{"id":16331,"date":"2017-12-18T20:24:19","date_gmt":"2017-12-18T20:24:19","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=16331"},"modified":"2017-12-18T20:24:19","modified_gmt":"2017-12-18T20:24:19","slug":"fond-za-humanitorno-pravo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/fond-za-humanitorno-pravo\/","title":{"rendered":"FOND ZA HUMANITORNO PRAVO"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n

Dru\u0161tvo<\/a><\/h1>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n

Fond za humanitarno pravo i dnevni list Danas predstavili istra\u017eivanje o sprovo\u0111enju Nacionalne strategija za ratne zlo\u010dine i stavovima gra\u0111ana o ratnim zlo\u010dinima<\/h4>\n

Gra\u0111ani ne \u017eele ratne zlo\u010dince u politici<\/h1>\n

<\/h4>\n

I samo delimi\u010dno informisanom posmatra\u010du, odmah je jasno da glavni cilj Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zlo\u010dina, a to je da imamo vi\u0161e predmeta ratnih zlo\u010dina, odnosno da ve\u0107i broj osumnji\u010denih pojedinaca bude procesuiran, nije realizovan.<\/p>\n

\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0V. Jeremi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

\n

Beograd 18. decembar 2017. 16:51<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"Gra\u0111ani<\/div>\n
\n

Foto: Medija centar<\/p>\n<\/div>\n

U proteklih skoro dve godine, od kako je usvojena strategija, ne samo da ne vidimo pove\u0107anje efikasnosti, ve\u0107 se nastavlja isti trend u procesuiranju ratnih zlo\u010dina koji u Srbiji ide jednom regresiraju\u0107om i opasnom putanjom – rekao je ju\u010de Relja Radosavljevi\u0107 iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) predstavljaju\u0107i prvi izve\u0161taj o sprovo\u0111enju Nacionalne stragije za procesuiranje ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n

Radosavljevi\u0107 je podsetio da je Vlada Srbije usvojila je Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zlo\u010dina u februaru 2016. godine, ali da je i pored toga izostao sveobuhvatan pregled njene primene. Radna grupa koja treba da nadgleda primenu strategije, dodao je Radosavljevi\u0107, imenovana je tek u septembu ove godine, iako je strategijom bilo predvi\u0111eno da se ovo telo formira 30 dana po njenom usvajanju.<\/p>\n

Od 1.500 istraga, osam optu\u017enica<\/strong><\/p>\n

U izve\u0161taju FHP-a se navodi da je u pro\u0161loj i ovoj godini Tu\u017eila\u0161tvo za ratne zlo\u010dine podiglo samo osam optu\u017enica, protiv osam osoba. Pritom, dodaje se, radi se o jednostavnim predmetima koji se odnose na jednu ili nekoliko \u017ertava i uvek na po jednog po\u010dinioca koji su ni\u017eerangirani u hijerarhiji. Ve\u0107ina podignutih optu\u017enica, nagla\u0161eno je, nisu proizvod istrage koju je vodilo srpsko tu\u017eila\u0161tvo ve\u0107 se radi o predmetima koje im je ustupilo pravosu\u0111e BiH.<\/p>\n

– Ako uzmemo u obzir podatke do kojih je do\u0161ao FHP da se u tu\u017eila\u0161tvu danas nalazi oko 1.500 predmeta, bilo u fazi istrage ili predistrage, postaje evidentno da je rad Tu\u017eila\u0161tva za ratne zlo\u010dine na najni\u017eem nivou od njenog osnivanja – kazao je Radosavljevi\u0107.<\/p>\n

Govore\u0107i o optu\u017enicama koje jesu podignute, Radosavljevi\u0107 je istakao da je i njihova sudbina u jednom trentuku je bila neizvesna po\u0161to su podizane u trenutku kada nije bio imenovan novi tu\u017eilac za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n

