{"id":19870,"date":"2021-03-18T15:51:03","date_gmt":"2021-03-18T15:51:03","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=19870"},"modified":"2021-03-20T12:47:54","modified_gmt":"2021-03-20T12:47:54","slug":"klimatske-promene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/klimatske-promene\/","title":{"rendered":"Klimatske promene"},"content":{"rendered":"\n

Ugljen-dioksid je najve\u0107i uzro\u010dnik promene klime<\/h1>\n\n\n\n

<\/em>POSTED ADMIN<\/a><\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

NAUKA<\/h4>\n\n\n\n

Kako zaraditi milijarde od ugljen-dioksida?<\/h1>\n\n\n\n

Ugljen-dioksid je najve\u0107i uzro\u010dnik promene klime. Istovremeno, taj gas je neophodan u mnogim privrednim granama. Nau\u010dnici su sada uspeli da od ugljen-dioksida i vode proizvedu gorivo.<\/p>\n\n\n\n

\"default\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Roland Ditmajer i njegove kolege mogu da proizvedu deset litara goriva na dan. Pa ipak, to je mala revolucija. Nau\u010dnici na Institutu za tehnologiju u Karlsrueu (Karlsruher Institut f\u00fcr Technologie, KIT) gorivo proizvode od vode i vazduha, i uz pomo\u0107 elektri\u010dne energije. Dakle, iz obnovljivih izvora.<\/p>\n\n\n\n

Prirodni sastojak vazduha je ugljen-dioksid (CO2), ali ga je trenutno previ\u0161e. Da bi se zagrevanje zemljine atmosfere zaustavilo na dva stepena iznad nivoa predindustrijskog perioda, potrebno je smanjiti koli\u010dinu ugljen-dioksida u atmosferi. To je dogovoreno 2015. Sporazumom o za\u0161titi klime u Parizu.<\/p>\n\n\n\n

Ali u stvarnosti, emitovanje CO2 nastavlja se i dalje. Zemlje grupe G20 ne\u0107e ostvariti zacrtane ciljeve, a ni Nema\u010dka ne\u0107e ostvariti to da do 2020. smanji emitovanje ugljen-dioksida za 40 odsto. Taj gas, dakle, postaje problem.<\/p>\n\n\n\n

Iz obnovljivih izvora<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S obzirom na sve to, tehnologija koja iz vazduha izvla\u010di ugljen-dioksid i prera\u0111uje ga u gorivo zvu\u010di nestvarno. A upravo to je uspelo nau\u010dnicima u Karlsrueu. U jednom postrojenju oko \u010dijeg stvaranja su sara\u0111ivali Climeworks, Ineratec, Sunfire i KIT, izvedena su \u010detiri neophodna koraka kako bi se od ugljen-dioksida i vode, a uz pomo\u0107 elektri\u010dne energije, iz obnovljivih izvora proizvelo gorivo.<\/p>\n\n\n\n

Postrojenje za proizvodnju goriva od ugljen-dioksida i vode<\/p>\n\n\n\n

Za sada se dnevno proizvede deset litara, ali za dve-tri godine bi, na osnovu tog eksperimenta, trebalo da se grade ve\u0107a postrojenja koja \u0107e proizvoditi 200 do 300 litara dnevno, ka\u017ee Roland Ditmajer, koordinator istra\u017eivanja. Nakon toga bi trebalo da bude izgra\u0111en prototip postrojenja od prenosivih elemenata koje \u0107e mo\u0107i da proizvodi 1.500 do 2.000 litara dnevno. Prednost tog koncepta je i u tome \u0161to reaktori mogu da rade fleksibilno \u2013 u zavisnosti od toga da li ima struje iz obnovljivih izvora.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVizija je potpuno jasna: u budu\u0107nosti \u0107emo imati struju iz obnovljivih izvora energije. A najbolje je ako mo\u017eemo direktno da je koristimo\u201c, ka\u017ee Roland Ditmajer. Stepen iskori\u0161\u0107enja svoje tehnologije on procenjuje na oko 60 odsto. To zna\u010di da se 60 procenata upotrebljene struje pretvara u hemijsko gorivo.<\/p>\n\n\n\n

Danas je problem takve proizvodnje goriva \u0161to je cena proizvodnje ve\u0107a nego \u0161to se gorivo mo\u017ee prodati na tr\u017ei\u0161tu. Uz jeftinu struju, gorivo nazvano \u201ee-Fuel 1\u201c ko\u0161ta oko 1,5 evra, a to zna\u010di da je vi\u0161e nego dvostruko skuplje od kerozina \u2013 i to bez poreza.<\/p>\n\n\n\n

Kompaktno postrojenje instituta KIT donosi \u010ditav niz novih procesa kojima se iz vazduha izdvaja ugljen-dioksid \u2013 recimo iz izduvnih gasova prilikom sagorevanja fosilnih goriva ili iz industrijskih procesa \u2013 i ponovo se koristi za pravljenje novih proizvoda ili se trajno odla\u017ee pod zemljom. Taj postupak nazvan je CCUS (Carbon Capture, Utilization and Storage<\/em>).\"\u0160ematski<\/p>\n\n\n\n

