{"id":16969,"date":"2018-01-25T09:53:37","date_gmt":"2018-01-25T09:53:37","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=16969"},"modified":"2018-01-25T09:53:37","modified_gmt":"2018-01-25T09:53:37","slug":"nedovoljno-novca-za-tretman-prikupljenog-opasnog-otpada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/nedovoljno-novca-za-tretman-prikupljenog-opasnog-otpada\/","title":{"rendered":"Nedovoljno novca za tretman prikupljenog opasnog otpada"},"content":{"rendered":"

\u00a0obzirom na to da je usvojen bud\u017eet za 2018. godinu, u kome je izdvojen iznos za preradu opasnog otpada 2,19 milijardi dinara, isto kao i iznos 2017. godine, \u010dlanice Udru\u017eenja reciklera Srbije izra\u017eavaju zabrinutost .<\/p>\n

\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0Danas online<\/p>\n<\/div>\n

\n

Beograd 25. januar 2018. 10:14<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"Nedovoljno<\/div>\n
\n

Foto: Arhiva Danasa<\/p>\n<\/div>\n

U ovom udru\u017eenju misle da se sav prikupljeni otpad tokom ove godine, ne\u0107e mo\u0107i tretirati odnosno zbrinuti na adekvatan na\u010din jer za to ne\u0107e biti dovoljno novca.<\/p>\n

\u201eTokom pregovora krajem godine, u Ministarstvu za\u0161tite \u017eivotne sredine, postignuta je saglasnost o potrebi pove\u0107anja novca za izdvajanja za podsticanje tretmana opasnog otpada. Iako je iznos prikupljenog novca od eko-takse po principu \u201ezaga\u0111iva\u010d pla\u0107a\u201c \u00a0tokom 2017. godine iznosio 10 milijardi dinara, \u0161to je 30 odsto vi\u0161e u odnosu na prethodnu godinu, bud\u017eetska izdvajanja su ostala na istom nivou i nakon osnivanja Zelenog fonda, \u0161to nije trebalo da bude slu\u010daj\u201c, rekao je rekao je Vladimir \u017divaljevi\u0107 predsednik Udru\u017eenja reciklera i dodao da se tako ugro\u017eava dalji trend razvoja ove grane industrije, koja se u poslednje vreme spominje kao jedna od vode\u0107ih u svetu. Recikla\u017ena industrija trenutno zapo\u0161ljava preko 15.000 ljudi.<\/p>\n

Podse\u0107aju da je jedan od klju\u010dnih zahteva EU u vezi sa otvaranjem poglavalja 27 \u2013 \u017eivotna sredina i klimatske promene i procesa pristupanja EU, da se obezbedi odr\u017eiv i predvidljiv na\u010din finansiranja industrije, kroz Zeleni fond, koji bi se na republi\u010dkom nivou punio na transparentan na\u010din iz sredstava koja se ubiraju iz eko-taksi i naknada za za\u0161titu \u017eivotne sredine, ali da se i na isti na\u010din tro\u0161e, tako\u0111e, transparentno i za namenu, kojoj su namenjena.<\/p>\n

<\/div>\n

\u201eMi smo spremi da u\u010destvujemo u radnim grupama i telima, kako bi se stvorio potreban okvir da Zeleni fond za\u017eivi u svom punom kapacitetu. Neophodno je da se novac od eko-takse koristi u skladu sa zakonom, te da politika upravljanja novcem prikupljenim od zaga\u0111iva\u010da bude isklju\u010divo u interesu za\u0161tite \u017eivotne sredine. Novac koji je predvi\u0111en u ovom trenutku, 2.19 milijardi dinara, dovoljan je za tretman samo 60 odsto opasnog otpada koji \u0107e biti prikupljen. Kako bi industrija tretirala sve prikupljene koli\u010dine opasnog otpada u bud\u017eetu za 2018. godinu, potrebno je izdvojiti oko 3 milijarde dinara. Odgovorna politika prema tretmanu opasnog otpada i ve\u0107a kontrola spre\u010di\u0107e potencijalne ekolo\u0161ke katastrofe, poput one koja je u poslednjem trenutku izbegnuta u okolini Obrenovca, gde je otkriveno 25 tona protivzakonito odlo\u017eenog opasnog otpada\u201c, zaklju\u010dio je Vladimir \u017divaljevi\u0107.<\/p>\n

Ministar za\u0161tite \u017eivotne sredine Goran Trivan krajem godine izjavio je da je dodela podsticajnih sredstava od vitalnog je zna\u010daja za za\u0161titu \u017eivotne sredine, jer podsti\u010de pravilno zbrinjavanje posebnih tokova otpada, ali ujedno doprinosi stabilnijem poslovanju i o\u010duvanju radnih mesta u recikla\u017enoj industriji. (DANAS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0obzirom na to da je usvojen bud\u017eet za 2018. godinu, u kome je izdvojen iznos za preradu opasnog otpada 2,19<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16969"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16969"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16970,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16969\/revisions\/16970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}