„Te optu\u017enice su redovno odbacivane na sudu, jer nisu bile podnete od strane ovla\u0161\u0107enog tu\u017eioca. Iako se radilo o premostivom problemu, to je dovelo do velikog utro\u0161ka vremena i resursa i ostavilo u vazduhu pitanje odgovornosti dr\u017eavnih organa za propust da se bez odlaganja imenuje tu\u017eilac, odnosno da se postavi vr\u0161ioc funkcije, \u0161to je bila zakonska obaveza Republi\u010dkog javnog tu\u017eioca“, naveo je Radosavljevi\u0107 dodaju\u0107i da jo\u0161 uvek nije usvojena tu\u017eila\u010dka strategija, najva\u017eniji dokument koji bi mogao da pobolj\u0161a ovu statistiku.<\/p>\n

Situacija ne stoji mnogo bolje ni sa predmetima po kojima se sudi, po\u0161to prema Radosavljevi\u0107evim re\u010dima, glavnim pretresi se zakazuju u razmacima koji u proseku prema\u0161uju \u010detrdeset dana.<\/p>\n

– Iako je usvajanje strategije bilo zna\u010dajan prvi korak to samo po sebi nije dovoljno. Bez istinske posve\u0107enosti, kao i politi\u010dke volje sve predvi\u0111ene mere osu\u0111ene su na propast, identifikovani problemi ostaju nere\u0161eni, a sama strategija ostaje mrtvo slovo na papiru – kazao je Radosavljevi\u0107.<\/p>\n

Vi\u0161nja \u0160ija\u010di\u0107 iz FHP-a je istakla da od 61 aktivnosti koje su predvi\u0111ene Nacionalnom strategijom, 30 njih nije implementirano. U periodu od dono\u0161enja strategije, naglasila je, odr\u017eana su su\u0111enja u ukupno 25 predmeta, podignuto je osam optu\u017enica, donete tri prvostepene presude i jedna presuda kojom se prihvata sporazum o priznavanju krivice.<\/p>\n

Bolju ocenu aktivnosti Srbije u procesuiranju ratnih zlo\u010dina, prema njenim re\u010dima, nemaju ni u Briselu. U poslednjem izve\u0161taju Evropske komisije o napretku Srbije za 2016. godine, nedvosmisleno stoji da „nije zabele\u017een nikakav napredak u oblasti procesnih prava“, „da podr\u0161ka i za\u0161tita za \u017ertve krivi\u010dnih dela nije u skladu sa pravnim tekovinama EU“ , te da „nedostaju delotvorni mehanizmi za za\u0161titu prava \u017ertava“.<\/p>\n

– Nedostatak posebnih mera za\u0161tite za \u017ertve seksualnog nasilja, neadekvatna primena postoje\u0107ih mehanizama za\u0161titi i por\u0161ke za \u017ertve i svedoke, nametanje finansijskih tereta na \u017ertve i svedoke u predmetima ratnih zlo\u010dina – samo su neki od hroni\u010dnih problema u ovom domenu koji nisu adresirani od usvajanja Strategije do danas – kazala je \u0160ija\u010di\u0107.<\/p>\n

Govore\u0107i o nestalim licima ona je naglasila da prema podacima Me\u0111unarodnog komiteta Crvenog krsta (MCKC) iz septembra 2017. godine broj lica \u010dija sudbina nije razja\u0161njena, a koja su nestala tokom oru\u017eanih sukoba u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu iznosi 10.390. U maju 2016. godine je, prema podacima MKCK-a, ovaj broj je iznosio 10.698, dok je pre pet godina taj broj iznosio 12.544.<\/p>\n

– Imaju\u0107i u vidu da vi\u0161e od dvadeset godina od ratova jo\u0161 uvek tre\u0107ina nestalih nije prona\u0111ena, nedvomisleno se mo\u017ee zaklju\u010diit da dinamika rasvetaljvanja sudbine nestalih lica ne odgovara adekvatno humanitarnoj dimenziji ovog problema – navela je \u0160ija\u010di\u0107.<\/p>\n

Analiziraju\u0107i poslednja tri izve\u0161taja koji su Savetu bezbednosti UN poslali predsednik i glavni tu\u017eilac Ha\u0161kog tribunala, \u0160ija\u010di\u0107 je istakla da su Srbiji upu\u0107ene o\u0161tre kritike.<\/p>\n

