{"id":2089,"date":"2015-01-02T08:29:18","date_gmt":"2015-01-02T08:29:18","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=2089"},"modified":"2015-01-02T08:29:18","modified_gmt":"2015-01-02T08:29:18","slug":"putinov-omiljeni-projekt-u-krizi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/putinov-omiljeni-projekt-u-krizi\/","title":{"rendered":"Putinov omiljeni projekt u krizi"},"content":{"rendered":"

Za pojedine stru\u010dnjake, Evroazijska ekonomska unija je samo mrtvo slovo na papiru. Istovremeno, ima i onih koju EEU smatraju nu\u017enom. Projekt Vladimira Putina prolazi kroz te\u0161ka vremena, odnosi me\u0111u partnerima su napeti.<\/p>\n

\"Moskau<\/a>Samit Evroazijske unije, 23.12.2014.<\/p>\n<\/div>\n
\n
\n

U skladu sa dosada\u0161njim planovima, prvog januara 2015. po\u010dinje da funkcioni\u0161e Evroazijska ekonomska unija (EEU). Za razliku od carinske unije biv\u0161ih sovjetskih republika \u010diji je EEU „naslednik“, nova zajednica ne sastoji se od samo tri, ve\u0107 od pet zemalja. Osim Rusije, Belorusije i Kazahstana \u010dlanice Unije su i Jermenija i Kirgistan. U maju 2011. Rusija, Belorusija i Kazahstan su postigli dogovor o utemeljenju privrednog saveza, a ve\u0107 tokom te godine po\u010delo je da se radi na ugovoru o osnivanju Evroazijske unije.<\/p>\n

\"Terffen<\/a>Poro\u0161enko i Luka\u0161enko u Kijevu, 21.12.2014.<\/p>\n<\/div>\n

EEU se „ra\u0111a“ u te\u0161kim vremenima. Rusija se bori s velikim ekonomskim problemima, a ima i trzavica me\u0111u \u010dlanicama Unije. Nedavno su beloruski predsednik Aleksander Luka\u0161enko i njegov kazahstanski kolega Nursultan Nazarbajev posetili Kijev. Tamo su se sastali s ukrajinskim predsednikom Petrom Poro\u0161enkom. Stru\u010dnjaci u tom potezu vide lo\u0161 signal za Moskvu – i budu\u0107nost Evroazijske unije.<\/p>\n

Te\u0161ko partnerstvo<\/p>\n

„Situacija nije ohrabruju\u0107a. U ovoj fazi integracije moralo bi biti pozitivnih vesti. A sve je potpuno suprotno. U poslednje vreme uo\u010davamo komplikacije u odnosima Rusije i njenih partnera. Sa Belorusijom je u toku sukob oko tranzita robe, a sa Kazahstanom zbog isporuke struje i uglja u Rusiju“, ka\u017ee za Doj\u010de vele Aleksej Portanski, profesor trgovinske politike na Moskovskom ekonomskom fakultetu.<\/p>\n

I nakon ulaska Kirgistana i Jermenije u uniju, oko 80 odsto bruto doma\u0107eg proizvoda te organizacije i dalje \u0107e poticati iz Rusije, i ta zemlja \u0107e morati i da ponese glavni teret integracije. „To se vidi ve\u0107 sad, na primer, \u0161to se ti\u010de finansijske pomo\u0107i Belorusiji. Usledi\u0107e \u0107e i ustupci zbog Kirgistana i Jermenije. Svaka nova zemlja koja pristupi EEU, za Moskvu zna\u010di tro\u0161ak“, tvrdi Portanski.<\/p>\n

„Izmi\u0161ljotina“<\/p>\n

„Moskvi je potrebna nadnacionalna organizacija da bi se ose\u0107ala velikom i mo\u0107nom“, smatra ruski politikolog Andrej Pjontkovski. Ruski susedi su proteklih godina samo iskoristili „Moskvine imperijalne komplekse“, dodaje on. Luka\u0161enko je za sudelovanje u integracijskim projektima od Kremlja dobijao novac, a Nazarbajev garancije da se kazahstanske dr\u017eavne granice ne\u0107e menjati. „Nazarbajev je nasledio slabu zemlju na \u010dijem severnom delu \u017eivi jako puno Rusa“, poja\u0161njava Pjontkovski.<\/p>\n

Ali sad su i Luka\u0161ensko i Nazarbajev otkrili Putinove slabosti. I oni analiziraju zapadne sankcije protiv Rusije i vide koliko je ranjiva ruska privreda. Uprkos napetostima EEU 1. januara po\u010dinje sa radom, dodu\u0161e, samo formalno. „Bi\u0107e to mrtvoro\u0111en\u010de, izmi\u0161ljotina poput Zajednice nezavisnih dr\u017eava (ZND)“, smatra politolog Pjontkovski.<\/p>\n

Geopoliti\u010dki interesi<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Gr\u00fcndung<\/a>Osnivanje Zajednice Nezavisnih Dr\u017eava 8.12.1991.<\/p>\n<\/div>\n

Vladimir \u0160arihin iz moskovskog ZND-instituta u razgovoru za Doj\u010de vele napominje da se EEU ne sme meriti samo u ekonomskom kontekstu. „Ako pogledamo isklju\u010divo ekonomske prednosti i nedostatke po Rusiju, onda su tu samo gubici. Ali ako Uniju promatramo u geopoliti\u010dkom i strate\u0161kom kontekstu, onda itekako vidimo i prednosti.“ Primer za to je prisustvo ruske protivvazdu\u0161ne odbrane u Belorusiji. „Ne sme se razdvajati ekonomija i geopolitika kada se radi o EEU“, ka\u017ee \u0160arihin. On je uveren da \u0107e nova Unija vremenom postati „konkurent Zapadu, koji je siroma\u0161an u pogledu energije“. <\/p>\n

Ipak, EEU ne\u0107e postati zaista konkurentan blok onomo brzinom koja je planirana, smatra Aleksej Portanski. Moskovski profesor ekonomije smatra da uspeh Unije zavisi najvi\u0161e od toga koliko brzo \u0107e Rusija savladati aktuelnu krizu. \u0160to du\u017ee ruski geopoliti\u010dki interesi budu imali prioritet u odnosu na privredu, to \u0107e du\u017ee trajati i „konstrukcija“ Unije. „Danas preovla\u0111uje politi\u010dka komponenta. Ali integracija bi u prvom redu trebalo da se dogodi u oblasti trgovine i privrede“, zaklju\u010duje Portanski. \u00a0(dw.de)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za pojedine stru\u010dnjake, Evroazijska ekonomska unija je samo mrtvo slovo na papiru. Istovremeno, ima i onih koju EEU smatraju nu\u017enom.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2089"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2089"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2089\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2092,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2089\/revisions\/2092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2089"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2089"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2089"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}