{"id":21020,"date":"2023-05-31T07:12:49","date_gmt":"2023-05-31T05:12:49","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21020"},"modified":"2023-05-31T07:12:49","modified_gmt":"2023-05-31T05:12:49","slug":"zelena-energija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/zelena-energija\/","title":{"rendered":"Zelena energija"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Solarne elektrane u Srbiji<\/h1>\n
<\/i>POSTED\u00a0ADMIN<\/a><\/span><\/span><\/div>\n<\/header>\n
\"\"<\/div>\n
\n

Po\u010detna<\/a>\u00bb\u00a0Vesti<\/a>\u00bb\u00a0Dru\u0161tvo<\/a>\u00bb\u00a0Najbolje lokacije za solarne elektrane u SrbijiDRU\u0160TVO<\/a>Mapiranje solarnih potencijala Srbije: Na raspolaganju gigavati \u010diste i odr\u017eive energije<\/p>\n

Najbolje lokacije za solarne elektrane u Srbiji<\/h1>\n

\"\"Dr Dejan Doljak\/Klima101.rsdanas 06:4<\/p>\n

\"SOLARNIfoto BETAPHOTO\/DRAGAN GOJI<\/p>\n

Dr Dejan Doljak sa Geografskog instituta \u201eJovan Cviji\u0107\u201c SANU pi\u0161e za portal\u00a0Klima101.rs<\/strong><\/a>\u00a0o projektu u okviru kojeg je mapirano 100 najboljih lokacija za solarne elektrane \u0161irom zemlje \u2013 koje bi dale 1 GW \u010diste i odr\u017eive energije uz minimalan negativan uticaj na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n

Kako navodi jedno istra\u017eivanje, energetski potencijal Sun\u010devog zra\u010denja u Srbiji za oko 30% je ve\u0107i nego u Centralnoj Evropi. Me\u0111utim, solarna fotonaponska energija u\u010destvuje samo sa oko 0,04% u proizvodnji elektri\u010dne energije u Srbiji.<\/p>\n

Prema do sada razvijenim energetskim planovima, utvr\u0111enim od strane Ministarstva rudarstva i energetike, Srbija bi do 2030. godine trebalo da pove\u0107a kapacitet novih solarnih elektrana za \u010dak 1,54 GW. Da li je ova brojka mogu\u0107a?<\/p>\n

Sude\u0107i po novom istra\u017eivanju, potencijal je svakako prisutan. U okviru projekta \u201ePametno planiranje za odr\u017eivi razvoj \u2013 Mapiranje solarnih potencijala Srbije\u201c, raspolo\u017eivi kapacitet samo u najbolje ocenjenim lokacijama iznosi pribli\u017eno 75 GW, \u0161to je zapravo dovoljno da obezbedi oko 3,4 puta vi\u0161e elektri\u010dne energije nego \u0161to cela Srbija potro\u0161i.<\/p>\n

Javnost \u0107e uskoro mo\u0107i da pogleda mapu solarnih potencijala Srbije<\/strong><\/p>\n

Nedavno je osvanula vest da je ministarka rudarstva i energetike, Dubravka \u0110edovi\u0107, prisustvovala otvaranju najve\u0107e do sada solarne elektrane u Srbiji. Tom prilikom ona je izjavila da su ovakvi projekti u interesu Srbije, jer doprinose unapre\u0111enju sigurnosti snabdevanja elektri\u010dnom energijom i za\u0161titi \u017eivotne sredine.<\/p>\n

Saznav\u0161i za ovu vest, pristupio sam interaktivnoj mapi kako bih proverio rezultate modela za procenu prostornog potencijala za razvoj solarnih elektrana. Lokacija na kojoj se danas nalazi najve\u0107a solarna elektrana, prema modelu, spada u kategoriju \u201eVisokog potencijala za razvoj i niskog prostornog konflikta\u201c (Slika 1).<\/p>\n

\"Najbolje
Foto: klima101.rs<\/figcaption><\/figure>\n

Ova interaktvna mapa je rezultat projekta \u201ePametno planiranje za odr\u017eivi razvoj \u2013 Mapiranje solarnih potencijala Srbije\u201c, koji je pokrenula me\u0111unarodna organizacija za za\u0161titu \u017eivotne sredine The Nature Conseravancy (TNC). Pomenuta mapa bi uskoro trebalo da bude dostupna javnosti putem veb aplikacije.<\/p>\n

