{"id":21240,"date":"2023-06-10T18:50:40","date_gmt":"2023-06-10T16:50:40","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21240"},"modified":"2023-06-10T18:50:40","modified_gmt":"2023-06-10T16:50:40","slug":"novi-migrantski-talas-stize-u-evropu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/novi-migrantski-talas-stize-u-evropu\/","title":{"rendered":"Novi migrantski talas sti\u017ee u Evropu"},"content":{"rendered":"
\n

Novi migrantski val dolazi u Europu. EU priprema novi plan, dvije dr\u017eave se protive<\/h1>\n
\n
\n
\n
Index Vijesti<\/div>\n
13:07, 10. lipnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Novi<\/div>
Foto: EPA<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

IMIGRANTI su se opet zaputili prema Europi, pokazuju podaci o ulazu stranih dr\u017eavljana u \u010dlanice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon migrantske krize 2015., broj ilegalnih migranata se naglo spustio i stagnirao nekoliko godina na razinama otprije krize. Ali podaci za pro\u0161lu godinu pokazuju velik rast broja poku\u0161aja ilegalnih prelazaka i ukupnog broja imigranata koji se ilegalno nalaze u nekoj od \u010dlanica EU.<\/p>\n

Cijeli \u010detvrtak su ministrice i ministri unutarnjih poslova 27 \u010dlanica EU raspravljali u Luksemburgu kako bi prihvatili reformu prava na azil i regulaciju migracije, koja je pripremljena ve\u0107 prije vi\u0161e godina. „Postoji svjetlo na kraju tunela“, objavio je jedan delegat nakon 12 sati vije\u0107anja, dok su pregovori jo\u0161 trajali.<\/p>\n

\u0160vedska predsjedateljica Vije\u0107a Maria Malmer Stenergard tri je puta prekidala sjednicu kako bi tekst bio promijenjen jer\u00a0su ga neke delegacije odbijale, pi\u0161e\u00a0Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n

Nakon \u0161to su velike zemlje kao Njema\u010dka i Italija bile za prijedlog, on je mogao biti prihva\u0107en, ne jednoglasno, nego takozvanom kvalificiranom ve\u0107inom, dakle glasovima zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovni\u0161tva EU. Protiv prijedloga su glasale Poljska i Ma\u0111arska, koje se i dalje ne \u017eele pridr\u017eavati zajedni\u010dkih pravila o reguliranju migracije.<\/p>\n

Prihva\u0107ati izbjeglice ili pla\u0107ati<\/h3>\n

Nacionalno-konzervativni poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski najavio je da Poljska ne\u0107e pla\u0107ati od\u0161tetu zato \u0161to ne prihva\u0107a izbjeglice. A prema novim pravilima, zemlja koja ne prihva\u0107a izbjeglice trebala bi pla\u0107ati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a trebala bi prema kvoti odre\u0111enoj s obzirom na broj stanovnika.<\/p>\n

\"\"<\/div>\n

Stru\u010dnjakinja za migracije Helena Hahn iz instituta European Policy Centre sumnja da \u0107e novi sustav funkcionirati. „Vidjeli smo do kraja da to nailazi na otpor nekih \u010dlanica, uklju\u010duju\u0107i Poljsku. Oni ka\u017eu, tro\u0161kovi su previsoki. Zato mo\u017eemo o\u010dekivati vi\u0161e protivljenja.“<\/p>\n

Slabi izgledi: priznaje se manje od 20 posto tra\u017eitelja azila<\/h3>\n

Unato\u010d sna\u017enom protivljenju „obvezuju\u0107oj solidarnosti“ u zemljama na vanjskim granicama EU, kao \u0161to su Gr\u010dka, Italija, Cipar i Malta, njema\u010dka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser odluku iz Luksemburga smatra „povijesnom“, koja nikomu nije bila laka. Ministrica se na kraju slo\u017eila s\u00a0brzim postupkom provjere prava na azil na vanjskim granicama EU, oko kojeg se ne sla\u017eu svi u njema\u010dkoj vladaju\u0107oj koaliciji sastavljenoj od SPD-a, Zelenih i liberala.<\/p>\n

U tim brzim postupcima bi za najvi\u0161e 12 tjedana trebalo biti utvr\u0111eno \u010diji zahtjev za azilom je o\u010dito neutemeljen jer dolazi iz relativno sigurne zemlje. A to va\u017ei za sve zemlje kod kojih je postotak priznavanja prava na azil u Europskoj uniji ispod 20 posto. Primjeri za to su Pakistan, Albanija i neke afri\u010dke zemlje.<\/p>\n

Vra\u0107anje u tre\u0107e zemlje<\/h3>\n

Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti\u00a0vra\u0107eni u svoju domovinu ili u neku tre\u0107u zemlju. Je li neka tre\u0107a zemlja prikladna, o tomu \u0107e odlu\u010divati zemlje na vanjskim granicama EU, primjerice Gr\u010dka i Italija. Ne postoji vi\u0161e zajedni\u010dki popis sigurnih zemalja.<\/p>\n

Brzim postupcima na granici bit \u0107e podvrgnute i obitelji s djecom i maloljetnici bez pratnje. Njema\u010dki Zeleni su to o\u0161tro kritizirali. Ministrica Nancy Faeser je izjavila da \u0107e se ona i dalje boriti za prava djece i iznimke. Ho\u0107e li to biti dovoljno koalicijskim partnerima, nije jasno.<\/p>\n

40.000 mjesta za po\u010detak<\/h3>\n

Za postupak na granici se sad\u00a0moraju stvoriti nova, gotovo zatvorena prihvatili\u0161ta u zemljama na vanjskim granicama EU, primjerice Gr\u010dkoj i Italiji. Takva prihvatili\u0161ta kritiziraju organizacije za za\u0161titu izbjeglica, ali i Zeleni i dijelovi SPD-a u Njema\u010dkoj, jer smatraju da se prakti\u010dno radi o nedopustivim zatvorima.<\/p>\n

