Britanije: zgrade bez emisije CO2 (grejanje, rasveta i svi ure\u0111aji) do 2016. godine<\/li>\n<\/ul>\nZelene zgrade (Green Buildings)<\/h2>\n
Zelene zgrade, tako\u0111e zvane inteligentne ili pametne, odr\u017eive ili ekolo\u0161ke zadovoljavaju niz ekolo\u0161kih kriterijuma. Ovi kriterijumi pored energetske efikasnosti uzimaju u obzir smanjenje potro\u0161nje vode,\u00a0 kori\u0161\u0107eni gradivni materijal i uticaj na \u017eivotnu okolinu. Uzimaju se u obzir i iskori\u0161\u0107eni raspolo\u017eivi resursi okoline, kvalitet vazduha unutar zgrade i kori\u0161\u0107enje materiajala iz okru\u017eenja.<\/p>\n
Definicija zelene zgrade varira, ali pojedine zemlje uvele su standarde koji slu\u017ee za procenu ekolo\u0161kog u\u010dinka zgrade odgovaraju\u0107im oznakama, sertifikatima i ocenama.<\/p>\n
S obzirom da se sertifikacija obavlja na osnovu opipljivih kriterijuma ona predstavlja verodostojnu ocenu za energetski i ekolo\u0161ki u\u010dinak zgrade. Na ovaj na\u010din energetska efikasnost mo\u017ee po\u010deti da uti\u010de na cene nekretnina, a time i na na\u010din razmi\u0161ljanja arhitekata, gra\u0111evinaca i investitora.<\/p>\n
Tako na primer neka re\u0161enja za upravljanje rasvete koja uzimaju u obzir raspolo\u017eivu dnevnu svetlost, vreme boravka stanara i zaposlenih, kontrolu na osnovu programiranog \u010dasovnika itd. mogu pove\u0107ati rejting energetske efikasnosti zgrade. Isto va\u017ei i za sisteme upravljanja sistema grejanja, klimatizacije i ventilacije. Pra\u0107enje trendova bitnijih fizi\u010dkih veli\u010dina kao \u0161to su temperatura i protok omogu\u0107uju analizu iskori\u0161\u0107enja energije u pojedinim sobama i odelenjima \u0161to tako\u0111e pozitivno uti\u010de na ocenu energetske efikasnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
3. Obligacije snabdeva\u010da<\/h1>\n
Obuka kadrova, sertifikacija (White Certificates) i druge mere sprovode se sa ciljem da se kompanije koje se bave proizvidnjom i distribucijom enegrije obave\u017eu da pobolj\u0161aju efikasnost iskori\u0161\u0107enja energije krajnjeg korisnika.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107e mere koje se razmatraju kada je u pitanju u\u0161teda energije jesu sistemi upravljanja rasvete, grejanja i klimatizacije.<\/p>\n
Primer obligacija u Francuskoj<\/h2>\n
Sertifikacija u Francuskoj, prema CEE (certificat d\u2019\u00e9conomie d\u2019\u00e9nergie), stupila je na snagu juna 2006. godina nakon usvajanja zakona o enegretici u julu 2005. Ona obavezuje snabdeva\u010de i distributere elektri\u010dne energije, gasa, goriva, te\u010dnog naftnog gasa da smanje energetske gubitke u svojim instalacijama i instalacijama njihovih potro\u0161a\u010da. Tokom perida od jula 2006. do jina 2009. postavljen je cilj da se u\u0161tedi 54 TWh energije. Kompanije koje ne ispune ovaj zahtev pla\u0107aju 2 erocenta za svaki prekora\u010deni KWh.<\/p>\n
4. Olak\u0161ice<\/h1>\n
U mnogim zemljama postoje razne olak\u0161ice uglavnom finansijske prirode kako bi se podstakle investicije u cilju smanjenja potro\u0161nje energije i emisije CO2. Investicije se usmeravaju na pobolj\u0161anje izolacije zgrade, zamenu postoje\u0107ih sistema i armatura grajanja\u00a0 i klimatizacije efikasnijim i ugradnju sistema upravljanja i monitoringa potro\u0161nje. Finansijska pomo\u0107 je naj\u010de\u0161\u0107e u formi smanjenja poreza, dobijanja olak\u0161ica, povoljnih zajmova ili osloba\u0111anje od kazni. U nekim zemljama pojedine olak\u0161ice imaju ve\u0107i prioritet u zavisnosti od domena najve\u0107eg potencijala za u\u0161tedu i od fondova finansiranja od strane dr\u017eave.<\/p>\n
