{"id":21418,"date":"2023-06-19T22:32:16","date_gmt":"2023-06-19T20:32:16","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21418"},"modified":"2023-06-19T22:32:16","modified_gmt":"2023-06-19T20:32:16","slug":"sta-posle-putina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/sta-posle-putina\/","title":{"rendered":"\u0160ta posle Putina?"},"content":{"rendered":"
\n

Putin od rata u Ukrajini ima samo korist, kraj sukoba bi za njega bio katastrofa<\/h1>\n
\n
\n
\n
Index Vijesti<\/div>\n
19:53, 19. lipnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Putin<\/div>
Foto: EPA<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

DOK UKRAJINA ubrzava protuofenzivu na nekoliko sekcija fronte, razuman bi \u010dovjek mogao zaklju\u010diti da 2023. sigurno mora biti posljednja godina ruskog rata protiv svog susjeda. Ruski vojni resursi su iscrpljeni, duga i krvava zimska ofenziva Moskve u Donbasu dala je slabe rezultate, a rusko dru\u0161tvo \u010dezne za povratkom predratne stabilnosti. Logika nala\u017ee da Kremlj nema bolju opciju nego iskoristiti svaku priliku da prekine katastrofalni rat, spa\u0161avaju\u0107i obraz i \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e dr\u017ee\u0107i se za svoje teritorijalne dobitke.<\/p>\n

Ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik Antony Blinken ponovio je ovakva razmi\u0161ljanja na konferenciji za novinare ovog tjedna, rekav\u0161i da bi uspje\u0161na ukrajinska protuofenziva mogla „natjerati Putina da se kona\u010dno usredoto\u010di na pregovore o okon\u010danju rata koji je zapo\u010deo“, pi\u0161e\u00a0Foreign Policy.<\/a><\/p>\n

Nastavak rata donosi mu korist<\/h3>\n

Takve kalkulacije, me\u0111utim, temelje se na racionalnoj analizi uloga i dobiti i podcjenjuju u kojoj je mjeri ovaj rat osobni projekt jednog \u010dovjeka – ruskog predsjednika Vladimira Putina. Pokrenuo ga je sam, na temelju vlastitih iskrivljenih percepcija i ne obaziru\u0107i se na mi\u0161ljenje ruskog dru\u0161tva i vladaju\u0107ih elita.<\/p>\n

Nastavio je to provoditi vi\u0161e od godinu dana, prkose\u0107i svakom zdravom razumu i nema naznaka da \u0107e ikada po\u017eeljeti prestati. Dapa\u010de, nastavak rata donosi mu brojne politi\u010dke koristi, dok bi mu njegovo zaustavljanje predstavljalo samo nove rizike.<\/p>\n

Nema sumnje da ruske elite i dru\u0161tvo uvelike dijele Putinovu ogor\u010denost prema Zapadu, zanemarivanje ukrajinske dr\u017eavnosti i uvjerenje da je Rusija velika sila koja ima pravo koristiti vojsku protiv drugih dr\u017eava po svojoj volji.<\/p>\n

Koliko su Rusi spremni \u017ertvovati u sukobu sa Zapadom?<\/h3>\n

Me\u0111u Rusima bez obzira na dru\u0161tveni polo\u017eaj ima malo suosje\u0107anja za polo\u017eaj Ukrajinaca, a jo\u0161 manje apetita za pretvaranjem Rusije u demokratsku i odgovornu \u010dlanicu me\u0111unarodne zajednice. Ipak, mnogi se Rusi zna\u010dajno razilaze s Putinom o tome koliko su spremni \u017ertvovati u sukobu sa Zapadom.<\/p>\n

Unato\u010d manjkavostima u provo\u0111enju istra\u017eivanja javnog mnijenja u autoritarnim dr\u017eavama, istra\u017eivanja pokazuju da nepokolebljiva potpora javnosti Putinu ne sprje\u010dava ve\u0107inu Rusa da do\u017eivljavaju svoju trenutnu situaciju kao iznimno stresnu i da pozdravljaju mirovne pregovore s Ukrajinom – \u0161to god to zna\u010dilo, jer je nejasno koliko bi Rusa podr\u017ealo odustajanje od bilo kojeg od osvojenih teritorija.<\/p>\n

Privatni razgovori me\u0111u ruskim elitama tako\u0111er otkrivaju veliko nezadovoljstvo sve ve\u0107im tro\u0161kovima rata i nerazumijevanjem njegove svrhe. Ipak, invazija se nastavlja u skladu s Putinovim \u017eeljama i nitko u Rusiji nema na\u010dina da nadja\u010da njegovu volju.<\/p>\n