Saradnici na projektu izrade mape solarnih potencijala u Srbiji<\/strong><\/p>\n

Na izradi modela i vizuelizaciji dobijenih rezultata radili su dr Ilija Batas Bjeli\u0107, nau\u010dni saradnik Instituta tehni\u010dki nauka SANU i dr Dejan Doljak, nau\u010dni saradnik Geografskog instituta \u201eJovan Cviji\u0107\u201c SANU, u saradnji sa nau\u010dnicima iz organizacije TNC\u2014Joseph Kiesecker, James Oakleaf i Kei Sochi. Projektom su koordinirali Igor Vejnovi\u0107, direktor za strate\u0161ke inicijative Programa za Jugoisto\u010dnu Evropu i Kasandra-Zorica Dropulji\u0107, menad\u017eer projekata za Jugoisto\u010dnu Evropu, u organizaciji TNC.<\/p><\/blockquote>\n

Lokacije za solarne elektrane prate jednostavnu formulu: najbolje performanse sa minimalnim negativnim uticajem<\/p>\n

Osnovni cilj projekta bio je da se u Srbiji utvrdi 100 potencijalnih lokacija za sme\u0161taj ovakvih solarnih fotonaponskih (FN) elektrana (pojedina\u010dne snage oko 10 MW), a koje bi zajedno pove\u0107ale kapacitet solarnih elektrana za 1 GW, \u0161to je blizu deklarisanom cilju od 1,54 GW.<\/p>\n

Lokacije su odabrane prate\u0107i osnovni princip koji omogu\u0107ava postizanje visokih performansi uz minimalne tro\u0161kove i minimalan negativan uticaj na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n

Prostorna analiza sprovedena je u rasterskom formatu, prostorne rezolucije 500 m \u00d7 500 m, uz pomo\u0107 geografskog informacionog sistema i dva modela vrednovanja. Svrha prvog modela je da uka\u017ee na razvojni potencijal lokacije iz ekonomskog aspekta, dok su u drugom modelu uklju\u010deni potencijalni konflikti u prostoru, kako bi se za\u0161titio javni interes.<\/p>\n

Kroz oba modela uspostavljena su ograni\u010denja, tj. eliminisane su povr\u0161ine koje su manje pogodne za izgradnju ovakvih elektrana (tereni velikog nagiba, izgra\u0111ene povr\u0161ine, \u0161ume, plavne zone, za\u0161ti\u0107ena prirodna i kulturna dobra, i dr).<\/p>\n

Prvim modelom obuhva\u0107eno je sedam kriterijuma: (1) prinos solarne energije (energetski potencijal FN elektrane), (2) udaljenost od dalekovoda, (3) udaljenost od trafostanica, (4) udaljenost od puteva, (5) kori\u0161\u0107enje zemlji\u0161ta, (6) udaljenost od urbanih povr\u0161ina i (7) udaljenost od luka i \u017eeleznice.<\/p>\n

U drugom modelu, vrednost prostora analizirana je iz tri aspekta: (1) o\u010duvanje biodiverzitata, (2) resursa za proizvodnju hrane i (3) vizuelno-estetske vrednosti predela.<\/p>\n

Stotinu najpovoljnijih lokacija, dovoljnih za oko 10 odsto ukupne potro\u0161nje u doma\u0107instvima, pro\u0161lo je dodatnu ekspertsku proveru<\/strong><\/p>\n

U oba modela vrednosti indeksa kre\u0107u se u rasponu od 0 do 1. Ve\u0107a vrednost indeksa u prvom modelu ukazuje da je lokacija povoljnija za razvoj solarne elektrane, dok u drugom modelu ukazuje na ve\u0107i intenzitet prostornog konflikta, pa je lokacija manje povoljna za razvoj solarne elektrane.<\/p>\n

Radi lak\u0161eg razumevanja vrednosti indeksa u prvom modelu podeljene su na \u0161est klasa razvojnog potencijala: veoma nizak, nizak, srednji, visok i veoma visok; dok su vrednosti indeksa u drugom modelu podeljene na tri klase intenziteta prostornog konflikta: nizak, srednji i visok.<\/p>\n

Lokacije odabrane u ovom projektu mogle bi doprineti ostvarenju energetskih ciljeva Srbije, ali i obezbe\u0111enju ravnomernog razvoja solarnih elektrana u Srbiji, budu\u0107i da smo u svakom okrugu izabrali podjednak broj lokacija, rangiraju\u0107i ih prema vrednostima indeksa prostornog konflikta (rastu\u0107i niz) i razvojnog potencijala (opadaju\u0107i niz), uz to da svaka potencijalna lokacija bude na udaljenosti ve\u0107oj od 5 km.<\/p>\n