{"id":20453,"date":"2023-04-30T23:39:39","date_gmt":"2023-04-30T21:39:39","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=20453"},"modified":"2023-04-30T23:39:39","modified_gmt":"2023-04-30T21:39:39","slug":"entuzijazam-zapadnog-balkana-prema-eu-kopni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/entuzijazam-zapadnog-balkana-prema-eu-kopni\/","title":{"rendered":"Entuzijazam Zapadnog Balkana prema EU kopni ?"},"content":{"rendered":"
\n

Forum o ulasku u EU: Entuzijazam Zapadnog Balkana prema EU kopni zbog dugih pregovora<\/h1>\n
\n
\n
\n
Hina<\/div>\n
20:35, 30. travnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Forum<\/div>
Ilustracija: EPA<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n

EU JE PRIJE 20 godina na sastanku u Solunu najavila primanje zemalja jugoisto\u010dne Europe, no one i dalje stoje u \u010dekaonici, gdje gube entuzijazam za \u010dlanstvom, reklo je nekoliko du\u017enosnika ovaj tjedan na gospodarskom forumu u gradi\u0107u Delfiju.<\/p>\n

U Gr\u010dkoj, pod \u010dijim je predsjedanjem Europska unija godine 2003. objavila deklaraciju navode\u0107i da je „budu\u0107nost Balkana u EU“, odr\u017ean je forum s panelom „Posljedice zastalog pro\u0161irenja EU-a“.<\/p>\n

Crna Gora \u017eeli u EU u idu\u0107e \u010detiri godine<\/h3>\n

Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za ulazak, ali se nitko ne usu\u0111uje prognozirati kada bi netko od njih mogao u\u0107i u EU.<\/p>\n

„EU mora potaknuti zemlje Zapadnog Balkana na ulazak jer je ve\u0107 pro\u0161lo puno godina a da nitko nije u\u0161ao“, rekao je Zoran Miljani\u0107, ministar u tehni\u010dkoj vladi Crne Gore.<\/p>\n

Upravo je njegova zemlja, koja je najvi\u0161e problema imala u zatvaranju poglavlja vezanih za korupciju i pravnu dr\u017eavu, najdalje odmaknula u pregovorima.<\/p>\n

„Bilo bi optimalno da Crna Gora postane \u010dlanicom u idu\u0107e \u010detiri godine“, napomenuo je.<\/p>\n

Rekordno niska podr\u0161ka u Srbiji<\/h3>\n

U susjednoj Srbiji je broj stanovnika koji podr\u017eava ulazak u EU pao sa 70 posto na 35 posto, \u0161to je povijesno najni\u017ea razina.<\/p>\n

Dragijana Radonji\u0107 Petrovi\u0107, potpredsjednica Udruge ekonomista Srbije, smatra da je to zato \u0161to su pregovori izuzetno zahtjevni, a kada zemlja i ostvari napredak, pred nju se postavljaju nove prepreke.<\/p>\n

„Lovimo EU, a ona nam pobjegne svaki put jer je br\u017ea“, rekla je Radonji\u0107 Petrovi\u0107. „Rekli su nam da \u0107emo u\u0107i, no to je dug, jako dug put. Ova konferencijska dvorana premala je da u nju stanu svi dokumenti potrebni za \u010dlanstvo“, dodala je.<\/p>\n

Gr\u010dka predsjednica Katerina Sakellaropoulou rekla je na otvaranju foruma da njena zemlja ima vode\u0107u ulogu u podr\u0161ci tih zemalja na putu prema EU. \u0160panjolska, koja \u0107e 1. srpnja preuzeti \u0161estomjese\u010dno predsjedanje Vije\u0107em EU, tako\u0111er je poru\u010dila da \u0107e ih podr\u017eati. \u0160panjolski ministar vanjskih poslova i osobno je to rekao njihovim du\u017enosnicima kada ih je posjetio prije dva tjedna.<\/p>\n

„Znam da su ljudi u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori ve\u0107 umorni, da im je dosta ovog slu\u0161anja“, rekla je Catherine Ashton, biv\u0161a \u0161efica EU diplomacije i potpredsjednica Europske komisije od 2010. do 2014. „Ali trebaju nastaviti u svom nastojanju da u\u0111u u EU, da ne odustanu od svojih zada\u0107a“, dodala je.<\/p>\n

Sjeverna Makedonija na \u010dekanju ve\u0107 18 godina<\/h3>\n

EU je u njenom mandatu 2013. primila posljednju zemlju, Hrvatsku, a od tada je istupila njena domovina Ujedinjeno Kraljevstvo. U zadnjih deset godina jedini je pomak zabilje\u017een 2022. otvaranjem pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te davanjem statusa kandidata BiH.<\/p>\n

„Nadam se da \u0107e EU doista ispuniti obe\u0107anje i da \u0107emo svi u\u0107i u EU sada kada smo na tra\u010dnicama“, rekao je Besart Kadia, zamjenik albanskog ministra vanjskih poslova.<\/p>\n

