{"id":20302,"date":"2023-03-29T22:05:51","date_gmt":"2023-03-29T20:05:51","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=20302"},"modified":"2023-03-29T22:05:51","modified_gmt":"2023-03-29T20:05:51","slug":"odnos-i-do-99-prema-1-u-korist-vlasti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/odnos-i-do-99-prema-1-u-korist-vlasti\/","title":{"rendered":"Odnos i do 99% prema 1% u korist vlasti"},"content":{"rendered":"
\n

Zastupljenost vlasti i opozicije u medijima sve ve\u0107i problem, odnos i do 99% prema 1% u korist vlasti<\/h1>\n
Autor\u00a0Jovana Mari\u010di\u0107<\/a><\/span><\/span>
\n
\n
\"\"<\/p>\n
Mediji; Foto: Evropska unija<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n

Pitanje neravnopravne zastupljenosti politi\u010dkih aktera u medijima ve\u0107 godinama je prepoznato od strane me\u0111unarodnih i doma\u0107ih posmatra\u010da kao veliki problem kada je u pitanju sloboda medija, ali i uslovi za fer i po\u0161tene izbore. Nedavno objavljeni Crtin izve\u0161taj o medijima \u201eMapiranje medijske scene u Srbiji 2020-2021\u201c iznosi podatke na kojih se mo\u017ee zaklju\u010diti da navodi da pluralizam u medijima, i pored osetnog pobolj\u0161anja tokom same izborne kampanje 2022. godine, i dalje ima tendenciju pogor\u0161anja.<\/p>\n

Jo\u0161 2020. godine je Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u svom zavr\u0161nom izve\u0161taju o parlamentarnim izborima u Srbiji 2020. godine ozna\u010dila dominaciju vladaju\u0107e stranke u medijima kao zabrinjavaju\u0107u stvar. Izve\u0161taji Evropske komisije za 2020. i 2021. godinu tako\u0111e prepoznaju ovo kao zna\u010dajan problem.<\/p>\n

U drugoj fazi me\u0111ustrana\u010dkog dijaloga koja je vo\u0111ena tokom 2021. medijski pluralizam je bio jedna od va\u017enih tema razgovora. Na kraju je platforma koju su predlo\u017eili evropski posrednici predvi\u0111ala formiranje privremenog nadzornog tela za pra\u0107enje medija tokom izborne kampanje sa ciljem da se obezbedi politi\u010dki pluralizam i profesionalna stru\u010dnost rada medija.<\/p>\n

Od evroparlamentaraca se \u010desto mogla \u010duti ocena o uspehu ove faze dijaloga i sprovo\u0111enja dogovorene platforme. Dodatno, ocene stru\u010dne javnosti su pokazivale da se u periodu od raspisivanja izbora do njihovog odr\u017eavanja donekle popravila ravnote\u017ea u medijima. Me\u0111utim, i pored ovog kratkog perioda napretka mo\u017eemo primetiti da se stanje nije samo vratilo na staro, ve\u0107 se i pogor\u0161alo.<\/p>\n

U Crtinom istra\u017eivanju objavljenom u januaru 2023. se navodi da su tokom same izborne kampanje, stranke na vlasti bile zastupljene u informativnim programima televizija sa nacionalnom frekvencijom 62% vremena, dok su stranke opozicije bile zastupljene 38%.<\/p>\n

Pre izbora, odnosno od oktobra 2021. do po\u010detka izborne kampanje, 91% vremena je bilo opredeljeno za predstavnike vlasti, a svega 9% za predstavnike opozicije. Nakon odr\u017eanih izbora, ovi rezultati bili su jo\u0161 lo\u0161iji, budu\u0107i da su nakon izbora vladaju\u0107e stranke bile zastupljene \u010dak 96%, ostavljaju\u0107i predstavnicima opozicije samo 4 odsto vremena.<\/p>\n

Najgori rezultat je zabele\u017een u decembru 2022. godine gde je zabele\u017eena brojka od \u010dak 99% zastupljenosti stranaka na vlasti i samo 1% stranaka opozicije. Ovi nalazi pokazuju da pluralizam u medijima sa nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u van izborne kampanje prakti\u010dno ne postoji.<\/p>\n

Ovi nalazi su jo\u0161 lo\u0161iji ako se uzme u obzir tonalitet, budu\u0107i da je izve\u0161tavanje o strankama na vlasti bilo uglavnom pozitivno ili neutralno, a o predstavnicima opozicije iz meseca u mesec vi\u0161e negativnonego pozitivno.<\/p>\n

Radi razumevanja konteksta, bitno je ista\u0107i podatak da su tokom prvih pet meseci 2021. godine televizije sa nacionalnom frekvencijom zajedno dostizale u proseku 59% udela publike u Srbiji, dok su kablovski informativni kanali N1 i Nova S, gde je opoziciji omogu\u0107en znatno ve\u0107i prostor i koji se navode kao dokaz medijskog pluralizma, dostigli samo 2%. Ova \u010dinjenica predstavlja jo\u0161 jednu potvrdu apsolutne dominacije televizija sa nacionalnom frekvencijom u informisanju gra\u0111ana Srbije.<\/p>\n

