TEHNOLOŠKI div IBM namjerava prestati zapošljavati ljude na tisućama radnih zadataka u nadolazećim godinama. IBM vjeruje da ih umjetna inteligencija može zamijeniti, rekao je izvršni direktor kompanije Arvind Krishna, iznoseći jednu od najozbiljnijih i najopipljivijih prijetnji koje umjetna inteligencija predstavlja ljudskoj radnoj snazi.

Krishna je u intervjuu za Bloomberg rekao kako vjeruje da bi se oko 30% od oko 26.000 radnih mjesta koja nisu izložena klijentima, kao što su poslovi ljudskih resursa, moglo zamijeniti umjetnom inteligencijom tijekom petogodišnjeg razdoblja – što znači oko 7800 izgubljenih radnih mjesta.

Ljudski resursi prvi na potezu

Djelatnosti ljudskih resursa kao što su dokumentiranje premještanja zaposlenika u različite odjele i pisanje raznih potvrda vjerojatno će biti među prvima prebačene na umjetnu inteligenciju, piše Forbes.

Poslovi usmjereni na interakciju s klijentima i razvoj softvera u kompaniji s 260.000 zaposlenika ne bi trebali biti podložni promjenama u nadolazećim godinama, smatra Krishna, koji nije precizirao hoće li planirani prelazak na umjetnu inteligenciju započeti odmah.

Ukupno bi oko 300 milijuna radnih mjesta moglo biti ugroženo u SAD-u i Europi u sljedećim godinama ako generativna umjetna inteligencija ispuni očekivane mogućnosti, pokazuje nedavno izvješće Goldman Sachsa. Izvješće je pokazalo da su dvije trećine radnih mjesta ugrožene zbog automatizacije umjetne inteligencije, a istodobno bi umjetna inteligencija mogla imati sposobnost izravnog obavljanja do jedne četvrtine trenutačnih poslova.

Kompanije smišljaju vlastite smjernice za korištenje tehnologije koja se stalno razvija

Predviđanja o budućnosti u kojoj roboti uvelike zamjenjuju ljudske radnike već dugo postoje, ali nedavna pojava AI programa poput ChatGPT-ja potaknula je zabrinutost da bi društveno suočavanje s ulogom umjetne inteligencije u svijetu moglo biti neizbježno ili već u tijeku. Potencijalni novi propisi o umjetnoj inteligenciji sada su glavni prioritet za mnoge nacionalne vlade diljem svijeta, dok kompanije smišljaju vlastite smjernice za korištenje tehnologije koja se stalno razvija.

Tehnološki lideri zemalja G7 objavili su u nedjelju da bi države trebale usvojiti propise „temeljene na riziku“ za postupanje s umjetnom inteligencijom, dok su predsjednica američke Federalne komisije za trgovinu Lina Khan i dužnosnici za građanska prava u Ministarstvu pravosuđa prošli tjedan objavili izjavu u kojoj upozoravaju da umjetna inteligencija ima „potencijal za održavanje nezakonite pristranosti, automatiziranje nezakonite diskriminacije i stvaranje drugih štetnih ishoda“.

Musk najglasniji kritičar

Milijarder Elon Musk bio je jedan od najglasnijih kritičara umjetne inteligencije, unatoč tome što je 2015. pomogao u stvaranju jedne od najistaknutijih kompanija usmjerenih na umjetnu inteligenciju – OpenAI-ja, koji je razvio ChatGPT. Musk je u intervjuu za Fox News, koji je emitiran nedavno, rekao kako vjeruje da njegovi tehnološki kolege poput suosnivača Googlea Larryja Pagea „ne shvaćaju dovoljno ozbiljno sigurnost umjetne inteligencije“, tvrdeći da su ga nazvali „specijalistom“ jer je upalio alarme o utjecaju umjetne inteligencije na ljude.

Musk je u travnju odlučio osnovati drugu kompaniju za umjetnu inteligenciju – X.AI – kao odgovor na navodnu nesmotrenost drugih tehnoloških kompanija. Milijarder je također osudio programe poput ChatGPT-ja zbog „woke“ tendencija, sugerirajući da bi se mogao protiviti i postavljenim ograničenjima koja zabranjuju chatbotovima da raspravljaju o kontroverznim temama.

IBM već godinama koristi svoju platformu Watson za informirane odluke u područjima poput zdravstva i korisničkih službi. Watson se proslavio 2011. pobjedom nad prvacima u Jeopardyju Kenom Jenningsom i Bradom Rutterom, donijevši IBM-u nagradu od milijun dolara.