{"id":15106,"date":"2017-09-20T06:33:07","date_gmt":"2017-09-20T06:33:07","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=15106"},"modified":"2017-09-20T06:33:07","modified_gmt":"2017-09-20T06:33:07","slug":"poljoprivreda-u-kontrolisanoj-komi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/poljoprivreda-u-kontrolisanoj-komi\/","title":{"rendered":"Poljoprivreda u kontrolisanoj komi"},"content":{"rendered":"

\u00a0Zapo\u010deta kontrola 2008. godine iznenada je prekinuta kada su prvi rezultati ukazivali da je svaki \u010detvrti kredit nenamenski utro\u0161en, ne u poljoprivredi, ve\u0107 za kupovinu automobila, otvaranje kafana i sli\u010dno<\/h4>\n

Istorija razvijenih zemalja pokazuje da je put u ekonomski razvoj i\u0161ao preko p\u0161eni\u010dnih polja, a ne preko \u010deli\u010dnih \u0161ina.<\/p>\n

\n
<\/i>\u00a02<\/a><\/span><\/div>\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0Nadan Vujovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

\n

19. septembar 2017. 14:30<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"Poljoprivreda<\/div>\n
\n

Foto: Neboj\u0161a Markovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

Na\u0161a poljoprivreda po\u010detkom 90-ih godina nije bila dovoljno razvijena, moderna i ekonomski efikasna da bi bila jezero, ali pogubne mere agrarne politike od 90-ih godina uticale su da zaostala, nerazvijena i ekonomski neefikasna poljoprivreda postane bara.<\/p>\n

Po\u010detkom 90-ih na\u0161i poljoprivrednici ostvarili su vi\u0161egodi\u0161nji san i raspolagali sa tri \u017eetve: jednom na njivi, drugom u silosu-ambaru i tre\u0107om u banci.<\/p>\n

Tokom 90-ih zbog sankcija za vreme SPS-a izgubili su tre\u0107u \u017eetvu u banci. Pogubnom agrarnom politikom poljoprivrednicima su otete preostale dve \u017eetve, kako u silosu za vreme DS-a i G17+, tako i ona na njivi za vreme SNS-a i SPS-a. Danas vi\u0161e od 90 odsto poljoprivrednika seje na kredit, a profit umesto njih uzimaju trgovci.<\/p>\n

Najpogubnije godine za poljoprivredu Srbije, kada je poljoprivreda uvedena u stanje kontrolisane kome, bile su godine kada je Ministarstvo poljoprivrede vodio G17+, odnosno Ivana Duli\u0107 Markovi\u0107. Izme\u0111u 2004. i 2007. godine bio je realno najve\u0107i agrarni bud\u017eet, \u010dak 18 milijardi dinara, a raspodeljen je na svega 38.000 ili 4,9 odsto poljoprivrednih gazdinstava.<\/p>\n

U toku 2004. godine i u nekoliko narednih godina, tako\u0111e u re\u017eiji G17+, „klupskim farmerima“ podeljeni su milioni evra kredita koji su zna\u010dajnim delom nenamenski utro\u0161eni, a ne zna se ni koji je deo pozajmljenog novca vra\u0107en u agrarni bud\u017eet. Zapo\u010deta kontrola 2008. godine iznenada je prekinuta kada su prvi rezultati ukazivali da je svaki \u010detvrti kredit nenamenski utro\u0161en, ne u poljoprivredi, ve\u0107 za kupovinu automobila, otvaranje kafana i sl.<\/p>\n

Zakon o poljoprivrednom zemlji\u0161tu (14.07.2006. god.) stvoren u kabinetu ministarke Ivane Duli\u0107 Markovi\u0107 bez konsultacija nauke, struke i prakse, predstavljen je kao zakon koji treba da doprinese razvoju tr\u017ei\u0161ta poljoprivrednog zemlji\u0161ta, a zapravo je legalizovao najve\u0107u plja\u010dku u Srbiji.<\/p>\n

Od 4,2 miliona hektara obradivog zemlji\u0161ta, 85 odsto je u privatnom vlasni\u0161tvu, oko 250.000 bilo je u dru\u0161tvenom, a oko 400.000 hektara je u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Plja\u010dka\u0161ka privatizacija poljoprivrednih preduze\u0107a proteklih godina ne bi bila tako „uspe\u0161na“ da nije podr\u017eana Zakonom o poljoprivrednom zemlji\u0161tu gde je blizu 60.000 radnika ostalo bez posla, desetkovan sto\u010dni fond, uni\u0161teni mnogi vo\u0107njaci i vinogradi.<\/p>\n

