gazdu daju\u0107i pritom primjer svima onima koji \u0107e se neminovno, prije ili kasnije, na\u0107i na udaru Putina. Anga\u017eiranje privatnih vojski na glavnim pravcima sukoba kao i izbjegavanje nazivanja rata pravim imenom, ukazuju na strah Putina da bi pozivanje Moskovljana i „piterovaca“ u rat moglo dovesti do sloma re\u017eima na ulicama najve\u0107ih gradova.<\/p>\n

Upravo su Prigo\u017einov anga\u017eman od strane Kremlja i „\u0161vercanje“ pod firmom „specijalne vojne operacije“ na samom startu agresije na Ukrajinu pa\u017eljivom promatra\u010du ukazali da Putin nema povjerenja u sposobnosti i spremnost druge (ili prve?!) svjetske armije niti se uzda u lojalnost gra\u0111ana u velikim gradovima u uvjetima op\u0107e mobilizacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Slabost i krhkost strukture koja bi trebala biti najja\u010da<\/h3>\n

Pogotovo poslije debakla oko Kijeva, na samom po\u010detku agresije. Dodatno anga\u017eiranje 35.000 osu\u0111enih kriminalaca za popunu Wagnera, u punom volumenu je pokazalo dubinu te slabosti i krhkost strukture koja bi trebala biti najja\u010da.<\/p>\n

Neuspjeli pu\u010d aktualizirao je i stavio u centar pa\u017enje saznanja\u00a0da grupacije kao \u0161to su Prigo\u017einov\u00a0Wagner i \u010de\u010denski Ahmat Ramzana Kadirova nisu jedine privatne vojske.<\/p>\n

Jo\u0161 4. velja\u010de ruski premijer Mihail Mi\u0161utin stavio je svoj potpis na rje\u0161enje o formiranju jo\u0161 jedne privatne vojske. Radi se o ruskom energetskom divu Gazpromu, kojem se aktom vlade „daje pravo na osnivanje privatne sigurnosne organizacije“, \u0161to je ista odrednica koja se koristi i za Wagner grupu.<\/p>\n

Pod firmom Gaspromnjeft Ohrana formirana je krovna organizacija koja prema nepotvr\u0111enim informacijama pokriva tri privatne vojne organizacije – Potok, Baklju i Plamen. Prigo\u017einove psovke i kletve tijekom operacija u Bahmutu odnosile su se upravo na pripadnike Potoka, jedne od privatnih vojski, koja je „amaterski neuspje\u0161no“ \u0161titila bokove vagnerovaca prilikom finalnih \u010di\u0161\u0107enja grada. „Pahan“ je ve\u0107 tada prepoznao opstrukcije i dobro znao da se Vagneru sprema „svilen gajtan“.<\/p>\n

Huliganske desni\u010darske formacije<\/h3>\n

Sasvim je izvjesno da su i ove privatne vojske nastale pod kontrolom vlasti, ali poslije 25. lipnja i avanture vagnerovaca vi\u0161e nitko nikome ni\u0161ta u Kremlju ne mo\u017ee garantirati. Izgleda da je u tijeku op\u0107a tranzicija ogromnog, skoro milijunskog aparata osiguranja objekata i ljudi povezanog s kriminalnim miljeom, prije svega sa strogo organiziranim aparatom surove i mo\u0107ne ruske mafije.<\/p>\n

Tu je i nepoznat, ali prili\u010dan broj huliganskih i desni\u010darskih formacija koje nije te\u0161ko regrutirati iz vode\u0107ih navija\u010dkih grupa kojih samo u Moskvi ima najmanje \u010detiri (CSKA, Lokomotiva, Dinamo, Spartak…).\u00a0Ono \u0161to se dramati\u010dno name\u0107e kao pitanje koje \u0107e se neminovno otvoriti ako se ukrajinska drama nastavi jest pona\u0161anje ruskih oligarha koji su u 21. stolje\u0107u pre\u017eivjeli ve\u0107 dva te\u0161ka udarca.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n
<\/div>\n