\u0160to invazija predstavlja za Putina?<\/h3>\n

Za Putina invazija predstavlja jednostavan na\u010din da provede ciljeve za koje se godinama borio u mirnodopskim uvjetima. Ovo je uvijek bio Putinov za\u0161titni znak vladanja: on vjeruje da su izravni poku\u0161aji upravljanja levijatanom ruske dr\u017eave uzaludni i umjesto toga radije prisiljava sustav da se prilagodi krizama i svr\u0161enim \u010dinjenicama koje je sam stvorio.<\/p>\n

S invazijom na Ukrajinu, Putin je izbrusio ovaj menad\u017eerski pristup do savr\u0161enstva. Jednom odlukom stvorio je dovoljno zamaha da Rusija pojuri u smjeru razvoja doga\u0111aja koji je dugo \u017eelio vidjeti. Uzmimo za primjer preorijentaciju ruske vanjske trgovine kako bi postala manje ovisna o Zapadu, \u010demu je Putin te\u017eio od 2014.<\/p>\n

Osam godina osmi\u0161ljavanja strategija, razrade politika i poduzimanja raznih postupnih koraka imalo je u\u010dinak manji od jedne godine sveop\u0107eg rata. U 2022. trgovinski promet zemlje s Europom vi\u0161e se nego prepolovio, dok je trgovina s Kinom porasla za vi\u0161e od 40 posto, a s Indijom 2.6 puta.<\/p>\n

Godinama su se ruska poduze\u0107a i nesposobna birokracija borili da razviju infrastrukturu potrebnu za suradnju s Azijom. Me\u0111utim, tek je rat natjerao Rusiju da mobilizira svoje resurse i financira niz azijsko orijentiranih prometnih projekata, od \u017eeljezni\u010dke veze s Indijskim oceanom preko Irana i Azerbajd\u017eana (o \u010demu se raspravljalo od 2005.) do novog plinovoda za Kinu, koji je sada nadohvat ruke nakon vi\u0161e od desetlje\u0107a razgovora.<\/p>\n

Smanjenje ovisnosti Rusije o ameri\u010dkom dolaru i zapadnom financijskom sustavu prioritet je vlade od 90-ih godina, ali bio je potreban sveobuhvatni rat kako bi se udio ruskog izvoza pla\u0107enog ameri\u010dkim dolarima ili eurima smanjio s gotovo 90 posto u sije\u010dnju 2022. na ispod 50 posto u prosincu iste godine.<\/p>\n

Izolacija Bjelorusije i razdor izme\u0111u Kine i Rusije<\/h3>\n

Ciljevi kao \u0161to su zamjena zapadnog uvoza doma\u0107im proizvodima, odmor Rusa unutar zemlje i vra\u0107anje presti\u017ea ruskim oru\u017eanim snagama bili su na Putinovom dnevnom redu desetlje\u0107ima, ali na kraju se samo rat pokazao sposobnim nagnati ruske birokrate, poslovne ljude i \u0161ire dru\u0161tvo da ih stvarno provode.<\/p>\n

Dijelovi moskovske elite mo\u017eda i dalje u\u017eivaju u svojim talijanskim vilama, mediteranskim jahtama i francuskim delicijama, ali njihov broj se smanjuje svaki put kada Zapad uvede novi paket sankcija.<\/p>\n

Me\u0111unarodni razvoj doga\u0111aja izazvan ratom jo\u0161 je bli\u017ei Putinovim dugotrajnim ambicijama. Uklju\u010denost Minska u agresiju na Ukrajinu zape\u010datila je izolaciju Bjelorusije od Zapada i gurnula zemlju u nevi\u0111enu integraciju s Rusijom – uz relativno malo pritiska iz Moskve.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, gubitak pristupa Europe jeftinom ruskom plinu stalni je trn u oku transatlantskom jedinstvu, potencijalno stvaraju\u0107i nove izvore napetosti izme\u0111u Europe i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n

Zamrzavanje deviznih rezervi ruske sredi\u0161nje banke rasplamsalo je strahove diljem svijeta da \u0107e Washington i Bruxelles svoje valute koristiti u druge svrhe. Ruski rat tako\u0111er je stvorio novu kost razdora izme\u0111u Zapada i Kine. Mnoge zemlje u razvoju iskoristile su to kako bi bile asertivnije prema Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i Europi.<\/p>\n

U stvarnosti, naravno, nijedan od ovih razvoja doga\u0111aja nije tako jasan kao \u0161to se mo\u017ee \u010diniti Putinu – a njihova cijena za Rusiju je ogromna. Ali klju\u010dna lekcija koju je izvukao iz ruske povijesti jest da, ako \u017eelite posti\u0107i ne\u0161to vrijedno u tako golemoj i neorganiziranoj zemlji, cijena \u0107e neizbje\u017eno biti visoka.<\/p>\n

