{"id":15513,"date":"2017-10-23T05:57:22","date_gmt":"2017-10-23T05:57:22","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=15513"},"modified":"2017-10-23T05:57:22","modified_gmt":"2017-10-23T05:57:22","slug":"poceo-62-medjunarodni-sajam-knjiga-u-beograd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/poceo-62-medjunarodni-sajam-knjiga-u-beograd\/","title":{"rendered":"Po\u010deo 62. Me\u0111unarodni sajam knjiga u Beograd"},"content":{"rendered":"

U Beogradu je zvani\u010dno otvoren 62. Me\u0111unarodni sajam knjiga pod sloganom \u201eKlju\u010d je u knjizi\u201c.<\/p>\n

\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0J. T<\/p>\n<\/div>\n

\n

Beograd 22. oktobar 2017. 19:24<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"<\/div>\n
\n

Foto: Stanislav Milojkovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

U prisustvu \u010dlanova diplomatskog kora, ministra za rad, zapo\u0161ljavanje i bora\u010dka pitanja u Vladi Srbije Zorana \u0110or\u0111evi\u0107a, gradskog sekretara za kulturu Ivone Jevti\u0107 i predstavnika kulturnog \u017eivota u Srbiji Sajam su otvorili austrijski pisac Karl Markus Gaus i srpski knji\u017eevnik i akademik Miro Vuksanovi\u0107. Ove godine po\u010dasni gosti ove manifestacije su zemlje nema\u010dkog govornog podru\u010dja: Nema\u010dka, Austrija, \u0160vajcarska i Lihten\u0161tajn.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Karl Markus Gaus je, podse\u0107aju\u0107i na aktuelne i istorijske kulturne, sportske i druge veze Austrije i biv\u0161ih jugoslovenskih republika, ukazao na neophodnost multikulturalnosti, po\u0161tovanja drugog i druga\u010dijeg kako bi na primeru nema\u010dkog jezika objasnio \u201emodel\u201c o\u010duvanja jednistvenog jezi\u010dkog govornog podru\u010dja. Prema njegovim re\u010dima, \u201eNema\u010dka, \u0160vajcarska, Lihten\u0161tajn i Austrija u\u010destvuju u zajedni\u010dkoj istoriji, ali istodobno jo\u0161 od srednjeg veka imaju svaka svoje osobenosti i vlastite tradicije, koje su doprinele tome da se ove zemlje, ne samo kulturno-istorijski, razli\u010dito razvijaju\u201c. To, kako je rekao, nije smetalo lingvistima, koji su se \u201eu me\u0111uvremenu usaglasili da ne samo da postoje brojni nema\u010dki dijalekti, nego i nekoliko \u201evarijeteta nema\u010dkog knji\u017eevnog jezika\u201c\u201c.<\/p>\n

-Za bogatstvo glasova i zvukova savremena knji\u017eevnost na nema\u010dkom jeziku ima da zahvali upravo \u010dinjenici da ne postoji jedna obavezuju\u0107a i uzorna norma, ve\u0107 nekoliko razli\u010ditih varijanata standardnog jezika. Ali, razlike ipak nisu toliko velike da ne bi i dalje sve vreme bilo re\u010di o jednom nema\u010dkom jeziku… Nije mi ni na kraj pameti da ja Hrvatima, Bosancima, Crnogorcima i Srbima odre\u0111ujem da treba da se dr\u017ee onoga \u0161to se ranije nazivalo \u201esrpskohrvatskim\u201c. Razlike u zvu\u010danju, re\u010dniku ili re\u010deni\u010dnoj melodiji, nijanse izraza, taj \u010duveni li\u010dni stil \u2013 sve to je od izuzetnog zna\u010daja za knji\u017eevnost. Ali, isto tako mo\u017ee biti poku\u0161aja da se te razlike na ravni jezi\u010dke politike uve\u0107aju i na\u010dine dubljim nego \u0161to jesu… Ono \u0161to mnogo koji fudbaler, koji se mo\u017eda i nije bavio pitanjima pesni\u0161tva i jezika, jako dobro zna, a na \u0161ta treba podsetiti jezi\u010dku policiju: Nikog od nas nisu oblikovali samo jedna jedina nacionalna kultura ili regionalni identitet, kao \u0161to ni jezik u svakodnevici i u umetnosti nema za cilj da odvoji jednu grupu od druge, nego da se ljudi sporazumevaju i u re\u010dima onog drugog otkriju sebe same \u2013 poru\u010dio je gost iz Austrije u ime zemalja po\u010dasnih gostiju ovogodi\u0161njeg Sajma.<\/p>\n

Akademik Miro Vukanovi\u0107 govorio je o ugro\u017eenosti srpskog jezika i opasnosti od njegovog nestajanja.<\/p>\n

<\/div>\n

-Na ovom me\u0111unarodnom sajmu knjiga iz svih oblasti nauke i umetnosti, u halama gde se o\u010dekuje pola miliona ljudi u sedam dana, u dobu kad bar jedan jezik izgubimo u toliko vremena, sada, na\u0161i su posebni gosti \u010detiri zemlje i jedan jezik. Kod njih je \u010detiri postalo jedan. Zato mo\u017ee biti da oni, naro\u010dito najve\u0107i me\u0111u njima, bolje od nas znaju kako smo od jedne zemlje dobili nekolike, jo\u0161 nezavr\u0161enim na\u010dinom, a kako umesto jednog jezika \u2013 \u010detiri. I bolje od nas vide da \u0107e srpski jezik sa svojim savr\u0161enim pismom koje sami zapostavljamo, s ukupnom knji\u017eevno\u0161\u0107u i nasle\u0111em na srpskom izrazu, kazano merom istorijskom, vrlo brzo da u\u0111e u zonu i\u0161\u010dezavanja. Zato je potrebno da od njih i od drugih u\u010dimo kako se \u0161titi vlastiti jezik i sve \u0161to on tvori \u2013 istakao je akademik Vuksanovi\u0107.<\/p>\n

Na 62. sajmu knjiga u\u010destvuje 450 doma\u0107ih i 50 stranih izlaga\u010da. Tokom Sajma odr\u017ea\u0107e se Festival stvarala\u0161tva mladih, tradicionalna \u201cPutuju\u0107a izlo\u017eba \u0107irilice\u201d i obele\u017eiti va\u017eni knji\u017eevni i istorijski datumi: osam vekova od krunisanja Stefana Prvoven\u010danog, 250 godina od ro\u0111enja Filipa Vi\u0161nji\u0107a, 170 godina \u201cGorskog Vijenca\u201d, vek i po od smrti \u0160arla Bodlera, 125 godina od ro\u0111enja Ive Andri\u0107a, vek od smrti pesnika Vladislava Petkovi\u0107a Disa i Milutina Boji\u0107a, pola veka romana Me\u0161e Selimovi\u0107a \u201cDervi\u0161 i smrt\u201d, decenija od smrti Nikole Milo\u0161evi\u0107a i Stevana Rai\u010dkovi\u0107a. Sajam \u0107e trajati do 29. oktobra\u00a0 (DANAS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Beogradu je zvani\u010dno otvoren 62. Me\u0111unarodni sajam knjiga pod sloganom \u201eKlju\u010d je u knjizi\u201c. Pi\u0161e:\u00a0J. T Beograd 22. oktobar<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15513"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15513"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15513\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15514,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15513\/revisions\/15514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}