\u0160to \u0107e oligarsi?<\/h3>\n

Prije sankcija koje su im nametnule zapadne zemlje nakon 24. velja\u010de 2022., ruski milijarderi su ve\u0107 pro\u0161li Putinovu \u010distku i djelomi\u010dnu nacionalizaciju svojih prebogatih feuda. Putin je u prvim godinama vlasti podr\u017eavio zna\u010dajne resurse koje je Jeljcin devedesetih prepustio oligarsima, uspostavljaju\u0107i tako surovi sistem dvorske lojalnosti.<\/p>\n

Rijetki koji su mu se suprotstavili bili su izlo\u017eeni plutoniju, novi\u010doku, a bogami i te\u0161koj robiji, kao \u0161to je to bio slu\u010daj s tada najbogatijim Rusom – Hodorkovskim. Tijekom ukrajinskog rata asortiman je pro\u0161iren „samoubojstvima iz zasjede“ i letovima kroz zatvorene prozore, s vi\u0161ih katova stanova i hotelskih apartmana.<\/p>\n

Zapad je sankcijama sabio oligarhe u ruske okvire, vratio ih u krilo Matu\u0161ke i osakatio njihove poslovne interese. \u0160to ako Putin, pod utjecajem te\u0161kih i vi\u0161eslojnih sankcija koje \u0107e i srednjoro\u010dno dovesti do ekonomske stagnacije i dru\u0161tvene krize, posegne za drugim krugom nacionalizacije imovine oligarha?<\/p>\n

Putin je iza\u0161ao iz komunisti\u010dkog ogrta\u010da i ne\u0107e mu biti te\u0161ko da se pritisnut odlu\u010di za najdrasti\u010dnije mjere. Pravo je pitanje ho\u0107e li ve\u0107 frustrirani milijarderi prekri\u017eenih ruku \u010dekati takav rasplet ili \u0107e i oni, po ugledu na Gasprom, formirati privatne vojske kako bi bar stvorili ravnote\u017eu straha unutar zvjerinjaka, u \u0161to se Rusija polako pretvara?<\/p>\n

Vanjske prijetnje<\/h3>\n

Pored ovih unutra\u0161njih opasnosti koje realno prijete opstanku postoje\u0107e ruske zajednice, ne treba zanemariti ni vanjske prijetnje. Iako svi kre\u0161te o namjeri Zapada da rasturi Rusiju pod raznoraznim izgovorima, prava opasnost mo\u017eda vreba na drugoj strani.<\/p>\n

Naime, te\u0161ko je povjerovati da jedna Kina koja je vjerojatno na vrhuncu svoje mo\u0107i i utjecaja \u0161irom planeta, ako Rusija u nastavku ozbiljnije prokrvari, ne\u0107e posegnuti za teritorijima koje su joj kom\u0161ije anektirali sredinom 19. stolje\u0107a, nakon poraza u Drugom opijumskom ratu.<\/p>\n

Pogotovo \u0161to se radi o ogromnim prostranstvima prebogatim energentima i drugim sirovinama koji upravo manjkaju najmnogoljudnijoj svjetskoj sili. Ako ka\u017eem da je centralna to\u010dka tog prostora Vladivostok, bit \u0107e potpuno jasno o kakvom se gubitku radi.<\/p>\n

Nastavak rata u Ukrajini i mrcvarenje Rusije koja je vojno zaglavljena, bez ideje o napredovanju i jasnim ciljevima rata, mo\u017ee aktivirati svaki od skiciranih scenarija. Tako\u0111er, sna\u017ena mirovna inicijativa iz same Rusije mogla bi preduprijediti eventualni vojni poraz ili status quo u blatnjavim ukrajinskim rovovima.<\/p>\n

Nikako ne treba smetnuti s uma da su upravo bolj\u0161evici tijekom revolucionarnih previranja 1917. kao glavni antivladin zahtjev istaknuli istupanje iz Velikog rata. Znamo kako se sve to okon\u010dalo.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prigo\u017ein je razotkrio ozbiljan Putinov problem. Posljedice bi mogle biti nesagledive Pi\u0161e:\u00a0Mom\u010dilo \u0110ur\u0111i\u0107 20:03, 09. srpnja 2023. Foto: Profimedia, EPA<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21700,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[25,14],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21699"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21699"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21699\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21701,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21699\/revisions\/21701"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21700"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}