– Te kritike su se uglavnom odnosile na neizvr\u0161avanje naloga za hap\u0161enje tri \u010dlana Srpske napredne stranke koji su optu\u017eeni za nepo\u0161tovanje suda. Me\u0111utim, glavni tu\u017eilac tribunala Ser\u017e Bramerc uputio je kritiku i zbog ka\u0161njenja sa izborom tu\u017eioca za ratne zlo\u010dine tokom cele 2016. godine. Jedna kritika se odnosila i na to da je u regionu prisutna jedna progresivna tendencija poricanja sudski utvr\u0111enih \u010dinjenica, odnosno revizionisti\u010dkog prisutpa doga\u0111ajima iz pro\u0161losti – kazala je \u0160ija\u010di\u0107.<\/p>\n

Gra\u0111ani nezainteresovani<\/strong><\/p>\n

Uz predstavljanje izve\u0161taja FHP o sprovo\u0111enju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zlo\u010dina, ju\u010de je predstavljena i istra\u017eivanje javnog mnjenja „Obave\u0161tenost gra\u0111ana Srbije o ratovima \u201990-ih, ratnim zlo\u010dinima i su\u0111enjima optu\u017eenima za ratne zlo\u010dine\u201c, koje je za potrebe lista Danas uradio istra\u017eiva\u010dko-izdava\u010dki centar Demostat.<\/p>\n

Kako je istakla Jelena Dikovi\u0107, novinarka lista Danas istra\u017eivanje realizovano putem intervjua \u201clicem u lice\u201d, a u zavr\u0161nu statisti\u010dku obradu je u\u0161lo 1.202 upitnika.<\/p>\n

<\/div>\n

Prema nalazima istra\u017eivanja \u010dak 59 odsto ispitanika procenjuje svoju informisanost o su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine kao lo\u0161u. Ve\u0107ina ispitanika (54 odsto) smatra da nema potrebu za informisanjem o su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine. Nasuprot njih stoji 11 odsto gra\u0111ana koji imaju potrebu za informisanjem o ratnim zlo\u010dinima.<\/p>\n

Oni gra\u0111ani koji imaju potrebu za informacijama o ratnim zlo\u010dinima naj\u010de\u0161\u0107e ih dobijaju preko televizije (72 odsto), novina (14) i interneta (13).<\/p>\n

– Ina\u010de, 54 odsto ispitanika smatra da RTS treba da prikazuje su\u0111enja za ratne zlo\u010dine, ali RTS to naravno ne \u010dini, a sve su prilike da \u0107e tako ostati i ubudu\u0107e – kazala je Dikovi\u0107.
\nIstra\u017eivanje je pokazalo da gra\u0111ani Srbije imaju izrazito negativan stav prema radu Ha\u0161kog tribunala.<\/p>\n

Da je on neobjektivan smatra 56 odsto na\u0161ih sugra\u0111ana, nasuprot kojih stoji svega \u0161est odsto koji misle suprotno. Upitani da ocene rad Tribunala od 1 do 5, ispitanici su ovom me\u0111unarodnom sudu dali prose\u010dnu ocenu 1,72.<\/p>\n

Kada je re\u010d o nastavku su\u0111enja za ratne zlo\u010dine pred doma\u0107im sudom, nakon zavr\u0161etka rada Tribunala krajem ovog meseca, 53 odsto smatra da treba nastaviti su\u0111enja pred doma\u0107im sudovima, dok 16 odsto misli da ne treba. Gotovo tre\u0107ina ispitanika (31 odsto) ocenjuje rad dr\u017eave Srbije u vo\u0111enju postupaka protiv ratnih zlo\u010dina kao lo\u0161, 30 odsto kao osrednji, 15 odsto kao dobar, a 24 odsto nema odgovor na ovo pitanje.<\/p>\n

