{"id":16212,"date":"2017-12-12T09:00:46","date_gmt":"2017-12-12T09:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=16212"},"modified":"2017-12-12T09:00:46","modified_gmt":"2017-12-12T09:00:46","slug":"ponovo-se-prodaje-vise-oruzja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/ponovo-se-prodaje-vise-oruzja\/","title":{"rendered":"Ponovo se prodaje vi\u0161e oru\u017eja"},"content":{"rendered":"

Hroni\u010dni ratovi i krize dobro do\u0111u jednoj bran\u0161i \u2013 proizvo\u0111a\u010dima oru\u017eja. Izve\u0161taj stokholmskog instituta SIPRI pokazuje da je pro\u0161le godine ponovo porastao obim trgovine na ovom polju. Amerikanci ostaju ubedljivi lideri.<\/p>\n

\"default\"<\/a>Leopard 2A5, jedan od nema\u010dkih izvoznih hitova<\/p>\n<\/div>\n
\n
\n

Avioni, tenkovi, dronovi \u2013 globalna trgovina oru\u017ejem i vojnim uslugama pro\u0161le godine je porasla, prvi put nakon pet godina. Tako je njen obim 2016. bio za 1,9 odsto ve\u0107i nego 2015. godine, a \u010dak 38 odsto ve\u0107i nego 2002. To su novi podaci stokholmskog Instituta za mirovne studije (SIPRI). Najve\u0107ih 100 kompanija koje proizvode oru\u017eje i vojnu opremu pro\u0161le godine su prodali\u00a0robe<\/em>\u00a0za 374,8 milijardi dolara.<\/p>\n

Kao i uvek, ubedljivo prednja\u010de ameri\u010dke firme \u010dija je prodaja porasla za \u010detiri odsto na 217,2 milijarde dolara. Razlozi se kriju u vojnim misijama ameri\u010dke vojske u inostranstvu, ali i potra\u017enji iz drugih zemalja. Tako je najve\u0107a firma na ovom tr\u017ei\u0161tu\u00a0Lokhid Martin<\/em>\u00a0prodala avione F-35 Velikoj Britaniji, Italiji i Norve\u0161koj, no najbolji kupac im je i dalje\u00a0Pentagon<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon ameri\u010dkih firmi koje imaju udeo na tr\u017ei\u0161tu od 57,9 odsto sledi Zapadna Evropa pa Rusija sa 7,1 odsto. U Evropi su francuske i italijanske firme zabele\u017eile pad, dok su britanske i nema\u010dke rasle. Nema\u010dki proizvo\u0111a\u010d tenkova\u00a0Kraus-Mafaj<\/em>\u00a0i proizvo\u0111a\u010d vojnih vozila\u00a0Rajnmetal<\/em>\u00a0dobro su prodavali u Evropi, na Bliskom istoku i u jugoisto\u010dnoj Aziji.<\/p>\n

Vi\u0161e kriza \u2013 vi\u0161e oru\u017eja<\/strong><\/p>\n

\u201eTe\u0161ko je direktno povezati velike nabavke oru\u017eja sa trajnim ratovima. Ali naravno da korelacija postoji \u2013 neke vrste oru\u017eja se tra\u017ee vi\u0161e \u2013 municija, projektili i terenska vozila\u201c, ka\u017ee Ode Floran, direktorka programa za vojne izdatke u institutu SIPRI.<\/p>\n

\"Urkaine<\/a>Kad je vi\u00fce sukoba, vi\u00fce se prodaje potro\u00fcna roba poput municije<\/p>\n<\/div>\n

Ona dodaje da na potra\u017enju oru\u017eja ne uti\u010du samo otvoreni konflikti ve\u0107 i tenzije koje jo\u0161 nisu eskalirale. Dobar primer za to je Ju\u017ena Koreja \u2013 tamo\u0161nje firme su prodale 20,6 odsto vi\u0161e oru\u017eja nego prethodne godine i to mahom doma\u0107oj vojsci. \u201eTo o\u010dito ima veze sa bezbednosnim stanjem u regionu\u201c, ka\u017ee Floran.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kina je, kao i prethodnih godina, velika enigma. Eksperti ovog \u0161vedskog instituta veruju da ta zemlja spada u najve\u0107e proizvo\u0111a\u010de sveta, ali da nije u statistikama jer ne omogu\u0107ava uvid u pouzdane podatke.<\/p>\n

Analiti\u010dari su primetili i pad potra\u017enje doskora klasi\u010dnih uvoznika oru\u017eja kojima sada manjka novca. \u201ePad cene sirove nafte i gasa je tako opteretio dr\u017eavne finansije zemalja Afrike i Ju\u017ene Amerike da su kupovale manje oru\u017eja od planiranog\u201c, ka\u017ee Floran. U Rusiji, koju mu\u010di ista muka, pad nije drasti\u010dan \u2013 zapravo je ponovo zabele\u017een rast, ali manji od onog ranijih godina na \u0161ta, osim cene prirodnih sirovina, uti\u010du i zapadne sankcije. (dw.de)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hroni\u010dni ratovi i krize dobro do\u0111u jednoj bran\u0161i \u2013 proizvo\u0111a\u010dima oru\u017eja. Izve\u0161taj stokholmskog instituta SIPRI pokazuje da je pro\u0161le godine<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16212"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16212"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16213,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16212\/revisions\/16213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}