{"id":10150,"date":"2016-08-10T05:17:00","date_gmt":"2016-08-10T05:17:00","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=10150"},"modified":"2016-08-10T05:17:00","modified_gmt":"2016-08-10T05:17:00","slug":"vartolomej-se-preracunao-evo-zasto-ce-i-vaseljenski-patrijarh-morati-da-se-prikloni-moskvi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/vartolomej-se-preracunao-evo-zasto-ce-i-vaseljenski-patrijarh-morati-da-se-prikloni-moskvi\/","title":{"rendered":"VARTOLOMEJ SE PRERA\u010cUNAO: Evo za\u0161to \u0107e i vaseljenski patrijarh morati da se prikloni Moskvi"},"content":{"rendered":"
\n

Posle neo\u010dekivanog i tajanstvenog odmora, Konstantinopoljski patrijarh Vartolomej vratio se 27. jula u Tursku i postepeno obnavlja svoj radni ritam.<\/p>\n<\/div>\n

\n
\n
\"\" <\/a><\/div>\n

Patrijarh Vartolomej (Foto: orthodoxcouncil.org)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

Pi\u0161e: Stanislav Stremidlovski<\/b><\/p>\n

Pose\u0107uje crkvene slu\u017ebe i susre\u0107e se sa parohijanima. On \u010dini sve da naglasi uobi\u010dajenost onoga \u0161to se de\u0161ava, kao da nije ni bilo poku\u0161aja da se u Turskoj izvede dr\u017eavni prevrat u no\u0107i izme\u0111u 15. i 16. jula, kao da on sam nije u\u017eurbano odleteo iz zemlje na Zapad nekoliko sati pre nego \u0161to su pobunjenici blokirali aerodrom u Istambulu.<\/p>\n

Me\u0111utim, Turska,u koju se vratio Vartolomej, vidno se menja. Neuspeli pu\u010d potresao je sve slojeve dru\u0161tva i ono po\u010dinje da se lomi, pokazuju se nijanse u pona\u0161anju, preosmi\u0161ljavaju se i iznova raspore\u0111uju prioriteti.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n

Taj talas koji je odmah uskome\u0161ao vlast, armiju, organe izvr\u0161ne vlasti i sudski sistem, na kraju se dokotrljao do sredstava javnog informisanja, \u0161kola i univerziteta.<\/p>\n

Mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e uskoro do\u0107i i do Crkve.<\/p>\n

Konstantinopoljska patrijar\u0161ija nije najmasovnije predstavni\u0161tvo hri\u0161\u0107ana u Turskoj, ali zbog njene sopstvene pozicije i ambicija, po svemu sude\u0107i, Ankara \u0107e, ako ve\u0107 nije, svoj usredsre\u0111eni pogled usmeriti na Fanar, i to me\u0111u prvima.<\/p>\n

Jo\u0161 od vremena Otomanske imperije, u Turskoj su se istorijski formirale okolnosti tako da se od hri\u0161\u0107ana o\u010dekuje pove\u0107ana lojalnost. A kada se o\u010dekivanja ne opravdaju, onda se to lo\u0161e zavr\u0161ava kako li\u010dno za crkvene dostojanstvenike (ustanak Eterista – gr\u010dki rat za nezavisnost), tako u najgorem slu\u010daju i za cele narode (genocid Jermena i Asiraca).<\/p>\n

Analiti\u010dar gr\u010dkog Centra za me\u0111unarodne strate\u0161ke analize KEDISA, Konstantinos Eftimiu, ne\u0161to sli\u010dno pretpostavlja i ovog puta. Po njegovim re\u010dima, \u201ejulski pu\u010d\u201c obna\u017eio je slo\u017eenost geopoliti\u010dke bitke izme\u0111u Zapada i Istoka.<\/p>\n

Kako Crkva u\u010destvuje u tim igrama i u \u010demu je uloga Konstantinopoljske patrijar\u0161ije?<\/p>\n

Nije te\u0161ko pretpostaviti da Moskva smatra da Zapad kontroli\u0161e jedan od tradicionalno va\u017enih geopoliti\u010dkih centara u regionu – Istanbul, pi\u0161e on. Ako pove\u017eemo to da je u no\u0107i prevrata patrijarh Vartolomej bio u Sloveniji, a ne u Istanbulu, sve postaje slo\u017eenije. Poznato je da su odnosi na liniji Vartolomej-Fetulah Gulen vi\u0161e od onoga \u0161to mi pretpostavljamo. Sa druge strane, kontakti izme\u0111u Vartolomeja i Rusije su ograni\u010deni.<\/p>\n