– Ovi rezultati nisu neo\u010dekivani. Gra\u0111ani i gra\u0111anke Srbije jednostavno ne znaju ili nisu zainteresovani da saznaju \u0161ta se de\u0161avalo tokom ratova na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Osim neznanja i nezainteresovanosti, tu je i kontinuirana propaganda, odnosno izvrtanje \u010dinjenica i relativizacija istorije od strane vlasti, kako onih prethodnih, tako i ove na \u010delu sa Srpskom naprednom strankom, odnosno Aleksandrom Vu\u010di\u0107em – kazala je Dikovi\u0107.<\/p>\n

Prema njenim re\u010dima, nesporna je \u010dinjenica da aktuelna vlast prednja\u010di u relativizaciji istorije, po\u0161to se zlo\u010dinci progla\u0161avaju herojima, predaju na Vojnoj akademiji, \u010dini se sve kako bi se zaustavila su\u0111enja za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n

– Ve\u0107ina medija u tome poma\u017ee vladaju\u0107oj garnituri, a nas nekoliko koji izve\u0161tavamo objektivno i protivno la\u017eima vlasti, svakodnevno se progla\u0161avamo \u201cstranim pla\u0107enicima\u201d i \u201cizdajicama srpskog naroda\u201d. Na\u017ealost, mislim da smo daleko od suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, ne samo u Srbiji, ve\u0107 u \u010ditavom regionu i ako svi nastave da \u0161tite svoje ratne zlo\u010dince i relativizuju istoriju kao \u0161to to \u010dine sada, mo\u017ee samo do\u0107i do novih sukoba, a ne pomirenja. Nadam se da nisam u pravu – navela je Dikovi\u0107.<\/p>\n

Protiv rehabilitacije zlo\u010dinaca<\/strong><\/p>\n

Predstavljaju\u0107i deo izve\u0161taja koji se konkrenije bavio slu\u010dajevima za ratne zlo\u010dine Aleksandar Rokni\u0107 iz lista Danas je naglasio da dve tre\u0107ine ispitanika smatra da je premijer Kosova Ramu\u0161 Haradinaj kriv za ono za \u0161to ga javno mnenje optu\u017euje. Tre\u0107ina ispitanika se nije izjasnila o krivici, dok tek svaki stoti ispitanik smatra da Haradinaj nije kriv.<\/p>\n

Me\u0111utim, odsustvo informacija o tome za \u0161ta se konkretno tereti Haradinaj nije uticalo na ispitanike. Njih 30 odsto smatra da se Haradinaj tereti zbog ubistava, 19 odsto ka\u017ee zbog zlo\u010dina, pet odsto zbog trgovine ljudima i ljudskim organima, tri odsto zbog genocida. \u010cak 40 odsto ispitanika navodi da ne zna za \u0161ta se tereti Haradinaj ili je bez odgovora. Pritom, Haradinaj je naj\u010de\u0161\u0107e kriv za penzionere (72 odsto) i zaposleni u dr\u017eavnom sektoru (71 odsto). Kada je re\u010d o nacionalnoj pripadnosti, 68 odsto Srba ka\u017ee da je Haradinaj kriv, a 32 odsto ne zna da odgovori na ovo pitanje. Pritom, nagla\u0161eno je, nijedan ispitanik srpske nacionalnosti nije rekao da Haradinaj nije kriv.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da \u010detvrtina ispitanika misli da su Hrvati po\u010dinili najvi\u0161e zlo\u010dina tokom ratova, zatim Bo\u0161njaci sa devet odsto, pa Albanci sa \u0161est odsto, pa Srbi sa pet odsto, dok ostale narode navodi \u010detiri odsto ispitanika. Na ovo pitanje, uzgred, nije odgovorila polovina ispitanika.<\/p>\n