Evropska komisija je u svom poslednjem izve\u0161taju o Srbiji za 2022. istakla da sveukupna atmosfera za neometano slobodno izra\u017eavanje mora zna\u010dajno da se unapre\u0111uje u praksi. I u ovom izve\u0161taju se spominju odre\u0111ena pobolj\u0161anja u predstavljanju razli\u010ditih politi\u010dkih stavova tokom izborne kampanje na javnim servisima, ali se isti\u010de da je to kasnije potpuno nestalo. Jedan od razloga za zabrinutost predstavlja politi\u010dki i ekonomski uticaj na medije.<\/p>\n

Kona\u010dni izve\u0161taj OEBS-ove Misije za posmatranje izbora Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava istakao je da povezanost ve\u0107ine glavnih medijskih ku\u0107a sa vladaju\u0107om koalicijom smanjuje pluralizam medija \u0161to konsekventno naru\u0161ava nadzornu funkciju medija. Tako\u0111e je prime\u0107eno da su javni servisi sveobuhvatno nekriti\u010dki izve\u0161tavali o nosiocima javnih funkcija koji su tako\u0111e bili i kandidati na izborima, dok su mediji sa nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u fokusirali vesti na dr\u017eavne zvani\u010dnike.<\/p>\n

Sagovornici sa kojima je Crta razgovarala prilikom izrade izve\u0161taja obja\u0161njavaju da medijska scena zbunjuje gra\u0111ane i umanjuje njihovu sposobnost da budu svesni svoje odgovornosti i obaveza pretvaraju\u0107i ih u ljude koji su podlo\u017eni manipulaciji od strane vlade.<\/p><\/blockquote>\n

Oni navode da su nakon demokratskih promena 2000. godine, uprkos postoje\u0107im pritiscima politi\u010dara, \u201eostrva slobode\u201c na medijskoj sceni postojala.<\/p>\n

\u201eRazlika je u tome \u0161to su ostale male trunke slobode i \u0161to je bilo opozicije u medijima, nije da nije bilo razli\u010ditih mi\u0161ljenja. Opoziciju ne treba shvatiti u smislu politi\u010dara, ve\u0107 samo druga\u010dije mi\u0161ljenje i kritike koje sada nema u mejnstrim medijima\u201d, ka\u017ee Crtin sagovornik.<\/p>\n

Sa kontrolom dr\u017eavnih institucija od strane SNS-a, metode koje se koriste za kontrolu medija dobile su na raznovrsnosti i sofisticiranosti. Kao jedan od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107enih i najefikasnijih metoda za kontrolu medija prepoznato je finansiranje, ali tako\u0111e i vlasni\u0161tvo nad medijima u Srbiji. Dodatno, u izve\u0161taju se napominje da odbijanje funkcionera establi\u0161menta da se pojave u politi\u010dki \u201enepodobnim\u201c i \u201eneposlu\u0161nim\u201c medijima predstavljaju jedan od primera politi\u010dkog pritiska na medije.<\/p>\n

\u201eKona\u010dni ishod \u2019za\u010daranog kruga\u2019 u koji su uhva\u0107eni mediji u Srbiji utire dalji put nedemokratskom dru\u0161tvu. S jedne strane, takvo dru\u0161tvo stvara upla\u0161ene i poslu\u0161ne gra\u0111ane nesposobne da kriti\u010dki pristupe medijskim sadr\u017eajima, zbog \u010dega se njima lako manipuli\u0161e. S druge strane, ovo dru\u0161tvo vode mo\u0107ni pojedinci koji zloupotrebljavaju institucije da bi ostvarili svoje li\u010dne interese ili interese politi\u010dke grupe kojoj pripadaju\u201c ka\u017ee jedan od sagovornika Crte.<\/p>\n

Uticaj ovolikog upliva politi\u010dke i dr\u017eavne kontrole u medijsku sferu predstavlja ne samo kr\u0161enje prava na informisanost i izra\u017eavanje gra\u0111ana, ve\u0107 uti\u010de i na stepen ocene slobode izbora u samoj dr\u017eavi. Ocena da li su izbori fer i po\u0161teni se ne meri samo procenom stanja u medijima tokom predizborne kampanje, ve\u0107 kontekstom u dr\u017eavi i uslovima koji postoje u periodu pred izbore.<\/p>\n

I pored napora evroparlamentaraca posredovanjem u me\u0111ustrana\u010dkom dijalogu koji je bio zna\u010dajno hvaljen kao jedna od uspe\u0161nijih inicijativa, stanje se dugoro\u010dno nije pobolj\u0161alo, ve\u0107 se dogodila potpuno obrnuta situacija. Dakle, bez politi\u010dke volje i konsenzusa medijsko polje u Srbiji ne\u010de dosti\u0107i zadovoljavaju\u0107i nivo autonomije, niti \u0107e se klima na medijskom tr\u017ei\u0161tu promeniti na bolje.<\/p>\n<\/div>\n