\u0160ematski prikaz postupka CCU<\/p>\n\n\n\n

CCUS \u2013 tr\u017ei\u0161te vredno milijarde<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema mi\u0161ljenju Me\u0111unarodne agencije za energiju, CCUS je jedno od retkih tehnolo\u0161kih re\u0161enja koje mo\u017ee da smanji emisiju ugljen-dioksida iz termoelektrana, u \u010deli\u010dnoj i hemijskoj industriji ili pri proizvodnji cementa. Ako se \u017eeli da se ostvare ciljevi za za\u0161titu klime, moralo bi da se do 2040, uz pomo\u0107 CCUS, smanji emitovanje ugljen-dioksida za sedam odsto.<\/p>\n\n\n\n

To nije samo ekolo\u0161ka nu\u017enost, ve\u0107 ima i veliki ekonomski potencijal. Konsultantsko preduze\u0107e Boston Consulting Group<\/em> (BCG) procenjuje vrednost CCUS samo u idu\u0107ih deset godina na 90 milijardi dolara. Iako CCUS-tehnologija postoji ve\u0107 40 godina, ona do sada nije kori\u0161\u0107ena iz tehni\u010dkih i ekonomskih razloga. To bi uskoro moglo da se promeni, procenjuju u BCG.<\/p>\n\n\n\n

Nedostaci<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Erika Belman iz Svetske fondacije za prirodu (WWF) nije toliki optimista. Kod individualne mobilnosti ona ne vidi prednosti CCU. Tu se, smatra, vi\u0161e isplati direktna elektrifikacija ili pogon na vodonik. \u201eTo na prvi pogled zvu\u010di privla\u010dno: uzme se CO2, koji bi neko industrijsko poduze\u0107e ina\u010de ispustilo u atmosferu, iz toga se napravi benzin i \u2013 u\u0161teda je tu. Ali, to nije potpuna slika. Jer, CCU-procesu je potrebno veoma mnogo elektri\u010dne energije\u201c, ka\u017ee Erika Belman. Automobil koji bi vozio na CCU-benzin, tro\u0161io bi bar pet puta vi\u0161e struje od elektro-automobila.<\/p>\n\n\n\n

Istina, u okretanju obnovljivim izvorima energije ostvaren je napredak, ali jo\u0161 uvek se samo tre\u0107ina struje dobija iz obnovljivih izvora. \u201eAko se danas u Nema\u010dkoj proizvodi CCU-benzin, kad se sve sabere vidi se da se izaziva ve\u0107u emisija nego ako bi se jednostavno vozio auto na benzin ili dizel\u201c, tvrdi Erika Belman.\"Koli\u010dine<\/p>\n\n\n\n

Koli\u010dine emisije ugljen-dioksida koje godi\u0161nje emituju pojedini regioni ili zemlje (u milijardama tona)<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, postupak izdvajanja CO2 iz vazduha jo\u0161 uvek nije tako dobro razvijen da bi mogao da se koristi u ve\u0107oj meri. Danas bi se koristilo gas koji nastaje u nekoj fabrici, \u010deli\u010dani, cementari ili hemijskom pogonu. Time bi emitovani CO2 i dalje bio fosilnog porekla. Uz isklju\u010divo kori\u0161\u0107enje energije iz obnovljivih izvora emisija bi mogla da se smanji, ali ne na nulu, smatra Belmanova.<\/p>\n\n\n\n

Proces CCU mogao bi da ima smisla u proizvodnji dugotrajnih materijala u hemijskoj industriji. Erika Belman zala\u017ee se i za skladi\u0161tenje ugljen-dioksida ispod povr\u0161ine zemlje. Ali, u proizvodnji cementa, tehni\u010dki ne bi mogla da se izbegne emisija CO2. S obzirom na to da je malo verovatno da \u0107e se odustati od kori\u0161\u0107enja cementa, skladi\u0161tenje je neophodno: \u201eTo zahteva veliki napor i mnogo energije. Ali\u201c, smatra Erika Belman, \u201ealternative nema\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u010citajte nas i preko DW-aplikacije za Android<\/a><\/p>\n\n\n\n

DW.COM<\/h4>\n\n\n\n

Tri centa za klimuKroz dve godine \u0107e u Nema\u010dkoj svi po\u010deti da pla\u0107aju emisiju ugljen-dioskida \u2013 recimo tako \u0161to \u0107e gorivo poskupeti za nekoliko centi. Da li je Vlada kancelarke Angele Merkel na dobrom putu? Debata o tome je kontroverzna. (21.09.2019)  <\/a>Zapaljive cene benzinaKada litar nekog goriva na pumpama ko\u0161ta preko 160 dinara, voza\u010dima u Srbiji pada mrak na o\u010di. Na dru\u0161tvenim mre\u017eama se najavljuju blokade ulica. Ekonomisti za DW ka\u017eu da je za visoke cene odgovorna masna akciza dr\u017eave. (06.06.2018)  <\/a>U potrazi za savr\u0161enim gorivomZa prve automobile, benzin se kupovao u apoteci, ali dana\u0161njima je potrebno sasvim drugo gorivo. Naftni koncerni uporno istra\u017euju nova goriva i te\u0161ko je re\u0107i \u0161ta \u0107emo u budu\u0107nosti to\u010diti u rezervoare. (16.02.2016)  <\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ugljen-dioksid je najve\u0107i uzro\u010dnik promene klime POSTED 24. SIJE\u010cNJA 2021.ADMIN NAUKA Kako zaraditi milijarde od ugljen-dioksida? Ugljen-dioksid je najve\u0107i uzro\u010dnik promene<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20025,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[36],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19870"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19870"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19870\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19871,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19870\/revisions\/19871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20025"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19870"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19870"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19870"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}