Italija je pristala na nova pravila tek nakon \u0161to su kapaciteti za te grani\u010dne postupke osjetno smanjeni, nakon te\u0161kih pregovora.<\/p>\n

\"\"<\/div>\n

\u0160vedsko predsjedni\u0161tvo je u po\u010detku predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju se do\u0161lo do jedne tre\u0107ine toga, dakle 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale \u010dlanice EU moraju prihvatiti u sklopu premje\u0161tanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Gr\u010dkoj. Na prihva\u0107anje takvih izbjeglica, koji imaju izgleda da dobiju azil, trenutno su spremne samo Njema\u010dka, Portugal, Irska i Luksemburg.<\/p>\n

Sve druge \u010dlanice EU bi morale pla\u0107ati odre\u0111eni iznos u europski fond iz kojeg se financira za\u0161tita granica\u00a0i druge zada\u0107e u sklopu sprje\u010davanja migracija. „Zemlje u koje ve\u0107 sti\u017ee velik broj migranata morat \u0107e osobito pove\u0107ati svoje kapacitete da bi mogle uredno obaviti te postupke na granici“, napominje stru\u010dnjakinja za migracije Helena Hahn u razgovoru za DW.<\/p>\n

Najve\u0107e skupine ne idu u postupke na granicama<\/h3>\n

Izbjeglice iz Sirije i Afganistana ne\u0107e biti obuhva\u0107eni postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Za te ljude \u0107e vrijediti „normalni“ postupci. To zna\u010di da \u0107e oni\u00a0biti registrirani u Gr\u010dkoj ili Italiji\u00a0i da \u0107e onda produ\u017eiti putovanje, naj\u010de\u0161\u0107e prema Njema\u010dkoj. Ta „sekundarna migracija“, koja prema zakonima EU zapravo nije dopu\u0161tena, ali je uobi\u010dajena u praksi, ne\u0107e biti obuhva\u0107ena novim pravilima.<\/p>\n

\u010clanice EU se nadaju, kao i puno puta ranije, da \u0107e zemlje u kojima su izbjeglice prvi put stupile na tlo EU prihvatiti te izbjeglice nazad.<\/p>\n

Cilj reforme je smanjiti dolazak izbjeglica, odnosno tra\u017eitelja azila, u EU. On je posljednjih godina jako porastao. U 2022. je 850.000 ljudi podnijelo prvi put zahtjev za azilom u Europskoj uniji. EU diplomati ka\u017eu kako se nadaju da \u0107e nova pravila zastra\u0161iti migrante koji nemaju izgleda za azil. Ali u to sumnja ma\u0111arski ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter.<\/p>\n

Nacionalno-konzervativni Pinter je nedavno, prilikom susreta sa svojim bavarskim kolegom Joachimom Hermannom (CSU) u W\u00fcrzburgu, izjavio da vanjske granice EU moraju biti bolje za\u0161ti\u0107ene.<\/p>\n

\n
\"\"
\u017dica na granici Ma\u0111arske i Srbije<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n

Njema\u010dka ministrica Faeser je, nasuprot tomu, u Luksemburgu izjavila: „Ja \u017eelim granice dr\u017eati otvorenima.“<\/p>\n

Stru\u010dnjakinja za migracije Helena Hahn preporu\u010duje \u010dlanicama EU nastavak potrage za konsenzusom i bolju koordinaciju. „Ako se to ne dogodi, vjerojatno \u0107emo vidjeti vi\u0161e ovakvih stvari kakve se danas doga\u0111aju.“ A to zna\u010di vi\u0161e problemati\u010dnih postupaka, rast broja tra\u017eitelja azila.<\/p>\n

„Sustav kakav je sada ne funkcionira“, ka\u017ee austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.<\/p>\n

Pravila koja je sad prihvatilo Ministarsko vije\u0107e moraju do kraja godine pro\u0107i raspravu u Europskom parlamentu i ondje biti prihva\u0107ena. Ako to pro\u0111e bez pote\u0161ko\u0107a, prije nego \u0161to parlamentarci na prolje\u0107e zapo\u010dnu predizbornu kampanju za Europske izbore predvi\u0111ene za lipanj, nova pravila za azil mogu stupiti na snagu sljede\u0107e godine.<\/p>\n

Ona se ne odnose na ratne izbjeglice iz Ukrajine. Za njih vrijedi izvanredna za\u0161tita na temelju drugih zakonskih odredaba.<\/p>\n

Drasti\u010dno narastao broj ilegalnih imigranata<\/h3>\n

Kako je Index ve\u0107 pisao prije desetak dana, 2022. je za oko 1.1 milijun ljudi koji nisu iz neke od \u010dlanica EU utvr\u0111eno da su nezakonito prisutni u nekoj od \u010dlanica, \u0161to je pove\u0107anje od 61 posto u usporedbi s 2021.<\/p>\n

To se odnosi na one koji su ve\u0107 u\u0161li u EU, ali i one koji su se nalazili ilegalno u EU, ali su putovali izvan vanjskih granica pa je na grani\u010dnoj kontroli utvr\u0111eno da nemaju pravo biti u EU.<\/p>\n

Najvi\u0161e je ilegalnih imigranata utvrdila Ma\u0111arska (222.515), a slijede Njema\u010dka (198.310), Italija (138.420), Francuska (115.120), Austrija (105.545), \u0160panjolska (68.100) i Gr\u010dka (49.060). Hrvatska je utvrdila 43.830 ilegalnih imigranata, osmi najvi\u0161i broj od svih \u010dlanica EU.<\/p>\n

\n
\n