Dok \u0107e gubici s vremenom izblijediti, postignu\u0107a \u0107e pamtiti kasnije generacije. \u010cak i ako je cijena visoka, Putin nije prona\u0161ao ni\u0161ta \u0161to bi moglo parirati ratu u njegovoj destruktivnoj u\u010dinkovitosti za oblikovanje povijesti Rusije i svijeta.<\/p>\n

Kraj rata bio bi katastrofa za Putina<\/h3>\n

Nasuprot tome, sam Putin nema mnogo koristi od skorog zaustavljanja rata, pogotovo ako se ukrajinska protuofenziva poka\u017ee uspje\u0161nom. Naravno, okon\u010danje rata spasilo bi tisu\u0107e \u017eivota, zna\u010dajno ubla\u017eilo pritisak na rusko gospodarstvo i dru\u0161tvo, omogu\u0107ilo Rusiji da stabilizira svoju me\u0111unarodnu poziciju i tako dalje. Ali za Putina osobno, zaustavljanje sukoba bila bi katastrofa za njegovu poziciju u ruskoj unutarnjoj politici i povijesti.<\/p>\n

Bez obzira koliko je ruski re\u017eim postao represivan, okon\u010danje rata neizbje\u017eno bi potaknulo javno razmi\u0161ljanje i preispitivanje. Bilo bi mnogo pitanja o svrsi invazije, njezinoj visokoj cijeni i tome je li rezultat opravdao tu cijenu. \u0160tovi\u0161e, Putin bi se s tim pitanjima morao suo\u010diti u situaciji u kojoj vi\u0161e ne bi bilo mogu\u0107e o\u0161triju represiju opravdavati navo\u0111enjem iznimnih ratnih okolnosti.<\/p>\n

Bez obzira na to koliko Rusi istro\u0161eni bili, Putin \u0107e se dr\u017eati svoje selektivne percepcije stvarnosti, tra\u017ee\u0107i razloge i na\u010dine za dalju eskalaciju svog ovisni\u010dkog kri\u017earskog rata protiv trenutnog svjetskog poretka. Putin nije \u010dak ni sumnjao u svoje namjere: njegove klju\u010dne odluke tijekom pro\u0161lih mjeseci – od poo\u0161travanja sustava vojnog nova\u010denja do masivnog ulaganja u proizvodnju oru\u017eja – jasno pokazuju da svoju zemlju priprema za dugotrajni rat.<\/p>\n

Te\u0161ko je vidjeti kako bi nadolaze\u0107a ukrajinska protuofenziva mogla utjecati na ove kalkulacije, bez obzira na to koliko se pokazala uspje\u0161nom.<\/p>\n

\u0160to nakon Putina?<\/h3>\n

\u010cini se da nitko u Rusiji ne mo\u017ee zaustaviti Putina, ali to ne zna\u010di da su \u017eeljni nastaviti njegovim putem kad ga jednom vi\u0161e ne bude. \u010cak ni tada Rusija vjerojatno ne\u0107e dobiti demokratski orijentirano, a kamoli prozapadno vodstvo. Umjesto toga, Putina \u0107e najvjerojatnije naslijediti skupina njegovih prista\u0161a koji dijele sli\u010dan pogled na svijet, uklju\u010duju\u0107i njegov pogled na Zapad i Ukrajinu.<\/p>\n

Ipak, \u010dak i ako bude autokratsko i paranoi\u010dno, sljede\u0107e rusko vodstvo bit \u0107e manje orijentirano prema jednom \u010dovjeku na vrhu. Dosljedan je obrazac u ruskoj i sovjetskoj povijesti da su mo\u0107ni autokratski vladari tako temeljito \u010distili sve potencijalne suparnike da je njihov odlazak neizbje\u017eno pratilo manje mo\u0107no i vi\u0161e kolektivno vodstvo, pri \u010demu nitko od njegovih \u010dlanova nije mogao nametnuti svoje hirove svima ostalima. Samim tim \u0161to su kolektiv, ruski \u0107e vlastodr\u0161ci nakon Putina neminovno opreznije kora\u010dati, temeljitije razra\u0111ivati odluke i racionalnije reagirati, posebice na pitanja vezana uz rat.<\/p>\n

Ova se razlika mo\u017ee pokazati odlu\u010duju\u0107om. S obzirom na trenuta\u010dno stanje stalno rastu\u0107ih napetosti, vrijedi razmisliti o tome tko \u0107e u Rusiji prije pritisnuti nuklearno dugme: usamljeni autokrat opsjednut povijesnom veli\u010dinom ili skupina sivih aparat\u010dika koji su zapeli u svojim unutarnjim sva\u0111ama? Pogre\u0161an odgovor mo\u017ee nas ko\u0161tati planeta.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Putin od rata u Ukrajini ima samo korist, kraj sukoba bi za njega bio katastrofa Index Vijesti 19:53, 19. lipnja<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21158,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[25,14,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21418"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21418"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21419,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21418\/revisions\/21419"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21158"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}