Otuda Eftimiu smatra da se mo\u017ee izvesti slede\u0107i zaklju\u010dak: Ako je o neuspelom vojnom prevratu turski predsednik Red\u017eep Erdogan saznao od Rusa, ako mu je Moskva dostavila takve informacije, onda se Rusija fakti\u010dki pribli\u017eila \u201esvom ve\u010ditom cilju – da ostvari kontrolu nad Vaseljenskom patrijar\u0161ijom u Konstantinopolju ili da je preda Moskvi.<\/p>\n

Uz to, postoji i dalji cilj: Ako je Konstantinopoljska patrijar\u0161ija realno proevropski orijentisana, onda \u0107e u tom slu\u010daju Rusija imati mogu\u0107nost da preko Turske smanji ulogu zapadne geopoliti\u010dke igre u regionu \u0161to \u0107e postati \u201ejedan od najopasnijih strate\u0161kih manevara posle ukrajinske krize\u201c.<\/p>\n

Eftimiu smatra da tako postaje jasno za\u0161to su NATO brodovi \u201eu cilju spre\u010davanja izbegli\u010dke krize\u201c do\u0161li u Egejsko more i posle nekoliko godina surove ekonomije za Atinu, vlasti SAD-a jasno ukazale da je neophodno zna\u010dajno smanjiti obim gr\u010dkog nacionalnog duga – da Gr\u010dka postaje klju\u010dni elemenat za Zapad da odr\u017ei ravnote\u017eu u regionu.<\/p>\n

\u0160ta u tom slu\u010daju \u010deka Konstantinopoljsku patrijar\u0161iju?<\/p>\n

Zapadni svet je poznaje pod imenom \u201eekumenisti\u010dka\u201c, odnosno Vaseljenska, dok za Tursku republiku ona ostaje \u201egr\u010dka\u201c i \u201eistanbulska\u201c patrijar\u0161ija.<\/p>\n

Neuspeli poku\u0161aj Fanara da 1920-ih odigra ulogu na strani Antante i Atine, izazvao je deportaciju ve\u0107eg dela njegove pastve u Gr\u010dku. Danas, po nekim procenama, od 250.000 hri\u0161\u0107ana u Turskoj, Konstantinopoljskoj patrijar\u0161iji pripada ne vi\u0161e od 3.000 ljudi. Ipak, Fanar je do sada mogao da nudi Ankari ekskluzivnu uslugu: NJegove eparhije i parohije nalaze se po \u010ditavom svetu.<\/p>\n

Dok su turske vlasti na Bliskom Istoku vodile samostalnu politiku, i nije im bila naro\u010dito potrebna dodatna podr\u0161ka Konstantinopoljske patrijar\u0161ije, na Zapadu – u SAD-u i Evropi, posebno u Nema\u010dkoj, Austriji i Francuskoj – patrijarh Vartolomej istupao je kao saveznik evropske integracije Ankare kada se Turska deklarisala za nastojanje da postane \u010dlan Evropske unije.<\/p>\n

Takva Turska, koju tokom poslednjih godine nije toliko simbolizovao Erdogan koliko premijer Ahmet Davutoglu, koji je u maju ove godine podneo ostavku i svoju zemlju posva\u0111ao skoro sa svim susedima stavljaju\u0107i ulog na Zapadnu Evropu, mogla je sebi da dozvoli Konstantinopoljsku patrijar\u0161iju koja je:<\/p>\n

a) pokvarila odnose sa Sirijcima u liku Antiohijske patrijar\u0161ije koja je optu\u017eena zbog podr\u0161ke predsedniku Sirije Ba\u0161aru Aasadu;<\/p>\n

b) ignorisala potrebe jedine pravoslavne Crkve u Zakavkazju – Gruzijske;<\/p>\n

v) na Balkanu preduzimala kontraverzne korake koji su izazvali napetost u odnosima izme\u0111u Srpske i Rumunske patrijar\u0161ije, a tako\u0111e vr\u0161ila pritisak i na Bugarsku pravoslavnu crkvu;<\/p>\n

g) provokativno se pona\u0161ala u Ukrajini u odnosu na Rusku pravoslavnu crkvu i Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Moskovske patrijar\u0161ije.<\/p>\n

