{"id":12636,"date":"2017-02-27T07:51:56","date_gmt":"2017-02-27T07:51:56","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=12636"},"modified":"2017-02-27T07:51:56","modified_gmt":"2017-02-27T07:51:56","slug":"kanadani-kod-bora-iskopavaju-zlato","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/kanadani-kod-bora-iskopavaju-zlato\/","title":{"rendered":"Kana\u0111ani kod Bora iskopavaju zlato"},"content":{"rendered":"
\n

Novosti saznaju: U toku su pripreme za otvaranje najbogatijeg rudnika na svetu. Klif Dejvis, predsednik \u201eNevsuna\u201d: Rudokop \u0107e u potpunosti postati operativan 2021. godine<\/p>\n<\/div>\n

\n
<\/div>\n
Tweet<\/a><\/div>\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\"<\/a><\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n

KANADSKA kompanija „Nevsun“ zapo\u010de\u0107e, do kraja godine, pripreme za otvaranje rudnika bakra i zlata u rejonu „\u010cukaru peki“, kod Bora, koji se smatra potencijalno najbogatijim nalazi\u0161tem tih metala na planeti – saznaju „Novosti“.<\/p>\n

<\/div>\n

– O\u010dekujemo da uskoro okon\u010damo studiju izvodljivosti, nakon \u010dega, u poslednjem kvartalu 2017. godine, kre\u0107emo u pripreme za otvaranje rudnika, koji bi se eksploatisao podzemnim putem – kazao je Klif Dejvis, predsednik „Nevsuna“.<\/p>\n

– Na\u0161 je plan da brzo razvijemo taj rudokop, koji bi u potpunosti trebalo da postane operativan 2021. godine.<\/p>\n

Ina\u010de, po preliminarnoj ekonomskoj studiji, ra\u0111enoj po metodi poznatoj pod imenom „zrno gra\u0161ka“, vrednost le\u017ei\u0161ta kod Bora procenjuje se na – sedam milijardi dolara! U preliminarnoj ekonomskoj studiji se navodi i da se tro\u0161kovi otvaranja rudnika na potezu „\u010cukaru peki“, koje je od Bora udaljeno sedam kilometara, trebalo da iznose do – 500 miliona dolara! Tako\u0111e, nedvosmisleno se navodi da je to le\u017ei\u0161te, u ovom trenutku, najbogatiji svetski resurs bakra i zlata.<\/p>\n

PROTESTI U MAKEDONIJI<\/b>Kanadska kompanija „Nevsun“ nedavno je od Vlade Makedonije dobila dve koncesije za istra\u017eivanje potencijalnih le\u017ei\u0161ta bakra i zlata u okolini \u0110ev\u0111elije. Me\u0111utim, stanovnici tog kraja, koji su protiv otvaranja rudnika, osnovali su organizaciju „Spas za \u0110ev\u0111eliju“ i najavili proteste ukoliko do\u0111e do otvaranja rudokopa.<\/div>\n

Kao olak\u0161avaju\u0107a \u010dinjenica, u preliminarnoj ekonomskoj studiji se navodi da bi blizina pogona za preradu rude u Rudarsko-topioni\u010darskom basenu „Bor“, kao i nova, najsavremenija topionica izgra\u0111ena u krugu tog preduze\u0107a, dodatno uticali na ni\u017ee cene va\u0111enja i prerade rude iz le\u017ei\u0161ta „\u010cukaru peki“. Navodi se i da bi bi od eksploatacije rudnika dr\u017eava Srbija ubirala pet odsto neto prihoda takse za kori\u0161\u0107enje mineralnih sirovina, kao i dodatnih 15 odsto na ime poreza.<\/p>\n

Ipak, po ocenama stru\u010dnjaka, malo je firmi koje mogu da progutaju tako krupan zalogaj kao \u0161to je otvaranje rudnika na potezu „\u010cukaru peki“. Me\u0111utim, jedna od korporacija koja bi to, svakako, mogla da uradi je, bez sumnje, „Rio Tinto“, jedna od najmo\u0107nijih rudarskih korporacija na svetu.<\/p>\n

Stoga, ne bi bilo iznena\u0111enje ni da „Nevsun“ upravo tu kompaniju, sa kojom zajedno istra\u017euje jo\u0161 nekoliko lokaliteta u ovom kraju, uvede i u posao otvaranja rudnika na potezu „\u010cukaru peki“. Tu su ustanovljeni po\u010detni resursi od 1,7 miliona tona bakra i 98 tona zlata, a tu je prona\u0111ena i najbogatija bu\u0161otina na planeti u kojoj je detektovano prisustvo zlata od \u010dak 50,3 grama po toni!(Novosti)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novosti saznaju: U toku su pripreme za otvaranje najbogatijeg rudnika na svetu. Klif Dejvis, predsednik \u201eNevsuna\u201d: Rudokop \u0107e u potpunosti<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12636"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12636"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12636\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12637,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12636\/revisions\/12637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}