U Sjevernoj Makedoniji je najve\u0107e ogor\u010denje jer je ta zemlja u \u010dekaonici 18 godina. Da bi po\u010dela pregovore, morala je 2018. imenu dodati „Sjeverna“ jer je na tome inzistirala Gr\u010dka. EU je 2020. donijela odluku o po\u010detku pregovora, no onda ih je blokirala Francuska, gdje gra\u0111ani nisu skloni pro\u0161irenju.<\/p>\n

„Predsjednik Emanuel Macron nam je uo\u010di lokalnih izbora u Francuskoj ulo\u017eio veto s obrazlo\u017eenjem da proces pristupanja sa Srbijom i Crnom Gorom ne funkcionira, da se ne vidi napredak, pa da je potrebna promjena metodologije za \u010ditav Zapadni Balkan kako bi pregovori krenuli br\u017ee“, rekao je izvor iz makedonske diplomacije za Hinu zamoliv\u0161i za anonimnost.<\/p>\n

„Na to smo nevoljko pristali pa po\u010deli raditi na novoj metodologiji, no onda je Bugarska po\u010dela tra\u017eiti da ka\u017eemo da na\u0161 jezik ne postoji, da smo izmi\u0161ljena nacija, da promijenimo ud\u017ebenike iz povijesti“, dodao je izvor.<\/p>\n

Srbija zatvorila tek dva poglavlja<\/h3>\n

Radonji\u0107 Petrovi\u0107 je uvjerena da \u0107e Srbija imati sli\u010dnih problema, me\u0111u kojima je i situacija s Kosovom. Predla\u017ee stoga druga\u010diji na\u010din pristupnog procesa.<\/p>\n

„Trebali bismo znati datum ulaska i \u0161to do tada trebamo napraviti. Jer u protivnom nas druge zemlje mogu blokirati, kao \u0161to je bio slu\u010daj sa Sjevernom Makedonijom“, izjavila je.<\/p>\n

Od po\u010detka pregovora 2014. Srbija je otvorila 22 poglavlja od ukupno 35, no zatvorila ih je samo dva.<\/p>\n

„Koliko godina \u0107e biti potrebno da se zatvore sva?“ upitala je Radonji\u0107 Petrovi\u0107.<\/p>\n

Angelina Eichhorst, direktorica Europske slu\u017ebe za vanjsko djelovanje, tijela pod kontrolom \u0161efa diplomacije EU, ka\u017ee da Bruxelles nema namjeru i\u0161ta mijenjati.<\/p>\n

„Bit \u0107e to i dalje zahtjevni i dugotrajni pregovori, ne\u0107emo promijeniti pravila za ulazak“, napomenula je. Tvrdi da „proces pro\u0161irenja nije zastao“ jer u redu \u010deka deset zemalja, uklju\u010duju\u0107i Ukrajinu, Moldaviju i Tursku.<\/p>\n

„Potrebna je nova energija u regiji“<\/h3>\n

Miroslav Laj\u010dak, posebni izaslanik EU za dijalog Beograda i Pri\u0161tine te Zapadni Balkan, ka\u017ee da je postupak pro\u0161irenja „ekstremno spor“ pa da ljudi ondje preispituju smisao i namjere EU.<\/p>\n

„Potrebna je nova energija u regiji, ali je nema. Ne budu li ljudi vjerovali da se mo\u017ee u\u0107i u EU, bit \u0107e to jo\u0161 sporije i te\u017ee ostvarivo“, zaklju\u010dio je Laj\u010dak.<\/p>\n

Gospodarski forum u Delfiju (Delphi Economic Forum) pokrenut je 2015. godine kao jugoisto\u010dnoeuropska ina\u010dica Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Od srijede do subote na njemu se okupilo 990 sudionika iz 71 zemlje koji su raspravljali o geopolitici, gospodarstvu, financijama, energetici, dru\u0161tvu i za\u0161titi okoli\u0161a, izvijestio je organizator.<\/p>\n

Me\u0111u govornicima su bili gr\u010dki premijer Kyriakos Mytskotakis, opozicijski lider Alexis Tsipras, albanski premijer Edi Rama, hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipovi\u0107, OECD-ov glavni tajnik Mathias Cormann, austrijski kancelar Karl Nehammer, kosovski premijer Albin Kurti, povjesni\u010dar Timothy Ash i ekonomist Nouriel Roubini.<\/p>\n

Forum se odr\u017eava pored anti\u010dkih ru\u0161evina Apolonovog hrama u kojem je neko\u0107 proro\u010dica Pitija proricala budu\u0107nost gr\u010dkim vladarima. Forum je osnovao gr\u010dki poduzetnik Symeon Tsomokos iz Atene.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Forum o ulasku u EU: Entuzijazam Zapadnog Balkana prema EU kopni zbog dugih pregovora Hina 20:35, 30. travnja 2023. Ilustracija:<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20119,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[45,25,14],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20453"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20453"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20453\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20454,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20453\/revisions\/20454"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}