Ako je dr\u017eava razbijanjem poljoprivrednih preduze\u0107a ostavila desetine hiljada radnika bez posla, neshvatljivo je da ni\u0161ta nije preduzela da doma\u0107inski gazduje sa 400.000 hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta \u010diji je postala vlasnik. Ako znamo da hektar obradivog zemlji\u0161ta u zemljama EU ko\u0161ta od 30.000 do 50.000 evra, matematika pokazuje da je vrednost dr\u017eavnog poljoprivrednog zemlji\u0161ta vi\u0161e od 16 milijardi evra.<\/p>\n

Plan decentralizacije Srbije, onako kako su sprovodile i kako ga sada sprovode sve dosada\u0161nje partije na vlasti, ve\u0107 je pao na prakti\u010dnom testu gazdovanja dr\u017eavnim zemlji\u0161tem. Lokalne samouprave, na koje je preneto ovla\u0161\u0107enje da u ime dr\u017eave gazduju zemlji\u0161tem, trebalo je da rentiranjem tog zemlji\u0161ta po tr\u017ei\u0161noj ceni od 200 do 250 evra po hektaru „uberu“ 80 do 100 miliona evra godi\u0161nje. One su uspele da „uberu“ zanemarljiv procenat, a i putevi tog novca su nepoznati. Samo u Ju\u017enobanatskom okrugu, sa 70.000 hektara dr\u017eavne zemlje, lokalne samouprave su mogle da prikupe 1,4 milijarde dinara, a Pan\u010devo 26 miliona dinara godi\u0161nje. Za sve lokalne samouprave, uspeh je naplata i jedne tre\u0107ine rente.<\/p>\n

Belcima je bilo potrebno skoro 300 godina da uni\u0161te Indijance, a vlast u Srbiji je „na dobrom putu“ da uni\u0161ti poljoprivrednike za 10 do 20 godina. Poslednji je \u010das da se nauka i struka, a ne politi<\/p>\n

ari, uklju\u010de u akciju spasavanja poljoprivrednika i sela u Srbiji, ina\u010de preti realna opasnost da poljoprivrednik u Srbiji ostane samo u pojedinim selima i to kao turisti\u010dka atrakcija.<\/p>\n

Predla\u017eem da se nauci i struci da istorijska \u0161ansa da izvede poljoprivredu iz kontrolisane kome i spre\u010di isklju\u010denje aparata za ve\u0161ta\u010dko disanje na kome se od 2006. godine nalazi poljoprivreda Srbije.<\/p>\n

Nauka ima ljude koji znaju kako da se u poljoprivredi u naredne tri godine zaposli 40.000 ljudi, gde sada radi jedva 20.000 .<\/p>\n

Znamo da poljoprivreda nisu smo subvencije i pariteti koji se \u010desto u Srbiji zloupotrebljavaju, ve\u0107 \u010ditav spektar mera i aktivnosti koje mogu da sprovode ljudi od struke i iskustva. A to zna\u010di o\u017eivljavanje 3.870 kooperacija \u0161irom Srbije – sa dvoje troje zaposlenih (koje bi sara\u0111ivale sa preko 300 hiljada kooperanata u biljnoj proizvodnji i vo\u0107arstvu i vinogradarstvu i preko 150.000 u sto\u010darskoj proizvodnji). Kooperacije koje \u0107e snabdevati poljoprivrednike besplatnim stru\u010dnim savetima, kvalitetnim repromaterijalom i kao organizatori proizvodnje imati mar\u017eu svega pet do sedam procenata, za razliku od sada\u0161njih zadruga koje na razne na\u010dine izvuku od poljoprivrednika od 30 do 35 procenata. Poljoprivrednika treba za\u0161tititi i na samom otkupnom mestu gde mu se sada uzima vi\u0161e od deset odsto i pre nego \u0161to istovari svoju robu u magacin-silos (ulaz 1 posto, izlaz 1 posto, merenje 1 posto, vlaga-ne\u010disto\u0107a 7-8 posto). Poljoprivrednika treba za\u0161tititi i pri nabavci repromaterijala gde poljoprivrednik danas pla\u0107a tri vre\u0107e semena, a dobije dve, svaku tre\u0107u vre\u0107u uzimaju trgovci-zadruge. (Danas)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Zapo\u010deta kontrola 2008. godine iznenada je prekinuta kada su prvi rezultati ukazivali da je svaki \u010detvrti kredit nenamenski utro\u0161en, ne<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15106"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15106"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15107,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15106\/revisions\/15107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}