{"id":10148,"date":"2016-08-10T05:10:54","date_gmt":"2016-08-10T05:10:54","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=10148"},"modified":"2016-08-10T05:10:54","modified_gmt":"2016-08-10T05:10:54","slug":"rusija-ne-moze-turskoj-zameniti-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vestionline.com\/rusija-ne-moze-turskoj-zameniti-eu\/","title":{"rendered":"Rusija ne mo\u017ee Turskoj zameniti EU?"},"content":{"rendered":"
\n

u na\u0161em regionu veoma poznati nema\u010dki novinar Mihael Martens bio je, po obi\u010daju, po tonu cini\u010dan, po ocenama preteran.<\/p>\n

\n
<\/i> 1<\/a><\/span><\/div>\n
\n

Pi\u0161e: Ru\u017ea \u0106irkovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

\n

Sankt Peterburg, Frankfurt utorak, 09. avgust 23:13<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"<\/div>\n
\n

Foto: FoNet AP<\/p>\n<\/div>\n

Po\u0161to je medijska Moskva susret ruskog predsednika Vladimira Putina i turskog predsednika Red\u017eepa Tajipa Erdogana nazivala istorijskim, Martens je te ocene poklopio prvo podse\u0107anjem na nedavne te\u0161ke optu\u017ebe Rusije na ra\u010dun naftne trgovine ne samo Turske nego i porodice Erdogan sa Islamskom dr\u017eavom, a onda i istorijskom simbolikom: susret Putin-Erdogan odr\u017ean je u Sankt Peterburgu, gradu kome bi ruski car Petar Veliki temelje 1703. godine radije udario negde na Crnom moru, ali nije samo zato \u0161to na Zapadu nije na\u0161ao saveznike za rat sa Turskom za Carigrad pa je sa Turskom, silom prilika, sklopio mir i okrenuo se ratu sa \u0160vedskom za Balti\u010dko more. Evropa na \u010delu sa Nema\u010dkom gradila se ovih dana, a na tragu Martensovih zaklju\u010daka, hladnom jer, zaklju\u010dio je Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) i nezavisno od Martensa, Rusija i Turska nisu nikad bile saveznice mada je, priznaje se nema\u010dki precizno, do njihovog najve\u0107eg pribli\u017eavanja do\u0161lo upravo za vreme Putina i Erdogana u najve\u0107oj meri zahvaljuju\u0107i ekonomskim razlozima.<\/p>\n

Da su rusko-turski odnosi poslednjih godina dostigli „nezapam\u0107eno visok nivo“ ocenio je i ruski predsednik Putin na po\u010detku svog ju\u010dera\u0161njeg susreta sa turskim kolegom, mada je podsetio da su ti odnosi „posle poznate tragedije“ pali na veoma nizak nivo.<\/p>\n

Ruski mediji su podrobno opisali ju\u010dera\u0161nji susret dva predsednika: oni su se rukovali, seli u fotelje me\u0111u kojima je bila mala stolica, kratko se obratili medijima, a onda dva sata razgovarali u uskom krugu – Sergej Lavrov i Jurij U\u0161akov, Mevlut \u010cavu\u0161oglu i Ibrahim Kalan – kome su se zatim pridru\u017eili \u0161ef Nacionalne obave\u0161tajne slu\u017ebe Turske Hakan Fidan i \u0161ef General\u0161taba ruske vojske Valerij Gerasimov. Kao teme razgovora najavljene su: ukidanje embarga na uvoz turskih poljoprivrednih proizvoda u Rusiji, obnova \u010darter letova, Turski tok, regulisanje situacije u Siriji, borba protiv terorizma i obe\u0161te\u0107enje za ruski avion Su-24 koji je Turska oborila 24.novembra pro\u0161le godine pri sirijsko-turskoj granici.<\/p>\n

U otvorenom delu susreta, Putin i Erdogan nisu propustili da se osvrnu na poku\u0161aj pu\u010da u Turskoj i odnos koji je prema tom doga\u0111aju (odmah) imala Rusija, za razliku od zapadnih NATO-partnera Turske. Pa je Putin, podse\u0107aju\u0107i da je me\u0111u prvima telefonirao Erdoganu, rekao: „Ho\u0107u jo\u0161 jednom da ka\u017eem na\u0161u principijelnu poziciju – mi smo uvek kategori\u010dno protiv bilo kakvih poku\u0161aja neustavnih aktivnosti“. Erdogan je odgovorio da je i njega i njegove kolege i turski narod veoma obradovao telefonski poziv Putina odmah posle poku\u0161aja pu\u010da: „Koliko je na\u0161 narod protiv svih takvih poku\u0161aja prevrata i koliko je za demokratiju, jasno i glasno se videlo u nedelju kada je organizovan miting demokratije“, rekao je Erdogan.<\/p>\n

Zapadni, pre svega nema\u010dki politi\u010dari, nisu ba\u0161 jedinstveni u oceni te\u017eine izazova koji je predsednik Turske, \u010dlanice NATO i (poluvekovnog) kandidata za \u010dlanstvo u EU, uputio Zapadu obnovom partnerstva s Rusijom Vladimira Putina, ali preovla\u0111uje zaklju\u010dak da Rusija ekonomski ne mo\u017ee Turskoj zameniti EU, kao \u0161to joj u bezbednosnim pitanjima ne mo\u017ee zameniti NATO.
\nVe\u0107 nare\u010deni Martens, a u skladu sa op\u0161tepoznatim floskulama o statistici, uporedio je statisti\u010dke podatke o trgovinskim odnosima Turske sa svih 28 \u010dlanica EU (\u010dak je dodao i \u0160vajcarsku) sa podacima o trgovinskim odnosima Turske sa Rusijom, pa je naveo da 44,5 odsto turskog izvoza ide u EU (oko 500 miliona stanovnika), a samo 2,5 odsto u Rusiju (oko 145 miliona stanovnika). Potencijal za rast tr\u017ei\u0161ta nije uzet u obzir. Sli\u010dno je, ka\u017ee on, i sa uvozom: iz EU dolazi 38 odsto turskog uvoza, a iz Rusije samo 10 odsto. „Rusija mo\u017ee da bude va\u017ena dopuna, ali ne i zamena za EU“, zaklju\u010dio je i dodao da je sli\u010dno sa turizmom: „Rusija je va\u017ena, EU je va\u017enija“. Ipak, FAZ je objavio i informaciju DPA u kojoj se, korektnije, porede ekonomski odnosi Nema\u010dke (oko 80 miliona stanovnika) i Rusije (oko 145 miliona stanovnika) sa Turskom. DPA navodi da je Rusija, posle Nema\u010dke, najva\u017eniji turski trgovinski partner \u0161to je pokazao i pad turskog turizma po\u0161to je Putin zabranio \u010darter letove za Tursku. Turska je, podse\u0107a DPA, posle Nema\u010dke i najve\u0107i kupac ruskog gasa, a ne zaboravlja se ni namera Turske da, ukoliko se obnovi projekat Turski tok, postane nova Ukrajina.<\/p>\n

– (Danas)<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

u na\u0161em regionu veoma poznati nema\u010dki novinar Mihael Martens bio je, po obi\u010daju, po tonu cini\u010dan, po ocenama preteran. 1<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10148"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10148"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10148\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10149,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10148\/revisions\/10149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}