Tako na primer, zagrevanje vode sun\u010devom energijom je jedan od prioriteta u \u0160paniji. U Francuskoj od 2010. uvode se poreske olak\u0161ice za kupovinu domova koji tro\u0161e manje od 50kWh\/m2\/godi\u0161nje.<\/p>\n
Postoje\u0107e olak\u0161ice za energetsku efikasnost u \u010detiri zemlje<\/p>\n
\n\n\nZemlja<\/td>\n | Tip objekta<\/td>\n<\/tr>\n |
\nFrancuska<\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n | \nPreferential Loans for Domestic Energy Conservation<\/p>\n Projects<\/td>\n | Postoje\u0107i rezidencijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nWhite Certificate Trading \u2013 2006 to 2009<\/td>\n | Postoje\u0107i rezidencijalni i komercijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nOSEO Innovation for SMEs<\/td>\n | Komercijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nFinancing for Energy Efficiency Investments<\/td>\n | Komercijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nGovernment Crediting and Loan Guarantee for Energy<\/p>\n Efficiency and Renewable Energy Investment (FOGIME)<\/td>\n | Komercijalni i industrijski<\/td>\n<\/tr>\n | \n<\/td>\n | <\/td>\n<\/tr>\n | \nNema\u010dka<\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n | \nKfW bank Build Ecologically Programme<\/td>\n | Novi rezidencijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nKfW bank Housing Modernisation Programme<\/td>\n | Postoje\u0107i rezidencijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nKfW CO2 Building Rehabilitation Programme<\/td>\n | Postoje\u0107i rezidencijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \n<\/td>\n | <\/td>\n<\/tr>\n | \n\u0160panija<\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n | \nEnergy Saving and Efficiency Plan 2008-11<\/td>\n | Javni, rezidencijalni i komercijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nGrants for Energy Efficiency in Buildings 2008 to 2012<\/td>\n | Postoje\u0107i rezidencijalni i javni<\/td>\n<\/tr>\n | \nBuilding Technical Code \/ Solar Panel Requirements<\/td>\n | Postoje\u0107i rezidencijalni i komercijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \n<\/td>\n | <\/td>\n<\/tr>\n | \nBritanija<\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n | \nCommunity Energy Saving Programme \u2013 2008 to 2011<\/td>\n | Rezidencijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nCarbon Emissions Reduction Target \u2013 2008 to 2011<\/td>\n | Postoje\u0107i rezidencijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nStamp Duty Relief for Zero Carbon Homes \u2013 2007<\/td>\n | Novi rezidencijalni<\/td>\n<\/tr>\n | \nLow Carbon Buildings Programme<\/td>\n | Rezidencijlani, komercijalni i javni<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n <\/p>\n Zaklju\u010dak<\/h1>\nEnergetska efikasnost zgrada je jedan od klju\u010dnih faktora za smanjenje efekta staklene ba\u0161te na na\u0161oj planeti i predstavlja najve\u0107i izazov sa kojim moramo da se suo\u010dimo i pobedimo ga kako bi izbegli katastrofalne posledice klimatskih promena i globalnog zagrevanja. Bez obzira na sve ve\u0107i rast cene energije i op\u0161te uznemirenosti javnosti glavne smernice koje \u0107e nam omogu\u0107iti ostvarenje ovih ciljeva jesu regulative energetske efikasnosti, propisi izgradnje, standardi, ozna\u010davanje, sertifikacija, obligacije i finansijske olak\u0161ice.<\/p>\n <\/p>\n Izvori:<\/p>\n Energy Efficiency Drivers in Europe \u2013 Henry Obara, Schneider Electric<\/a><\/p>\nDIRECTIVE 2010\/31\/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 19 May 2010 on the energy performance of buildings<\/a><\/p>\nZa grejanje.com pripremio Milan Jovanovi\u0107 dipl.in\u017e.ma\u0161.<\/p>\n<\/div>\n | | | | |