Ali, Turska sada izlazi iz izolacije koju su joj nametnuli adepti isklju\u010divo prozapadnog kursa i oblikuje nove pravce u spoljnoj politici. Takozvani \u201eprijatelji\u201c Turske o\u010dekuju od nje da zapadne u grubi islamizam koji se neprijateljski odnosi prema drugoj veri, pre svega hri\u0161\u0107anskoj. Postoji \u0161ansa da se doka\u017ee pogre\u0161nost takvih o\u010dekivanja nakon \u0161to se druga\u010dije organizuje saradnja sa hri\u0161\u0107anima i prestane da se ograni\u010dava samo na Fanar.<\/p>\n

Sude\u0107i prema poslednjim saop\u0161tenjima, Ankara to shvata.<\/p>\n

Kako prenosi austrijska katoli\u010dka informativna agencija KathPres, ovih dana je ambasador Turske u Vatikanu, Mehmed Pa\u010dad\u017ei, izjavio da njegova zemlja, koja je do\u017eivela pobunu, ra\u010duna na podr\u0161ku Vatikana, pominju\u0107i tim povodom \u201e250 mu\u010denika demokratije\u201c koje su pu\u010disti ubili. Odgovaraju\u0107i na pitanje o mogu\u0107oj posredni\u010dkoj ulozi ‘Svete stolice’ u svetlu \u201eme\u0111unarodne kritike predsednika Erdogana\u201c, ambasador je istakao da ako Vatikan istupa sa inicijativom o pomirenju, Turska \u0107e to samo pozdraviti.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de dela puta za Konstantinopoljsku patrijar\u0161iju, po na\u0161em mi\u0161ljenju bi\u0107e dovoljno ako Fanar po\u010dne da razmi\u0161lja na turskom i gr\u010dkom, a ne na engleskom i nema\u010dkom. U tom slu\u010daju postoji mogu\u0107nost da Konstantinopoljska patrijar\u0161ija postane objedinjavaju\u0107i elemenat Istanbulske crkve, prve me\u0111u jednakima, za sve hri\u0161\u0107anske zajednice u Turskoj – i pravoslavne Sirijce, i za pravoslavne iz biv\u0161eg Sovjetskog Saveza kojima se jo\u0161 uvek ne posve\u0107uje pa\u017enja, i za Jermensku apostolsku i katoli\u010dku crkvu i neposredno za same katolike pot\u010dinjene Svetoj Stolici.<\/p>\n

Pitanje je: koliko \u0107e se sam Fanar pokazati sposobnim da uradi doma\u0107i zadatak.<\/p>\n

U njemu postoje razli\u010dite snage. Jedne predstavlja arhiepiskop Telmiski Jov, koji je krajem jula ove godine posle u\u010de\u0161\u0107a na crkvenim sve\u010danostima u Kijevu, u intervjuu Versko-informativnoj slu\u017ebi Ukrajine dao spornu izjavu da je \u201eteritorija Ukrajine kanonska teritorija Konstantinopoljske crkve\u201c. To je izazvalo zbunjenost u RPC, u \u010dije ime je zamenik predsednika Sektora za spoljne odnose Moskovske patrijar\u0161ije, otac Nikolaj Bala\u0161ov, pretpostavio \u201eda poku\u0161aj negiranja legitimnosti ujedinjenja Kijevske mitropolije sa Moskovskom patrijar\u0161ijom pre li\u010di na novinarsku fantaziju nego na odgovornu izjavu pravoslavnog jerarha\u201c.<\/p>\n

Drugi, poput mitropolita Pruskog Elpidifora, deluju odgovornije. Mo\u017eda se radi i o tome \u0161to mitropolit treba da postane rektor bogoslovije i instituta na ostrvu Halki posle usagla\u0161avanja svih pitanja. To podrazumeva blisku saradnju sa turskim vlastima sa kojima ispoljavanje diplomatije, uzdr\u017eanosti i delikatnosti doprinosi uspehu.<\/p>\n

Ali, da li \u0107e novi kurs biti uspostavljan pod rukovodstvom patrijarha Vartolomeja ili njegovog naslednika – to \u0107e pokazati samo vreme.<\/p>\n

Izvor: fakti.org, (Pravda)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posle neo\u010dekivanog i tajanstvenog odmora, Konstantinopoljski patrijarh Vartolomej vratio se 27. jula u Tursku i postepeno obnavlja svoj radni ritam.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10150"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10150"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10150\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10151,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10150\/revisions\/10151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}