– Istovremeno, a meni je to jedno od interesantnijih rezultata istra\u017eivanja, ogromna ve\u0107ina ispitanika se protivi politi\u010dkoj rehabilitaciji osumnji\u010denih, osu\u0111enih i pravosna\u017eno osu\u0111enih za ratni zlo\u010din, bilo da je re\u010d o obavljanju dr\u017eavnih funkcija, bilo da je re\u010d o aktivnom u\u010de\u0161\u0107u u politi\u010dkom \u017eivotu. Dakle, stanovnici Srbije nerado gledaju na politi\u010dku rehabilitaciju ratnih zlo\u010dinaca. Da ne treba dozvoliti osumnji\u010denima za ratne zlo\u010dine dr\u017eavne polo\u017eaje smatra \u010dak 71 odsto ispitanika, a sedam odsto je za. Za 77 odsto stanovnika Srbije nije prihvatljivo da osu\u0111eni za ratni zlo\u010din aktivno u\u010destvuje u politi\u010dkom \u017eivotu, za \u010detiri odsto je to prihvatljivo, dok 19 odsto ne zna – naveo je Rokni\u0107.<\/p>\n

Prema njegovim re\u010dima, poslednjih godina sve \u010de\u0161\u0107e \u010dujemo retrogradnu pri\u010du o tome kako Srbija nije u\u010destvovala u ratovima devedesetih.<\/p>\n

– I to se svakodnevno radi, po re\u017eimskim tabloidima i medijima koje vlast kontroli\u0161e. Veli\u010daju se ratni zlo\u010dinci, prave im se \u017eurke, kao da oni nisu osramotili ovu zemlju time \u0161to su pobili civile, \u017eene i decu, \u0161to su to nare\u0111ivali ili se pravili blesavi na te doga\u0111aje. Niko se od njih nije na\u0161ao pred sudom ili u Hagu zato \u0161to ga u\u010diteljica mrzi, nego zato \u0161to su po komandnoj odgovornosti bili odgovorni za te zlo\u010dine. Drugo, koji pa to komandant na terenu ne zna ko mu se kre\u0107e po njegovoj zoni odgovornosti? Pa nijedan. I to zna svako ko je ili slu\u017eio vojsku ili ima bilo kakve veze s vojskom. Zato su te pri\u010de o tome da paravojne jedinice u BiH, Kosovu i Hrvatskoj bile van lanca komandovanja \u010dista la\u017e – kazao je Rokni\u0107.<\/p>\n

\n

Nepostoje\u0107i logori<\/h2>\n

\u010cak 94 odsto ispitanika Danasove ankete je reklo da ne zna ni za jedan ratni logor u Srbiji, a njih 71 odsto nije \u010dulo da je neki grad tokom rata bio pod opsadom \u010detiri godine. Za opsadu Sarajeva zna 23 odsto, Vukovara tri odsto, Knina dva odsto ispitanika. Slu\u010daj bra\u0107e Biti\u0107i ne zna \u010dak 74 odsto ispitanika, dok 26 odsto zna.<\/p>\n

Ko je Kre\u0161imir Horvat<\/h2>\n

Aleksandar Rokni\u0107, urednik u listu Danas, precizirao je da je u istra\u017eivanju ispitanicima postavljeno i pitanje o krivici jednog izmi\u0161ljenog lika \u010dije ime i prezima asocira na pripadnost hrvatskoj naciji \u2013 Kre\u0161imir Horvat. „Namera nam je bila da ustanovimo koliko predrasude i stereotipi o krivici Hrvata za ratove i zlo\u010dine uti\u010de na odgovore ispitanika. \u010cak tri \u010detvrtine ispitanika (77 odsto) nije odgovorilo na ovo pitanje, odnosno reklo je da ne zna, kao ni da ne zna za \u0161ta se optu\u017euje (92 odsto)- tako da oni nisu \u201enaseli\u201c na tu vrstu provokacije. Ipak, 12 odsto je reklo da je imaginarni Kre\u0161imir Horvat kriv za ono za \u0161ta se optu\u017euje“, kazao je Rokni\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Kompletno istra\u017eivanje mo\u017eete pro\u010ditati\u00a0na ovom linku<\/a>.<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dru\u0161tvo Fond za humanitarno pravo i dnevni list Danas predstavili istra\u017eivanje o sprovo\u0111enju Nacionalne strategija za ratne zlo\u010dine i stavovima<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16331"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16331"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16331\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16332,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16331\/revisions\/16332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}